Biografije Malale Yousafzai, Kurta Cobaina i Ronalda u Biografskom doxu - Monitor.hr
09.02.2016. (08:03)

Biografije Malale Yousafzai, Kurta Cobaina i Ronalda u Biografskom doxu

U šest ostvarenja iz službenog programa Biografski dox publika će na ZagrebDoxu (Cineplexx, 21. – 28. veljače) moći pobliže upoznati nekoliko planetarno popularnih osoba iz svijeta glazbe, nogometa i filma, ali i hrabre nositelje političkih i društvenih promjena kao što su pakistanska djevojčica Malala Yousafzai i francuski glaciolog Claude Lorius. 


Nazvao me Malala intimni je portret Malale Yousafzai, pakistanske učenice i aktivistice za prava (ženske) djece na obrazovanje. Malala se u rodnom Pakistanu snažno isticala svojim sustavnim aktivističkim radom, a to je zasmetalo talibanskim moćnicima. Kada je imala 15 godina, talibani su joj na povratku iz škole pucali u glavu i vrat, što je borbena djevojčica preživjela te još žustrije nastavila svoju borbu za ljudska prava. Ovaj film Davisa Guggenheima uvid je u život iznimne dobitnice Nobelove nagrade, priča o njezinu javnom radu i odnosu s ocem.

Film Između neba i leda priča je o životnom putu glaciologa i klimatologa Claudea Loriusa i nosi snažnu poruku o tome što se događa – i što se može dogoditi – ako čovjek nastavi zanemarivati klimatske promjene. Prvi Loriusov susret s Antarktikom dogodio se 1955. godine, kada je kao mladić otkrio da svaki zračni mjehurić zarobljen u ledu sadrži uzorak zraka kakav je bio tisućama godina unatrag. Danas, na pragu osamdesete, Lorius zajedno s redateljem Lucom Jacquetom odlazi nazad u prošlost i putuje kroz svoj život kao kroz povijest čitavog planeta.

U filmu Cobain: Montage of Heck oskarovca Bretta Morgena pratimo priču o Kurtu Cobainu od početka njegova života u Aberdeenu do najsjajnijih dana Nirvane i Cobainova samoubojstva u proljeće 1994. godine. Koristeći kućne snimke, dnevnike, fotografije i animacije, Morgen u filmu otkriva dosad nepoznate pojedinosti iz života glazbenika i ikone grungea. Film je nominiran za nagradu Emmy u sedam kategorija, uključujući i kategoriju najboljeg dokumentarca. 



Britanski redatelj Anthony Wonke, dobitnik Emmyja i BAFTA-e, četrnaest je mjeseci kamerom pratio Cristiana Ronalda i došao do prvog službenog i potpuno autoriziranog dokumentarnog filma o toj nogometnoj pop-zvijezdi. U filmu Ronaldo Wonke prelazi nogometašev kućni prag i promatra ga kao oca, prijatelja i obiteljskog čovjeka. 



Program uključuje i Moj djed Allende, biografiju čileanskog predsjednika koji je svrgnut u državnom udaru 1973. godine, u režiji njegove unuke Marcie Tambutti Allende. Film je proglašen najboljim dokumentarcem na Festivalu u Cannesu 2015. godine. A tu je i već spomenuti Slušaj me, Marlone u režiji Stevana Rileyja, hommage fascinantnoj osobnosti Marlona Branda koji je u utrci za prestižne nagrade BAFTA i Cinema Eye.


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Bolje vaterpolo nego polo u vodi

Dogodio se – Ratko Rudić: Genij iz bazena

Dejan Aćimović intervjuirao je za potrebe filma o Ratku Rudiću čak 125 vrhunskih imena vaterpola, pa porodio dokumentarac – za nas neupućene u sport, šokumentarac – o najtrofejnijem vaterpolskom i drugom najtrofejnijem treneru svih kolektivnih sportova uopće. Film započinje jugoslavenskom himnom, koju uglas pjevaju i hrvatski članovi reprezentacije – Šimenc, Bukić – a nastavlja se izjavama vaterpolista koji su Rudiću dali nadimak “Tiranin”. Za sve nas koji smo ga doživljavali kao dobroćudnog dalmatinskog brkajliju, Mišu Kovača svjetskih bazena, to je bilo prvo iznenađenje filma, a druga su se nizala kao na tekućoj vrpci. Rudić je, ukratko, polivalentni sportski genij, uomo universale, koji je pred kraj karijere počeo priređivati i slikarske izložbe. Obavezno pogledati, kaže Boris Rašeta za Novosti, u pregledu TV tjedna.

