Borzan: Nova GMO direktiva ide na štetu država članica - Monitor.hr
28.05.2015. (22:01)

Borzan: Nova GMO direktiva ide na štetu država članica

Jedno od prvih obećanja Jean-Paul Junckera kao predsjednika Europske komisije bilo je da će promijeniti način odobrenja ulaska GMO-a na europsko tržište. Nakon što je 2014. direktivom državama članicama dana mogućnost zabrane uzgoja GMO na njihovom teritoriju, Komisija je nedavno izašla i s prijedlogom pravila o prodaji GMO hrane i stočne hrane.

“Unutar grupe eurosocijalista imali smo nekoliko sastanaka na ovu temu i opći je dojam da Komisijin prijedlog nije dobar. Koliko čujem, sličan stav imaju i neke druge političke grupe i zato smo zatražili da europski povjerenik za zdravlje i hranu Andriukaitis 8. lipnja dođe na Odbor i odgovori na naše kritike. Prema posljednjim informacijama, sasvim je moguće da Parlament odbije razmatrati dokument i vrati ga Komisiji”, izjavila je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Komisijin prijedlog zaista daje državama članicama mogućnost zabrane prodaje GMO hrane, no u isto vrijeme im nalaže poštivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma kojih je Europska unija potpisnik. U praksi je to nemoguće ostvariti, pogotovo jer se nacionalne zabrane neće smjeti temeljiti na utjecaju GMO hrane na zdravlje i okoliš. Naime, to je u nadležnosti Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) i u trenu kada je GMO hrana odobrena od Komisije, ona već ima EFSA-inu potvrdu da je neškodljiva.

“Iako se na prvi pogled čini vrlo sličnom direktivi o uzgoju, postoje značajne razlike. Komisija navodi kako je princip isti – kada EU da odobrenje za prodaju GMO hrane na razini Unije, država članica će imati pravo uvesti zabranu prodaje na nacionalnoj razini. No, za razliku od uzgoja gdje država zabranu može pravdati poljoprivrednim razlozima poput želje da promovira organsku proizvodnju, kod prodaje GMO hrane situacija je bitno drugačija. Kod uzgoja je argument o zagađenju “klasičnih” polja GMO sjemenom legitiman, ali teško je dokazati da GMO hrana na polici u trgovini zagađuje ne-GMO hranu”, upozorava Borzan.

EU zakoni obvezuju proizvođače GMO hrane da ona bude jasno označena kao takva. Budući da se time njena konzumacija stavlja na izbor potrošaču, biotehnološke kompanije će vrlo vjerojatno tužiti države koje njihove proizvode samostalno zabrane. Svjesni su toga i europarlamentarci, tako da prijedlog nije najbolje primljen u predstavničkom tijelu EU.

“Slučajno ili ne, nekoliko dana nakon predstavljanja prijedloga nove direktive o GMO hrani, Komisija je dala odobrenje za stavljanje na tržište 19 novih GMO proizvoda. Kod odobrenja svakog GMO-a države glasaju za ili protiv, ali im je potrebna kvalificirana većina, što je otprilike 20 država. Od 2003. anti-GMO države nikad nisu uspjele prikupiti kvalificiranu većinu i Komisija u tom slučaju ima pravo postupiti po vlastitom nahođenju. Svih 58 GMO proizvoda, koliko ih je sada na tržištu EU, odobrila je samostalno. To je nepravedno i Komisija to zna. Netko je procijenio da će novim odobrenjima potaknuti države članice i Parlament da objeručke prihvate novu direktivu,” smatra Borzan.

S obzirom na pregovore oko Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), u javnosti se špekulira kako bi nakon njegovog potpisivanja GMO proizvodi puno lakše dolazili do europskog tržišta. Zanimljivo je kako je jedna od prvih reakcija na novu GMO direktivu došla od američkog glavnog pregovarača za TTIP Michaela Fromana, koji ju je ocijenio krajnje negativno. Kazao je kako smatra da će nova pravila otežati američkim biotehnološkim kompanijama pristup tržištu EU. Svoje protivljenje je odmah izrazio i Greenpeace, ali s argumentom da će direktiva imati potpuno obrnut efekt.

