CNN: Šah-mat. Putin je stjerao Zapad u kut - Monitor.hr
21.12.2021. (20:00)

Nema te vize da izbjegnemo energetske krize

CNN: Šah-mat. Putin je stjerao Zapad u kut

Napetosti su sada na najvišoj razini od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. No, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN. Europa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Europsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima diljem kontinenta. Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. Index


Slične vijesti

Subota (16:00)

Britanski obavještajac tvrdi:

U Kremlju sve veći nered i kaos, Putin je sve bolesniji

Bivši britanski obavještajac Christopher Steele kaže kako je Putin stalno okružen liječnicima. Steele je u obavještajnoj službi MI6 u Londonu između 2006. i 2009. godine vodio Odjel za Rusiju, a sada je za britanski radio LBC izjavio kako “točni detalji Putinovog stanja još nisu poznati čak niti njegovim visokopozicioniranim kolegama”. No, tvrdi kako je poznato da je Putinu potrebna 24-satna medicinska njega. “Očito je da je ozbiljno bolestan – nije jasno koliko je to terminalno i je li neizlječivo, u to ne možemo biti sigurni. No, svakako to stanje ima ozbiljan utjecaj na upravljanje Rusijom”, kazao je Steel. (…) I ukrajinski general bojnik Kirilo Budanov kazao je kako Vladimir Putin boluje od raka te kako je u Rusiji u tijeku operacija njegovog micanja s pozicije.  Slobodna

Petak (14:00)

I Tram 11 je umjetnička sloboda, yeah right

Kako Rusija i Kina instrumentaliziraju povijest

Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruski agresorski rat u Ukrajini. I prije izbijanja rata Putin se okušavao kao povjesničar. U srpnju 2021. objavio je esej pod naslovom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”. U tekstu iz 2021. on optužuje Zapad zbog “opasnog revizionizma”. Putin se tome želi suprotstaviti kao “sveznajući državnik” koji zna “jednu povijesnu istinu”. Istina, koja prema Putinu glasi: Rusi i Ukrajinci oduvijek su bili jedan intelektualni entitet. Zapad je taj, prema Putinovom mišljenju, koji pokušava Ukrajinu pretvoriti u “anti-Rusiju”. Rusija to, prema njegovim riječima, nikada neće dopustiti i, ako je potrebno, spriječiti će to silom i upotrebom oružja. Mnogi obrasci etno-nacionalističkog pogleda na povijest, koji imaju Putin i njegove pristaše u Kremlju, također se mogu pronaći među kineskim dužnosnicima. Pri tome Kina želi proći bolje od Sovjetskog Saveza, koji kineski predsjednik Xi Jinping više puta navodi kao upozoravajući primjer. DW

17.05. (20:00)

"Onaj tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost" (Orwell, 1984.)

Kad povijesne laži postanu službene istine

Novinarka Katie Stallard u svojoj najnovijoj knjizi Dancing on Bones  opisuje kako moćnici u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji koriste povijest u vlastite svrhe. Povijest, kako kaže dalje, stvara legitimitet, usko je povezana s identitetom građana i ima prednost za autoritarne vladare jer se njome može manipulirati prema potrebi. “Gospodarski uspjesi dolaze i prolaze. Povijest je ono na što se možete osloniti”, kaže Stallard. Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruska agresija u Ukrajini. Narativ o navodnom rusko-ukrajinskom jedinstvu koje Zapad osujećuje dio je bipolarnog svjetonazora i razmišljanja u kategorijama velikih sila, kaže Andreas Kappeler. Za Putina, samo moćne zemlje – poput Rusije, SAD-a i Kine – igraju ulogu, a “male” države poput Ukrajine nemaju svoju agendu. Velike sile su pak uključene u ideološko natjecanje koje se vodi svim sredstvima. Deutsche Welle

17.05. (19:00)

Kad ono kreću Muskove rakete na Mars?

U kojim bi slučajevima Putin mogao upotrijebiti taktičku nuklearnu bombu? Tri su scenarija

Trojica geopolitičkih stručnjaka su za politički portal Politico analizirala tri neželjena, ali moguća scenarija u kojima bi Vladimir Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje tijekom rata u Ukrajini. Prema sadašnjoj ruskoj vojnoj doktrini – koja se obično opisuje ukratko kao “eskalacija radi deeskalacije” – trojica stručnjaka drže kako bi Putin mogao odabrati nuklearnu demonstraciju sile kao upozorenje za zaustavljanje daljnje američke vojne pomoći Ukrajini. Drugim riječima, za ruskog čelnika detonacija taktičkog nuklearnog oružja sasvim je zamisliva pa i Zapad također mora malo razmisliti. Nuklearno oružje dolazi u mnogim oblicima: gravitacijske bombe, bojne glave za rakete kratkog dometa, protuzračne rakete, rakete zrak-zrak te zrak-zemlja, protubrodska i protupodmornička torpeda, pa čak i naprave za rušenje ili mine. Trojica stručnjaka smatraju da bi se taktičko nuklearno oružje moglo upotrijebiti kao upozorenje u ova tri slučaja… Slobodna