13.12.2025. (19:00)

DNK kao alibi

Može li genetika objasniti zlo? O granicama tumačenja Hitlerova genoma

Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.

11.11.2025. (21:00)

Vude u Hollywoodu

Radić o filmu ‘Vude, ti si pobijedio’: Korektan ‘rad na zadanu temu’ s premalo kreativne ambicioznosti

Senad Šahmanović, režiser, (uz Veljka Krulčića) koscenarist i koproducent filma nastalog u crnogorsko-hrvatsko-srpskoj koprodukciji, odradio ga je prilično školski. Otvara se spomenutim propitivanjem velikanove poznatosti danas te tonovima, a potom i slikom njegova najistaknutijeg ostvarenja “Surogat“, da bi se dalje izmjenjivali osobni i profesionalni život naslovnog protagonista sa širim društvenim i političkim kontekstom, sve to s mnoštvom arhivskog materijala, inserata iz filmova i ponešto svježe snimljenih sugovornika. Damir Radić za Novosti

11.11.2025. (00:00)

Jer bolje da umre selo nego običaji

Lov, krv i identitet: kad tradicija preživi sve – pa i razum

Diljem svijeta, od Brazila do Farskih otoka, opstaju običaji koji balansiraju između tradicije i brutalnosti. Dokumentarac The Islands and the Whales redatelja Mikea Daya istražuje upravo taj sukob: otočani koji stoljećima love kitove i morske ptice radi preživljavanja danas se suočavaju s globalnim osudama i trovanjem okoliša. Film prikazuje paradoks zajednice koja živi “u skladu s prirodom”, ali trpi posljedice tuđe industrijske civilizacije – i postavlja pitanje: gdje završava kultura, a počinje okrutnost? Agroklub

06.11.2025. (19:00)

Kad animacija putuje u nevidljivo

Vude, ti si pobijedio!: ne zaboravimo Dušana Vukotića

Dušan Vukotić, naime nije poput Reihl-Kira nekome konkretno politički stajao na putu, on je bio čovjek koji je Zagrebačku školu animiranog filma proslavio u svijetu, naš prvi oskarovac kojeg je još 1961. pokušao vrbovati i Disney, kao što mu je ta ogromna kompanija odala i počast puno kasnije, implementirajući stil njegovog „Surogata“ u svoj animirani hit „Soul“. Redatelj Senad Šahmanović je pak napravio odličan filmski posao prekopavši televizijske arhive u četiri nekadašnje republike bivše Jugoslavije (pa se period korone tu pokazao korisnim), no nije upao u zamku romantiziracije prošlosti već se trudio oslikati tu, u mnogočemu kontradiktornu, jugoslavensku zajednicu koja je, kako je netko od sugovornika u filmu to dobro rekao „s jedne strane imala i Coca-Colu, i disko klubove, i američke filmove i avangardnu umjetnost prepoznatu u svijetu, a s druge strane vojne parade i sletove kao u Sjevernoj Koreji“. Film ilustrira već na samom početku činjenicu da Vukotićev rad do današnjeg dana nije valoriziran na pravi način. Naime, dobio je on ulicu, ali u pripizdini zagrebačke šoping zone, slično kao i Milan Mladenović, u svojevrsnim zonama nenastanjivosti, tek toliko da se s figom u džepu može reći da je postojao. Zoran Stajčić za Ravno do dna

04.10.2025. (22:00)

Novi val unutar 'Novog vala'

Stajčić: Oremović nije upao u zamku meandriranja novog vala i uloge Haustora u njemu. „Treći svijet“ je intrinzično, a ne ekstrinzično putovanje

