Europska komisija želi da supermarketi doniraju hranu - Monitor.hr
10.08.2023. (17:00)

Da se ne baci

Europska komisija želi da supermarketi doniraju hranu

Milijuni tona hrane – često sasvim upotrebljive – u Europi svake godine završe u smeću. Regija Bruxellesa namjerava obvezati supermarkete da doniraju namirnice kojima ističe rok. Ne bacaju samo supermarketi hranu. Europska komisija kaže da preko polovine hrane u smeće dolazi iz privatnih domaćinstava. Komisija želi do 2030. ograničiti količinu tih otpadaka. Raznim pravilima, trebalo bi za deset posto smanjiti količinu bačene hrane u proizvodnji, a za trideset posto u prodaji i domaćinstvima. Prijedloge još moraju razmotriti Europski parlament i države članice. Problematično je hraniti socijalno ugrožene ljude namirnicama koje bi inače otišle u smeće. Vjeruje se da ima mnogo boljih načina da svi budu siti, a da ne moraju ići u banke hrane koje su često povezane s društvenom stigmom. DW


Slične vijesti

20.12.2019. (12:30)

E, a šta će onda crvi jesti!?!

Bacanje hrane spriječiti – planiranjem, zamrzavanjem, doniranjem

Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača ponudila savjete za sprečavanje bacanja hrane:
Planirati obroke – hrana se pokvari jer i ne znamo što sve imamo
Kupovati promišljeno
– Ne kupovati na prazan želudac – u tom slučaju kupujemo više nego što nam treba
Mudro spremati hranu – ono što ostane može se spremiti ili zamrznuti
Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo
Donirati

22.02.2019. (09:00)

U EU-u godišnje se baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura!

09.01.2019. (09:54)

E, ali nahrani jednu obitelj miševa na tjedan dana...

Svaki građanin Hrvatske u smeće godišnje baci 75 kilograma hrane

Svaki član kućanstva u Hrvatskoj dnevno baci 200 grama hrane, od čega najviše voća i povrća (45%), a najmanje keksa i kolača – 2,2%, utvrdila je istraživanjem dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane. Svake godine propadne ili se baci jedna trećina globalne zalihe hrane, najviše u kućanstvima. Novi list

15.11.2018. (10:30)

Ima, samo treba rasporediti

Lakše doniranje hrane – predstavljena platforma koja spaja proizvođače i posrednike

Prosječno se po svakom stanovniku Hrvatske baci 90 kilograma hrane godišnje (četvrt kile svaki dan!), a da bi se to promijenilo treba pojednostaviti zakon, riješiti pitanje odgovornosti za doniranu hranu, uspostaviti banku hrane radi lakše i učinkovitije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske, uvesti jedinstveno tumačenje oznake ‘najbolje upotrijebiti do’, poručila je HGK. Kao prvi korak su proizvođačima hrane i korisnicima predstavili platformu za doniranje hrane; proradit će iduće godine. Forum.tm

09.06.2018. (17:19)

Problem svijeta obilja

Godišnje se baci 88 milijuna tona hrane i to je puno veći problem od bacanja ambalaže

U Europi se godišnje se baci 88 milijuna tona hrane i to je puno veći problem od bacanja ambalaže. Od toga se samo 0,6 posto hrane spasi i donira potrebitima. 53 posto odbačene hrane otpada na kućanstva. U Hrvatskoj se godišnje baca oko 380.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 630.000 građana na rubu siromaštva i povremeno gladuju. To su neke od informacija koje su se čule na konferenciji “Fashion Week Proljeće 2018 – Hrana: Politike i inovacije” koja se održava od 8.-9. lipnja u Rijeci koja nastoji podići svijest o tome alarmantnom problemu i ponuditi rješenja. Neke države poput Španjolske i Portugala imaju zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice skoro pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest takva da građani znaju da kupiti proizvod kojemu istječe rok nije sramota, već građanska dužnost. Opširnije Novi list, Rijeka 2020, MojaRijeka.hr

24.04.2018. (16:05)

