Cipras i Titovi "odredi smrti" u programu ZagrebDoxa - Monitor.hr
12.02.2015. (14:29)

Cipras i Titovi "odredi smrti" u programu ZagrebDoxa

Dokumentarac o Aleksisu Ciprasu, novog grčkom premijeru i zvijezde europske ljevice, te o jugoslavenskom vođi Titu neki su od 21 filma koji će biti prikazani na ZagrebDoxu u sklopu programa Kontroverzni dox i Stanje stvari.

Ovi programi propituju neke od najvažnijih političkih tema i kontroverzi današnjice, od aktualnih promjena u Grčkoj i sudbina istaknutih boraca za slobodu informacija Swartza i Snowdena do ekoloških i ekonomskih manipulacija te seksualnih prijestupništava.

Iz programa Stanje stvari izdvaja se francusko-grčki dokumentarac ‘Nada na kocki’ Aleksandra Papanikolaua i Emilie Januku koji približava predsjednika Sirize i novog grčkog premijera Aleksis Ciprasa. Redatelji prate Ciprasa tijekom godine dana, od prekretničke izborne kampanje 2012. godine, kada je Koalicija radikalne ljevice postala druga najveća grčka stranka, do lipnja 2013. godine, kada je bivša grčka vlada ugasila javnu TV postaju ERT. Upoznaje se Tsiprasovu osobnost, političke stavove i ambicije, odnose u stranci te strategiju za drugačiju budućnost zemlje u ekonomskom kolapsu.

Film ‘Killswitch’ Alija Akbarzadeha, također iz programa Stanje stvari, govori o borbi za kontrolu interneta čiji su heroji prerano preminuli haktivist i borac za slobodu informacija Aaron Swartz i zviždač Edward Snowden, dok provokativni film ‘Cijena koju plaćamo’ Harolda Crooksa istražuje izvore, štetne posljedice i složena moralna pitanja korporacijske utaje poreza od nastanka koncepta porezne oaze u londonskim bankarskim krugovima 1950-ih do danas, kada se pola svjetske zalihe novca nalazi izvan dometa državnih riznica. Alina Rudnickaja u ‘Danu pobjede’ pozabavila se ruskim zakonom koji zabranjuje promidžbu netradicionalnih seksualnih odnosa među maloljetnicima.

Redatelj Robert Kenner doznao je od majstora manipulacije medijima kako se “pere” odgovornost za klimatske promjene u ‘Trgovcima sumnjom’. Ekologija je u fokusu i švicarskoga filma ‘Thule Tuvalu’ Matthiasa von Guntena, dok u ‘Projekt divljina’ Davida Bonda gledamo zabrinutog oca koji uz pomoć marketinga današnje klince ovisne o tehnologiji (naziva ih zombijima staklenih očiju), nastoji navući na prirodu.

Kontroverzni dox među ostalima donosi ‘Titove odrede smrti’ njemačkih autora Philippa Grülla i Franka Hofmanna, koji su istražili temu poprilično poznatu hrvatskoj javnosti: likvidaciju hrvatskih emigranata u Njemačkoj, uz poseban naglasak na ubojstvu Stjepana Đurekovića te posljedično suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču. Hrvatskoj je bliska i tema ‘Srpskog odvjetnika’ redatelja Aleksandra Nikolića, koji izlaže moralne dileme Marka Sladojevića, jedne od ključnih osoba odvjetničkog tima Radovana Karadžića, a dokumentarac ‘Utopija’ Mladena Ćapina razotkrit će autorove zaključke o hrvatskom društvu.

Seksualnim prijestupništvom bave se čak tri kontroverzna doxa: to je ‘Danijelov svijet’ češke redateljice Veronike Liškove, koja je na javni istup pridobila zajednicu čeških pedofila, a posebice jednog od njih, 25-godišnjeg Daniela. Ono što im je zajedničko, osim seksualnih sklonosti, jest to što nisu naudili djeci. ‘Bez uspavanke’ Helen Simon raspliće se u suprotnom smjeru i govori o seksualnom zlostavljanju, a slična je tematika i kratkometražnog australskog dokumentarca ‘Ispod nebesa’ koji potpisuje Logan Mucha. Između ostalog, u ovom programu gledamo i libanonsko-kanadski film ‘Mistična masa’ Karima B Harouna. Riječ je o fascinantnom dokumentarcu koji detaljno opisuje cjelodnevni obred tisuća Šijita koji se jednom godišnje sastaju da bi proslavili obljetnicu mučeničke smrti svoga vjerskog vođe.

ZagrebDox traje od 22. veljače do 1. ožujka u kinu Cineplexx u Centru Kaptol u Zagrebu.


Slične vijesti

Prekjučer (22:00)

Hey mr. Taliban, tali me banana

Radić: “Hollywoodgate” (2023.) – Film koji se relativno lako gleda usprkos zamornosti sadržaja

Film svoj naslov “Hollywoodgate” duguje nazivu vojne baze koja je navodno bila i tajni punkt CIA-e, u kojoj su Amerikanci ostavili oružje, vojne letjelice i lijekove, i koju preuzimaju talibani predvođeni spomenutim zapovjednikom avijacije. Sve što od talibana vidimo i čujemo tokom filma snažno sugerira da je riječ o slabo organiziranim diletantima koji bi se mučili i s vođenjem školskog razreda, kamoli ne s upravljanjem državom, za što se čini da su posve nesposobni, a opet, ti isti talibani ostali su neslomljivi orah za najmoćniju svjetsku silu, baš kao što su nekad njihovi prethodnici mudžahedini bili neslomljivi za Sovjete. Damir Radić za Novosti.

12.05. (21:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

18.03. (00:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

13.03. (08:00)

Jer tko još voli lagane teme?

Zagrebdox 2025: Dokumentarci koji (ne) ostavljaju mjesta za raspravu

Ovogodišji ZagrebDox donosi filmski presjek kontroverzi, biografskih priča i globalnih problema kroz tri ključna programa: Kontroverzni Dox, Biografski Dox i Stanje stvari. Od razotkrivanja radnih uvjeta u korporacijama, preko političkih i društvenih borbi, do osobnih previranja, ovogodišnji dokumentarci bez zadrške seciraju svijet u kojem živimo. Festival traje od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique Cinema, a detalji su dostupni na službenim stranicama. tportal

29.11.2024. (13:00)

Ekološki Zenica blues

Kraj svijeta, prirode i čovjeka u dokumentarcu ‘Nebo iznad Zenice’

Jedini razlog iz kojeg Zenica službeno nije najzagađeniji grad u Europi (to je zasad Sarajevo) jest to što tvrtka koja je najviše zagađuje već godina tvrdi da ne može izmjeriti koncentraciju benzena u zraku. Ovaj film, između ostalog, prati napore Eko foruma Zenica, na čelu s dekanom Politehničkog fakulteta, Samirom Lemešom, da se taj problem osvijesti i da se nešto poduzme. I iako do kraja snimanja filma rezultati još nisu stigli, uspio je postići to da se mjerenja provedu, da se provede istraživanje učestalosti genetskih oštećenja u stanovnika Zenice, a čini se da je Eko forum uspio i u još nečemu jer je ArcelorMittal nakon završetka snimanja ovog filma objavio zatvaranje koksare. Naravno, nisu priznali da ih je na to prisilio revolt građana i aktivista, ali nema veze, samo neka zatvore. Zrinka Pavlić za tportal

20.10.2024. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT