Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Dosta je bacanja
Bacanje hrane: Danski i britanski primjer čuvanja
U Europi se godišnje baci čak 88 milijuna tona hrane, što je gotovo 20 posto sve proizvedene hrane, uz troškove koji iznose vrtoglavih 143 milijarde eura. Problem otpada hrane već je pet godina jedan od ključnih problema Europske unije pa je stoga Europska komisija predložila akcijski plan kojim bi se do 2030. godine smanjila količina bačene hrane za 50 posto. U Danskoj svi proizvodi blizu isteka roka trajanja u specijaliziranim “socijalnim trgovinama” prodaju se u pola cijene. Danski model kopirala je i Velika Britanija, samo što kod njih u takvim specijaliziranim dućanima cijenu hrane određuju sami kupci. Biologija.com



