Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
22.11.2016. (13:59)
Borzan: U EU se godišnje baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura
“Apsurdno je i nedopustivo da – kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo – godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. Kada bi se nastavulo tim tempom, do 2020. godine na smeću bi završavalo nevjerojatnih 120 milijuna tona hrane. Procjena je kako se u Hrvatskoj godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane” – izjavila je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan u Opatiji na međunarodnoj konferenciji „Inovacije kreću odozdo – lokalni modeli sprečavanja bacanja hrane“.
“Računa se kako godišnja šteta iznosi 143 milijarde eura, od čega na domaćinstva otpada 98 milijardi eura. Po stanovniku EU to iznosi oko 200 eura godišnje” – naglasila je Borzan, posebna izvjestiteljica EP-a za bacanje i sigurnost hrane.
– Bez promjene mentaliteta i edukacije, EU i države članice nemaju šanse značajno smanjiti bacanje hrane. Prema istraživanju FUSIONS kućanstva su najveći izvor bacanja hrane s 53 posto udjela. Koliko god im je metodologija bila nepotpuna, jasno je da bez edukacije potrošača ni EU ni države članice neće u dovoljnoj mjeri smanjiti količine bačene hrane – zaključila je zastupnica Borzan.
