American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima - Monitor.hr
29.02. (18:00)

Ako treba, podcrtat će da bude jasnije

American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima

Film koji kroz situaciju na književnoj sceni opisuje složenost američkih rasnih odnosa i koliko je odnos prema crncima uvijek definiran bijelcima pametan je, zabavan i zanimljiv, a bio bi to još više da se u nekim aspektima ne boji svoje složenosti i suptilnosti. Duboko ukorijenjena, sistemska američka diskriminacija i distanca prema crncima u slučaju takvih kao da nema interesa za njihov glas. Kao da ih američko društvo smatra svojim ‘dosadnim uspjehom’  – nedovoljno ‘posebnim’ da bi išta imali reći o iskustvu takvih crnaca u Americi. Everett i u filmu Jefferson, međutim, naglašavaju poantu koja je i najliberalnijem Amerikancu, čini se, nejasna. I takvi crnci imaju svoje ‘crnačko iskustvo’. Zrinka Pavlić za tportal.


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Tko nam kriv kad nas privlači mrak

Scoop je film koji dokazuje da se u samo sat i 40 minuta može ispričati sve

2019. godine uhićen je Jeffrey Epstein, nekoliko tjedana nakon toga, pod do danas neobjašnjenim okolnostima, pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji. Istodobno se u Britaniji otvorilo pitanje veza koje je princ Andrew, srednji sin kraljice Elizabethe, imao s njim. Sve fotke s tuluma, podaci o sudjelovanju na zabavama s maloljetnim licima javnosti su odavno bili poznati, ali oko auditorija obasutog bitnijim i atraktivnijim vijestima neminovno se u međuvremenu okrenulo u drugom smjeru. U trenutku kada film počinje, u ljeto 2019., Andrew je bio pomalo nebitna vijest. Međutim, jedna od producentica emisije Newsweek programa BBC 2 Sam McAlister, tražeći novu vruću ekskluzivnu vijest za emisiju (u slengu “scoope” iz naslova), otvara opet ovu priču, produbljujući istragu prema nestašnom princu.

Iako film ipak ide u pravcu da prikaže ove ljude kao novinarske heroje koji su na neki način priveli pravdi (makar u smislu javnog sramoćenja) jednog negativca, ne možemo a da ne konstatiramo da Scoop sasvim efektno ističe našu glad za senzacijama – za mračnim, perverznim, izopačenim, događajima i ispovijestima, za stvarnim i simboličkim obezglavljivanjem modernog plemstva kojima ćemo se sladiti. Index

Prekjučer (13:00)

Volite se, ljudožderi

Luca Guadagnino – Sve, i kosti (2022): Uznemirujući, šokantan, moćan, dubinski nježan i lijep film

Luca Guadagnino od početka je svoje igranofilmske karijere bio nadasve sklon provokativnoj tematici, a kad se doda da i jedan od njegovih brojnih dokumentaraca, “Bertolucci o Bertolucciju“, u središtu ima jednog od najvećih provokatora u povijesti filma, stvari su još jasnije. Srce djela magična je Taylor Russell kao jedva punoljetna djevojka koju je napustio otac ne mogavši se više nositi s njezinim kanibalizmom naslijeđenim od davno otišle majke, djevojka koja sama na svijetu kreće u potragu za svojom roditeljicom (neprepoznatljiva nekadašnja legenda indie produkcije Chloé Sevigny) i koja na tom putu upoznaje mladog kanibala u kojeg će se zaljubiti (Timothée Chalamet). Interakcija njih dvoje erotski je posve nevina, do te mjere da nije jasno je li seksualno konzumirana, što je vrlo svježe rješenje, ali je zato njihov kanibalizam vrlo krvav, pri čemu ona ima veće moralne skrupule od njega. Damir Radić za Novosti.

Subota (23:00)

Apokalipsa Danas: Re-redux

Civil War: Film o podjelama koji dijeli mišljenja

Alex Garland započeo je karijeru kao književnik sredinom devedesetih kad je napisao roman “The Beach” koji će oskarovac Danny Boyle na početku stoljeća pretvoriti u svoj istoimeni četvrti igrani film, a zatim će dvojac sudjelovati i na Boyleovom sljedećem uratku, postapokaliptičnom zombi hororu28 Days Later”. Garland nas u “Civil War” uvodi in medias res, u razjedinjene američke države u kojima se tzv. Zapadne snage Kalifornije i Teksasa (što možda iz naše zvuči kao neobična kombinacija, budući da su ove države trenutno na suprotnim političkim polovima) nalaze u ratu s “lojalističkom” Amerikom sa sjedištem u Washingtonu, dok na sjeveru djeluje Nova narodna armija (koju spominju ikao “maoiste iz Portlanda”), a na jugoistoku nešto što se naziva Floridskim savezom. Kakvu ulogu u takvom svijetu imaju mediji? To je jedno od glavnih pitanja koje se provlači kroz Garlandov film u kojemu je u središtu pozornosti skupina novinara na putu prema prijestolnici prema kojoj jurišaju zapadne sile. Ravno do dna, a tema postoji i na Forumu.

08.04. (00:00)

Omen prije Omena

Prvo pretkazanje: Omen est nomen, prednastavak jednog od najstrašnijih filmova prvi je pravi horor ove godine

Franšiza “Pretkazanje” započela je jezivim izvornikom Richarda Donnera iz 1976., snimljenim na valu “Rosemaryne bebe” i “Istjerivača đavola” s kojima tvoji sveto trojstvo horora demonsko-sotonske tematike. Radnja se odvija u Rimu 1971., gdje se, baš u vrijeme kad grad potresaju nemiri i ljudi sve više okreću leđa crkvi, dolazi zarediti mlada Amerikanka Margaret Daino , na poziv kardinala Lawrencea. Tu je vidljiv dar za horor redateljske debitantice Arkashe Stevenson. Gledatelj sluti “bu” scenu, ali redateljica ga svejedno uspijeva zaskočiti i to će ponoviti i kasnije. Stevenson ima vizualnog talenta za sugestivan horor i eskalaciju trilerske paranoje po uzoru na “Rosemary‘s Baby”, ali i kadriranje. “The First Omen” se u završnici veoma efektno pripaja na prvi “Omen” kao direktni prednastavak i gledatelju dođe da pogleda stari film odmah nakon gledanja novoga. Marko Njegić za Slobodnu

07.04. (13:00)

Ako vam je do plakanja

Stranci: Potresan i glumački jak film, potpuna emotivna čarolija

Gubitak, usamljenost, čežnja za ljubavlju, za ljudskim kontaktom – samo su neke od emocija kojima se bavi ovaj film, i nijedna nije važnija od ostalih, ali gubitak i čežnja ono su što pokreću priču glavnog junaka, Adama. Adam je usamljen i povučen scenarist negdje između 45. i 50. godine života, koji živi u visokoj, modernoj zgradi negdje na periferiji Londona. Jedne večeri na vrata pozvoni Harry, mladi susjed sa šestog kata. S bocom žestice u ruci i s riječima o tome kako više ne može podnijeti tu tišinu u zgradi, Harry poziva Adama na druženje, zajedničko piće, a možda i štogod više. Andrew Haigh u ovom je filmu stvorio nevjerojatnu emotivnu priču, praktički čaroliju, s osjećajima koji iz glumaca isijavaju u svakom trzaju kapkom i u svakom pogledu. Priča se događa gotovo isključivo u srcima glavnih junaka, a sasvim nas obuzima svojom snagom, suptilnošću i velikim, velikim bolom. Tportal

03.04. (21:00)

Ako ništa, možda zainteresira za original

Mothers’ Instinct solidan je psihološki triler koji izaziva tjeskobu, no proći će nezamijećeno

Mothers’ Instinct prati Alice i Celine, dvije susjede koje žive tradicionalnim životima u predgrađu tijekom 60-ih godina. Najbolje su prijateljice, domaćice, imaju uspješne supruge i sinove istih godina. Njihovu savršenu harmoniju potrese tragična nesreća koja onda probudi razne paranoje, osjećaje krivnje i sumnje. Riječ je o remakeu belgijskog filma Duelles iz 2018. godine, a režirao ga je i snimio Benoît Delhomme. Solidan je to triler/psihološka melodrama koji je mogao biti puno više nego što jest. No to ne znači da nas nije držao na rubu stolca većinu vremena. Kritičari film pozdravljaju kao napeti i zanimljiv uradak, no za mnoge Delhomme nema kontrolu nad pričom, previše je u fokusu vintage odjeća i setting, nego ono što priča pokušava prikazati. Film se shvaća previše ozbiljno te se čini kao da želi dati nekakvu oštru kritiku patrijarhata sa sredine 20. stoljeća, ali neuspješno. Journal

02.04. (20:00)

