Budućnost hrane: Žabokrečina, muhe i bakterije što se hrane kravljim vjetrovima - Monitor.hr
18.07.2015. (13:33)

Tripice će tad bit delikatesa

Budućnost hrane: Žabokrečina, muhe i bakterije što se hrane kravljim vjetrovima

Populacija Zemlje raste, sve više ljudi uspijeva (srećom) doći do potrebnih količina hrane svaki dan, a običnu hranu skupo je proizvesti, pa se razmišlja o alternativama za zadovoljenje dnevnih potreba za proteinima. Alge, bakterije, insekti i prerađeni biljni proteini mogli bi biti zamjena za meso i ribu, a ako ni to ne bi bilo dovoljno mogli bismo posegnuti za žabokrečinom, kućnim muhama i bakterijama što se hrane kravljim vjetrovima. Kukci su možda idealna zamjena jer ih je puno, brzo se razmnožavaju, brzo rastu, ne iziskuju puno hrane i vode, ali imaju jedan nedostatak – ljudi ih se gade… Ozy


Slične vijesti

16.10. (13:30)

Sve će se pomnije vagati

Ovogodišnji Svjetski dan hrane obilježava se uz rast cijena, različite potrebe potrošača i zaštitu okoliša

Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.Tu postoji i druga strana, prema kojoj je dostupno i više nego dovoljno hrane, te dolazi do njezine prekomjerne konzumacije. Rezultat su zdravstveni problemi te bacanje ogromne količine hrane. Top tema su i klimatske promjene koje uništavaju žetve i smanjuju prinose, dok je i tehnologija koja se koristi u poljoprivredi štetna za okoliš. Analize upućuju na to kako je vrijeme jeftine hrane iza nas. Lider

02.10. (13:00)

Eko industrija nije uvijek eko

Unatoč uvriježenom mišljenju, nije ni sva biljna hrana dobra za okoliš

Izbacivanje mesa, ribe i mliječnih proizvoda ima određene koristi za okoliš, ali nisu sve biljke i usjevi dobri za okoliš. Iako je sve biljnog porijekla ekološki gledano bolje od bilo koje vrste mesa, ima i ono svoju cijenu. Soja je, recimo, dobar izvor proteina, ali je i štetna za okoliš. Većinski postotak soje uzgaja za stočnu hranu, pa tako mesna industrija ima jednaku ili veću odgovornost za ovaj agresivni uzgoj. Proizvodnjom soje se proizvodi i puno stakleničkih plinova, a gnojiva i pesticidi koje koriste poljoprivrednici često ulaze u vodoopskrbu tamo gdje se uzgaja. U biljke štetne za okoliš spadaju i kvinoja, avokado i bademi. Štetnost se očituje uglavnom u njihovoj proizvodnji za koju, osim pesticida i emisija stakleničkih plinova, se troši i velika količine vode i utječe na populaciju ostalih vrsta. Green

12.09. (01:00)

Puno putujem, ali loše jedem

Gdje se najgore jede? Države u kojima se putnici najviše žale na hranu

Portal za gastronomiju i turizam Punkufer naveo je nekoliko zemalja s najčešćim komentarima turista koji su kušali hranu raznih zemalja. Za finsku kuhinju kažu da je dosadna i nekreativna, iako zdrava. Daleko nije ni Nizozemska, čiju je hrana jednostavna za pripremu i hranjiva, ali bezukusna. U Nikaragvi hranu poslužuju hladnu, suhu i nezačinjenu. Mongolska kuhinja je priča za sebe – samo tjestenina s mesom, bez povrća i umaka. Na popisu su se još našle države Nepal, Kenija, Jamajka i Engleska, koja se trudi riješiti svoje inače loše reputacije, ali ne baš s previše uspjeha. Poslovni

27.06. (14:00)

Hranu, ne muhu. (Dobro, i muhu)

Ako vam muha sleti na hranu, trebali biste je baciti

Muha može prenijeti barem sto različitih vrsta bakterija i virusa te ako vam sleti na hranu koju jedete, pa čak i ako se tamo zadržala jako kratko, trebali biste je baciti, tvrdi znanstvenik s njujorškog sveučilišta. Postoji rizik od zaraze i bolesti bez obzira na to što je količina bakterija koju stigne prenijeti u tom kratkom vremenu mala (Večernji). Međutim, još je gore kad se muha ispovraća, odnosno ispusti izlučevinu kako bi omekšala hranu. Muha može prenijeti niz bakterija, virusa i bolesti, od kojih su E. coli, hepatitis A, salmonela i rotavirus samo neke.

11.06. (13:30)

Preslatko, preslano, premasno...

Kako je prerađena hrana postala tako nezdrava?

Našim je tijelima jako teško izvući nešto korisno iz zrna pšenice, no kad se pšenica fermentacijom preradi u pivo ili mljevenjem pretvori u brašno, od nje možete napraviti hranu bogatu kalorijama. Tehnike poput soljenja i pasterizacije čine hranu sigurnijom i dugotrajnijom. To je omogućilo ljudima da putuju dulje i prežive hladne zime i razdoblja gladi. To sve činimo i danas, no uz dodatke koji su često samo kozmetički i nemaju nikakvu hranjivu vrijednost. Jutarnji, BBC

29.05. (11:30)

Izgleda da je vještica iz 'Ivice i Marice' bila ispred svog vremena

Ostaci hrane mogu se pretvoriti u građevinski materijal, jači od betona

Istraživači sa Sveučilišta u Tokiju otkrili su kako reciklirati ostatke hrane i pretvoriti ih u građevinske materijale. Koristeći tehniku izvorno razvijenu za izradu građevinskog materijala od drvnog praha, uzeti su ostaci hrane uključujući morske alge, lišće kupusa, korice naranče, luka, bundeve i banane, sušeni u vakuumu, a zatim usitnjeni. Dobiveni prah zatim je pomiješan s vodom i začinima, a onda prešan u kalup na visokoj temperaturi. Rezultat toga su različiti materijali, od kojih su neki imali čvrstoću veću od betona, ali su ipak ostali jestivi i zadržali svoj okus. Green.hr

06.04. (10:03)

Homo roštiljens

Ljudi su postali dominantna vrsta zahvaljujući – kuhanju hrane

Vrlo zanimljiva teorija nekolicine znanstvenika o evoluciji čovjeka: Presudan učinak imalo je kuhanje jer ono transformira energiju dostupnu iz hrane, a ugljikohidrati, proteini i lipidi razotkrivaju se i izlažu kad se zagriju. To našim probavnim enzimima olakšava učinkovito obavljanje posla, brže izvlačenje više kalorija nego kad bismo hranu jeli sirovu. Ova dodatna energija omogućila je da razvijemo ‘mala debela crijeva’ i relativno veliki mozak gladan energije koji nas razlikuje od rođaka primata. I kako su nam mozgovi počeli rasti, stvorili su petlju pozitivnih povratnih informacija. Kako se neuroni dodaju u mozak sisavaca, inteligencija se eksponencijalno povećava, a s pametnijim mozgovima postajali smo bolji u lovu i ishrani. BBC

01.04. (11:03)

Sretne kokice, one koje se šeću, daju manje jaja, ali kvalitetnijih