Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Izbor za miss
Amerikanci bace trećinu svakog kruha i svaku drugu jagodu
U SAD-u se godišnje baci 60 milijuna tona hrane, a žalosni krug bacanja hrane počinje na farmama gdje uzgajivači odbacuju savršeno dobre namirnice samo zato što ne izgledaju savršeno pa bi se kupci zbog toga mogli buniti. Slijede skladišta i hladnjače gdje se odbacuje svaki komad voća ili povrća koji ne stane u pakiranje. U transportu hrane može se dogoditi poskakivanje vozila ili prometna gužva, što je sljedeća kobna neprilika po hranu. Sve završava sa supermarketima, restoranima i kupcima koji iza sebe ostavljaju nepojedenu hranu, koja tkđ. postaje smeće. Guardian opisuje kako u SAD-u ide s proizvodnjom i bacanjem 6 običnih namirnica – krumpirom (baci se 23%), jagodama (45%), piletinom (19%), zelenom salatom (38%), jogurtom (33%) i kruhom (32%).