17.05. (17:00)

Sad je jasno zašto Finci imaju 54.000 podzemnih skloništa i bunkera

Evo zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Zbog jednog poluotoka svima klecaju koljena

Finski konzultant Tomi Ahonen analizirao je zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Odgovor leži u poluotoku Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije koji se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkoga kruga.  Ondje je jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijelome planetu: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca, u blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica s interkontinentalnim bojnim glavama koje doslovce mogu dohvatiti drugu stranu planeta. Usto, na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95. Poluotok ima i drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku koja čuva golema rudna bogatstva poluotoka, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije. Jedini je problem što je poluotok poezan s Rusijom samo jednom cestom i željezničkom prugom. Jutarnji

17.05. (13:00)

Dosad oko 30.000 ljudi

Izbjeglice iz Putinove Rusije u Beogradu nailaze na – Putinove pristaše

Rusima nije potrebna viza da dođu u Srbiju. Srbija kao kandidat za članstvo u EU-u koji se koleba između Istoka i Zapada nije uvela sankcije EU-a Rusiji, državna aviokompanija Air Serbia još uvijek leti za Moskvu i Sankt Peterburg. Ipak, novopridošli imigranti, za razliku od onih koji dolaze u zapadnoeuropske zemlje, u rusofilnoj Srbiji skoro da ne nailaze na suzdržanost – i ne moraju se nikome pravdati za Putinov rat, koji oni ionako najčešće odbacuju. Umjesto toga njih muči potpuno drukčiji fenomen koji dovodi do sukoba: izbjeglice iz Putinove Rusije u Beogradu nailaze na – Putinove fanove. Deutsche Welle

14.05. (21:00)

Finska ima 54.000 podzemnih skloništa

“Ako Rusi napadnu, mi smo spremni, imamo mjesta za 750.000 ljudi”

Ispod glavnog grada Helsinkija tako se nalazi čak 5500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugih 330 kilometara. U njima ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još 100.000-ak tisuća ljudi, procjenjuju vlasti. S okolicom glavni grad Finske ima oko 1,2 milijuna stanovnika, pa ispada da su kratki za nekih pola milijuna mjesta i da bi bila gužva, ali po cijeloj Finskoj nalaze se sigurni bunkeri i podzemna skloništa. Ukupno ih u Finskoj ima više od 54.000 (većina je privatna), piše Telegraph. Predviđeni su za 4,5 mil. ljudi, ali bi bez problema mogli primiti i cijelu populaciju Finske (cca 5,6 mil.). U gradskim skloništima se u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima. Trenutačno se mnoga od tih podzemnih skloništa koriste kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, a imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi. 24sata

09.05. (15:00)

Džaba vam sve to

Vojna parada u Rusiji povodom Dana pobjede

Cijela snimka.

Putinovo govor s prijevodom na engleski – CNN. Zaključak: nije rekao ništa od onog što toliko nagađalo da će reći – nije objavio opću mobilizaciju niti donio odluku o objavi rata, niti objavio pobjedu, nije niti prijetio nuklearnim oružjem.

07.05. (15:00)

A kažu da je imao normalno djetinjstvo

Tko je Vladimir Solovjov, Putinov televizijski komesar i huškač?

Američki State Department posvetio mu je poseban tekst u seriji “Lica kremaljske propagande”, gdje ga opisuju  kao “bivšeg kritičara Kremlja koji je sada u dosluhu s politikama ruskoga predsjednika.” Solovjov je tijekom rata u Ukrajini postao poznat po lažnim tezama o tome da “Ukrajinci sami ubijaju civile da bi optužili Rusiju, Britanci su odgovorni za ubojstva civila u gradu Buči, a SAD nastoji uništiti Rusiju i dokopati se njezina oružja”. Jutarnji

04.05. (14:00)

Od Labuđeg jezera do labuđeg pjeva

Kronologija uništavanja neovisnih medija u Rusiji

Kada je 19. kolovoza 1991. na sovjetskoj televiziji, umjesto uobičajenih vijesti, satima emitirano „Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog, javnost je brzo shvatila da nešto nije u redu. Reakcionarne snage iz Komunističke partije Sovjetskog Saveza, vojske i KGB-a pokušale su svrgnuti predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova. Nije im se svidjela njegova reformska politika “glasnosti” i “perestrojke” – ali puč nije uspio. Danas na ruskoj državnoj televiziji nema baleta – umjesto toga skoro cijeli dan emitiraju se vijesti i politički programi koji legitimiraju i u dobrom svjetlu predstavljaju politiku Kremlja. (…) U povodu Svjetskog dana slobode medija Deutsche Welle donosi kronologiju uništavanja neovisnih medija u Rusiji od 90-ih do danas.