Tarantino susreće De Palmu na Balkanu

Damir Radić o novom filmu Poslednji Strelac: Blagoglagoljivi gadovi

Priča filma bavi se nasmrt bolesnim Nenadom Kuruzovićem (Nenad Jezdić), bivšim pripadnikom tajne policije (BIA) kojem je prije deset godina opasni kriminalac Atanasije (Miodrag Krstović) greškom ubio voljenu ženu. U ono doba Kuruzović i najbliži mu suradnik iz BIA-e Baltazarević (Miloš Timotijević) nisu se uspjeli dokopati Atanasija, no potonji se sad iz Pariza vraća u Beograd i Baltazarević želi angažirati umirovljenog Kuruzovića da ga po nalogu službe smakne i usput se osveti. Umjesto produkcijski zahtjevnijih oružanih obračuna, izrazito prevladavaju dijaloški prizori; doista, “Poslednji strelac” neuobičajeno je blagoglagoljiv film za svoj žanrovski kontekst, pri čemu se ne radi o tarantinovskom tipu iskričavo osebujnih replika, premda u dijalozima ima (solidnog) humora. Uglavnom, kad se plusevi i minusi zbroje, “Poslednji strelac” korektan je izdanak žanrovskog filmovanja na ovim prostorima. Damir Radić za Novosti.

31.03. (22:00)

Pogledaj i uvjeri se sam/a

Film ‘Zvijer‘: Ljepotica i umjetna inteligencija

Inspiriran djelom Henryja Jamesa “The Beast in the Jungle”, “La bête” je iznimno ambiciozan dvo-i-pol-satni film i odvija se u Parizu i Los Angelesu tijekom tri vremenska perioda, od dalje i bliže prošlosti 1910. i 2014. do relativno bliske budućnosti 2044. godine. No, “Zvijer” nije futuristički akcijski triler poput “Equlibriuma”, štoviše prije je usporediv s nadrealnim “mind fuck” (SF) filmovima “Atlas oblaka”, “Mulholland Drive” i “Sveti motori”. Uvod je dojmljivo metafilmski u stilu “Holy Motors”. Gabrielle se nalazi ispred zelenog ekrana na filmskom setu i dobiva upute redatelja za scenu (“Tu će se pojaviti sjena zvijeri”). Marko Njegić za Slobodnu.

29.03. (18:00)

Film koji zorno prikazuje predizbornu kampanju u Hrvatskoj, ali barem je zabavan

Godzilla x Kong – The New Empire iliti tvrda kohabitacija

Radnja je jednostavno preglupa da bi je se prepričavalo, ali neka pokušaj stoji samo kao ilustracija opće blesavosti filma kojemu je, da ga na samom kraju spomenemo, redatelj Adam Wingard, otprije nam poznat po… hajdemo reći “Godzilla vs. Kong” iz pandemijske 2021. godine. Uglavnom Godzilla koji spava u rimskom koloseju i Kong kojeg buba zub, a koji se vole kao Zoki i Plenki, te mala Jia, koje se valjda sjećamo iz prethodnog filma, osluškuju nekakve vibracije koje služe kao poziv upomoć koji dolazi iz središta zemlje, i tijekom priče otkrivamo da postoji još cijela civilizacija koja nastanjuje te svjetove unutar svijeta gdje nema nikakve smislene fizike i isto tako cijela civilizacija zlih majmuna vođenim nekim psihopatskim majmunom koji se želi probiti na površinu i, šta ja znam, uništiti sve valjda; majmun je, nije nam objasnio. Dva sata će proći i ako imate smisla za humor, vjerujem da ćete se zabaviti više nego prateći izborne sukobe naših majmuna i čudovišta. Ravno do dna

26.03. (14:00)

Nije za mlađe od 18

Saltburn – priča o smrti meritokracije koja pretvara društveni uspon u farsu

Saltburn (2023), film Emerald Fennell u kojem se isprepliću požuda i zavist, (meta)narativ je o društvenom usponu i onima koji ga (ne) zaslužuju. Premda škrto dijeli pojedinosti o sebi, siromašni Oliver koji se uspije infiltrirati u bogatu obitelj koja živi na dvorcu, je uvjerljiv jer utjelovljuje kulturno čitljiv identitet – kao što sam kaže Felixu, on je izvodio ono što su aristokrati željeli vidjeti – uvijek impresivnog, uvijek inspirativnog, uvijek zahvalnog siromašnog dečka. Iako to čini površno, Oliver kolažira najdramatičnije okolnosti u kojima siromašne dečke obično zatičemo i prisvaja njihove najdojmljivije osobine. Kulturpunkt donosi zanimljivu analizu filma o kojem se diskutira i na Forumu. Ne čitati ako niste pogledali jer ima i spoilera.