Ono što prvo upada u oči jest to da je Oremović crpio svu dostupnu arhivu kako bi priču maksimalno dočarao slikom, te priča o Haustoru i „Trećem svijetu“ postaje i dobrim dijelom priča o Zagrebu iz perioda osamdesetih godina prošlog stoljeća. Čisti krležijanski motiv o Zagrebu kao gradu krajnosti s kojima ni socijalizam nije izašao na kraj i koji je presudan i u shvaćanju Haustora. S preksinoćnom premijerom „Treći svijet“ ušao je u redovnu kino-distribuciju u Hrvatskoj pa je svakako preporuka da ga ne propustite jer intrigantniji hrvatski glazbeni dokumentarac niste gledali, točno onakav kakav grupa Haustor odavno zaslužuje. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

16.09.2025. (09:00)

Sjemenke spremne za kraj svijeta – a vi?

Priča o nastanku trezora sudnjeg dana – globalnog skladišta sjemena

Dokumentarni film “Seeds Of Time“ (2013.) redateljice Sandy McLeod koji istražuje globalnu prijetnju nestanka biološke raznolikosti i napore pionira u poljoprivredi, prati Caryja Fowlera, da osigura budućnost ljudske hrane putem očuvanja sjemena. Fowler je najpoznatiji po inicijativi za osnivanje Svalbardskog globalnog skladišta sjemena (Trezora sudnjeg dana), koje je otvoreno 2008. godine. Skladište služi kao globalna rezerva za pohranu sjemena usjeva iz cijelog svijeta, osiguravajući njihovu dostupnost u slučaju globalnih kriza. Dizajnirano da izdrži globalne krize poput klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa. U njemu je pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Skladište je projektirano tako da može funkcionirati bez vanjske energije i da je zaštićeno od vanjskih prijetnji. Osim snažnog edukativnog aspekta, dokumentarac upoznaje gledatelje s konceptima genetske raznolikosti, važnosti sjemena za prehrambenu sigurnost i načinima na koje se može ostvariti globalna suradnja. Agroklub

15.09.2025. (20:00)

Droga koju voliš

Pavlić o dokumentarcu ‘aka Charlie Sheen’: Na ovo je teško ostati hladan

Iskreno do kosti, ali ponegdje s violinom viška, Andrew Renzi slaže film o Charlieju Sheenu koji zna dirnuti, ali i ubosti. Denise Richards plače, Heidi Fleiss ne štedi uvrede i psovke, a pjesma ‘Our House’ Crosbyja Stillsa & Nasha sumnjivo se često vraća da bi nam ugrijala srce prema izgredniku Charlieju. Neke stvari mirišu na emotivnu manipulaciju, ali Charlie djeluje iskreno i teško je prema njemu i prema njegovoj priči ostati hladan. Da, ponegdje se čini kao da nas autori žele ‘kupiti’ da stanemo na Charlijevu stranu: pozvati nas da ga probamo razumjeti, ući mu u glavu i srce. To, naravno, može biti manipulacija, ali može biti i pošten pokušaj da se prikaže kako funkcionira jedan problematičan čovjek i da se podsjeti da djelić te sjebanosti (pardon maj francuski) živi i u svima nama. Zrinka Pavlić za tportal.

30.08.2025. (10:00)

Radnička klasa odlazi u raj...

‘Treći svijet’ – dokumentarac u kojem sviraju Haustor i grad iz kojeg su potekli

Najveći šarm filma jest u tome što ti dopušta da osjetiš duh Haustora, a ne da ti ga netko prepričava. Kroz arhivske snimke, sitne kadrove i tihe trenutke vidiš kako se njihov svijet slagao – i kako se još uvijek slaže, samo na drugačiji način. Nema ovdje napuhanih intervjua koji te uvjeravaju u nečiju veličinu – jer tko je Haustor ikad slušao, već zna o čemu pričamo. Oremović ovdje ne drži predavanje; on pušta da se prisjetiš, osjetiš i sam povežeš točke. Pa tko ne zna i ne može – a, šta ćeš! Zrinka Pavlić ipak ima pokoju zamjerku na film o Haustoru, za tportal.