“Pretjerane su tvrdnje kako je GMO tehnologija nekakav vražji izum, no Hrvatskoj je dugoročno u interesu da ostane GMO-free zemlja. Tako ćemo se lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede. Očuvanje bioraznolikosti je također bitan razlog za ograničavanje GMO uzgoja. Zaključno, hrvatski potrošači su velikom većinom protiv uvoza GMO hrane i njihov stav treba poštovati,” izjavila je eurozastupnica iz Slavonije.


Slične vijesti

29.11.2023. (17:00)

Stavite još slobodno, znamo da stane

Borzan: Odzvonilo zraku u vrećicama čipsa, stručnjaci: unutra nije “zrak”, već dušik, i to s razlogom

Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest –  kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index

22.09.2023. (22:00)

Vešmašina će trajat 100 godina

Borzan pobijedila velike proizvođače – Europa zabranjuje ugrađene kvarove

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni

28.05.2022. (12:00)

Istraživanje Biljane Borzan

Više od 86 posto građana strahuje od prešutnog poskupljenja nakon uvođenja eura. Kako su to riješile Slovenija i Letonija?

Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna

21.07.2020. (23:30)

Mister juro je na cesti

22 milijarde iz EU – Ressler: Velika prilika; Borzan: Nismo taj novac dobili, nego nam se nudi

Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal

20.06.2019. (08:30)

Biljana Borzan izabrana za potpredsjednicu EU socijaldemokrata

16.06.2019. (17:30)

Profit iznad svega

Prodaju nam konjetinu, jaja s otrovom za buhe i aditive, zarade su ogromne, a kazne smiješno niske

Food Fraud Network je mreža Europske komisije za spriječavanje prevare hranom. Nakon “Horsegatea”, u kojem je ustanovljeno da je govedina zapravo bila konjetina, otkrivene su i nizozemska jaja natopljena otrovom za buhe, kao i tuna nafilana aditivima. Biljana Borzan kaže da su kazne za prijestupnike preniske. Plasiranjem patvorene hrane neki proizvođači zarade između 45 i 60 milijardi dolara godišnje. Slobodna Dalmacija

23.03.2019. (10:30)

Nutelin poučak

Borzan: ‘Nakon pet godina izborili smo bitku za jednaku kvalitetu proizvoda u EU! Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku…’

Nakon deset sati pregovora postignut je konačni dogovor europskih institucija o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, javljaju iz Ureda hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan. Time je završena petogodišnja borba ove europarlamentarke, kako su priopćili u nastavku, koja će rezultirati jednakom kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Europi. “Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis”, rekla je Biljana Borzan. Tportal

10.02.2019. (12:30)

Ako budemo jako dobri

Borzan: Ako EK ocijeni da se RH popravila, može dobiti novac za dizala

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan je na SDP-ovoj tribini “EU fondovi i liftovi” u Splitu rekla da bi se ugradnja dizala u zgrade koje ih nemaju mogla velikim dijelom financirati iz europskih fondova ako Europska komisija ocijeni da se Hrvatska popravila u povlačenju novca iz EU fondova, a ta se ocjena očekuje u veljači. Rekla je da se pilot projekt ugradnje dizala u stambene zgrade koji je pokrenula ministrica Gabrijela Žalac ne financira iz EU fondova i da bi on omogućio ugradnju dizala u mali broj zgrada. HRT

04.02.2019. (16:30)

Moj pravi parlament

Biljana Borzan: Dvije trećine važnih odluka donosi se u EP, a ne u Saboru

Zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima – rekla je u razgovoru za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan. Vjerujem da su mladi zasićeni temama koje se vrte u domaćoj politici, a to su uglavnom vraćanja na prošlost. Oni nemaju osjećaj da se nešto što je vezano za njihov život i njihovu budućnost uopće rješava. Na posljednjim europskim izborima 2014. godine tek je 13 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine ispunilo glasački listić… Jutarnji