Vrlo zdrave kante za smeće

Amerikanci dnevno bacaju 150.000 tona hrane, najviše voće i povrće

Amerikanci bacaju oko 150.000 tona hrane dnevno ili više od 400 grama po osobi, i to najviše voće i povrće – 39 posto svih bačenih namirnica, nakon kojih slijede mliječni proizvodi (17 posto), meso (14 posto) i žitarice (12 posto). Ova bačena hrana uzgajala se na oko sedam posto američkog poljoprivrednog zemljišta, tisuće milijardi litara vode su upotrijebljene za njezin uzgoj te čini 30 posto kalorija koje svakodnevno konzumira svaki Amerikanac. Među najrjeđe odbacivanom hranom su čips, ulje, slatkiši i bezalkoholni napici. Ovdje sažetak izvještaja s infografikom. Chicago Sun Times

16.10.2017. (15:01)

Tri savjeta za smanjenje bacanja hrane: Planiranje obroka, spremanje hrane na pravim mjestima, iskorištavanje svega kupljenog

16.05.2017. (14:35)

EU do kraja godine uvodi mjere protiv bacanja hrane

Europska unija treba financirati transport, skladištenje i distribuciju donirane hrane, a trgovci i dobrotvorne organizacije trebaju dogovoriti trajne ugovore o doniranju hrane – samo su neke od mjera o bacanju i sigurnosti hrane koje predlaže Europski parlament. Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan danas je predstavila izvještaj od toj temi, kojeg je podržalo 623 od 676 zastupnika, a čija je svrha predložiti Europskoj komisiji i državama članicama političke i praktične mjere kojima bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca.

„Dokle god u našim gradovima djeluju pučke kuhinje, i jedan kilogram bačenog povrća je previše. Dokle god naši sugrađani kopaju po kontejnerima jer su gladni, i jedna bačena štruca kruha je previše. Dok god djeca umiru od gladi u Jemenu i Somaliji, i jedna propala vreća brašna je previše. EU, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine“ upozorila je prije glasanja Borzan.
U situaciji kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo, godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane. U isto vrijeme, nacionalni i EU propisi o sigurnosti, pakiranju, trgovanju i prodaji hrane često odvraćaju trgovine i proizvođače od doniranja hrane.

„Sigurnost hrane mi je bila crvena linija tijekom rada na ovom izvještaju. EU propisi o sigurnosti hrane su strogi i kompleksni s razlogom, ali to otežava snalaženje potencijalnim donatorima. Stoga pozdravljam najavu Europske komisije da će do kraja 2017. izdati službene smjernice o doniranju hrane. Državama u kojima se malo donira, kao npr. Hrvatskoj, smjernice će olakšati uspostavljanje jednostavnijeg sustava doniranja uz poštivanje važećih propisa o sigurnosti hrane“, najavila je hrvatska europarlamentarka.

Prema Eurobarometru, više od pola građana EU ne razumije značenje „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ datuma. Čim istekne datum, hranu odmah bacaju, iako u ovom drugom slučaju hrana može biti dobra još danima. Izvještaj traži od Europske komisije da preispita pravila označavanja, ali i slučajeve u kojima proizvođači i prerađivači namjerno stavljaju prekratke datume kako bi prodali više robe.

„Komisija je objavila kako istražuje povezanost datuma roka trajanja na hrani i bacanja hrane. Ukoliko istraživanje pokaže da trenutni sustav ne funkcionira kako treba, EU će poduzeti potrebne korake. Činjenica da Komisija na ovaj izvještaj reagira konkretnim mjerama je razlog za optimizam. Parlament je ujedinjen oko potrebe smanjenja bacanja hrane i pomno ćemo pratiti što rade izvršni organi“ upozorila je Borzan.

Izvještaj traži od država članica Unije smanjenje bacanja hrane za 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030. Da bi se to postiglo, nužne su službene definicije bacanja i gubitaka hrane te zajednička metodologija za mjerenje tih pojava.

Neke od mjera koje predlaže Parlament:

– financiranje transporta, skladištenja i distribucije donirane hrane kroz Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

– Poticanje trajnih ugovora između trgovaca i dobrotvornih organizacija po uzoru na Francusku

– doniranje hrane poticati poreznim i drugim olakšicama. U Francuskoj se 60% neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza tvrtkama donatorima

– poticanje korištenja lokalnih i sezonskih proizvoda jer to skraćuje proizvodni lanac te smanjuje gubitke hrane u transportu, skladištenju, distribuciji

– korištenje fondova iz Zajedničke poljoprivredne politike, npr. Europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD) za ruralni razvoj za smanjenje bacanja brane u primarnom sektoru

– pojačati razmjenu primjera dobre prakse u doniranju među državama članicama. Urediti bazu savjeta i projekata koji su uspješno provedeni diljem EU