Bruxelles godinama znao da mjerenja ispušnih plinova nisu realna
“Znali ste, ali niste ništa poduzeli!” ozbiljna je optužba koja je više puta izrečena na račun Europske komisije tijekom rasprave o “Volkswagen skandalu” u Europskom parlamentu. Europska povjerenica za tržište i industriju Elzbieta Bienkowska je više od tri sata slušala izlaganja eurozastupnika koji su govorili o sankcijama, izgubljenim radnim mjestima, teorijama urote i varanju potrošača. Neki od njih su citirali riječi bivšeg europskog povjerenika za zaštitu okoliša Janeza Potočnika koji je rekao da je Komisija godinama znala da mjerenja ispušnih plinova nisu realna.
“Skandal s ispušnim plinovima je zapravo napad na zdravlje i potrošačka prava građana te ekonomiju Europske unije i država članica. ‘Štelalo’ se ispuštanje dušičnih oksida koji su posebno štetni za jetru, pluća i krvnu sliku građana. Varalo ih se s prodajom skupljih automobila koji su navodno bili manje štetni za okoliš. Za to netko mora odgovarati, ne samo davanjem ostavke, već pred sudom”, izjavila je hrvatska eurozastupnica BIljana Borzan.
Dušični oksidi (NOx) su plinovi koje ispuštaju motori s unutarnjim izgaranjem, pogotovo dizelski koji su u središtu ove afere. Software koji je u svoje automobile ugrađivao Volkswagen je očitavanja štetnih plinova na testiranjima smanjivao do četrdeset puta u odnosu na ispuh u vožnji. Prema podacima Europske komisije, onečišćenje zraka je uzrok 400 tisuća preuranjenih smrti godišnje, dok se troškovi za javno zdravstvo kreću od 330 do 940 milijardi eura godišnje.
“Ako se ustanovi da skandal nije ograničen samo na Volkswagenova vozila, posljedice za europsku autoindustriju bi mogle biti nesagledive. Gotovo da nema države članice koja ne proizvodi nešto što se ugrađuje u automobile. U Hrvatskoj, državi koja ne proizvodi aute, preko 9000 ljudi radi u autoindustriji. Ako to pomnožimo s brojem obitelji, brojka ljudi koji bi mogli osjetiti direktne posljedice rezova u autoindustriji je velika”, upozorava Borzan.
Međunarodno vijeće za ekološki transport (ICCT) je još 2014. objavilo studiju prema kojoj je i prosječna potrošnja goriva u europskim automobilima veća od oglašene. Svaki vozač je, s obzirom na specifikacije oglašene od proizvođača, godišnje u prosjeku plaćao 450 eura više za gorivo nego što je trebao. Nadalje, države članice koje oporezuju automobile prema ekološkom učinku i ispuhu štetnih plinova su radi namještanja testova izgubile značajne porezne prihode.
Povjerenica Bienkowska je najavila kako će Komisija ubrzati proces reforme testiranja automobila u EU. Najavljuje se prijelaz s testiranja u laboratorijima k testiranju u realnim uvjetima, sličan onom u SAD. To podrazumijeva vožnju na npr. uzbrdicama i neravnim cestama kada je motor pod većim opterećenjem od uobičajenog. S obzirom na prašinu koja se digla radi “Volkswagen” skandala, procjenjuje se kako bi novi sustav mogao biti uveden već 2017.
“Kupnja automobila je, osim kupnje nekretnine, najveća transakcija koju će prosječan europski građanin u životu obaviti. Svatko tko je prevaren od strane proizvođača kojem je platio nekoliko desetaka tisuća eura za automobil, dvaput će razmisliti kada opet bude kupovao. Stepenice se metu od vrha prema dolje i zato potrošači i radnici ne smiju platiti račun za ovaj skandal”, zaključila je Borzan.
