Crvene lampice zbog smeća: Hrvatska zatrpana neobrađenim prijavama - Monitor.hr
15.09. (10:00)

Lijepa Naša obasuta smećem

Crvene lampice zbog smeća: Hrvatska zatrpana neobrađenim prijavama

Hrvatska se guši u ilegalnom otpadu, a sustav za prijavu ELOO jedva diše. Od 2020. godine građani su prijavili više od 21.000 lokacija s odbačenim smećem, no čak 2.636 prijava nikada nije obrađeno. Zakonski rok za postupanje komunalnih redara je osam dana, no u praksi se na pojedinim lokacijama smeće mjesecima ne miče zbog manjka ljudi, novca ili čiste nebrige. Najviše prijava tradicionalno stiže iz Zagreba, dok se po lošoj ažurnosti ističu Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija. Vlada stoga izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom uvodi strože kontrole, obvezan videonadzor i GPS praćenje vozila. tportal


Slične vijesti

19.09. (23:00)

Daleko od očiju, pod nosom svima

Hrvatski sustav gospodarenja građevnim otpadom u krizi: Ilegalna odlagališta niču diljem zemlje

Hrvatska se suočava s ozbiljnim rastom količine građevinskog otpada, koji je od 2015. porastao za oko 73 posto, dosegnuvši 2,06 milijuna tona u 2024. godini. Zbog nedostatka odgovarajuće infrastrukture na lokalnoj razini i malog besplatnog limita za građane, diljem zemlje nastaju brojna ilegalna odlagališta. Stručnjaci upozoravaju na neučinkovitu provedbu propisa, neiskorišteni potencijal reciklažnih pogona te potrebu za strožim nadzorom i boljom organizacijom sustava. Index

05.05. (13:00)

Povrat robe

Građani uzvraćaju udarac: Vraćanje otpada na kućne adrese neodgovornih vlasnika

Dok su mještani Bilja i đakovački ribiči čistili prirodu nakon praznika, otkrili su da određena “gradska gospoda” ima običaj zaboravljati pune vreće smeća u poljima i uz jezera. Nenad Androković iz Bilja odlučio je stati na kraj ekocidu: pronašao je račune u vrećama, locirao vlasnike u Osijeku i osobno im vratio otpad na kućni prag. Istovremeno, iz ZŠRD Đakovo pohvalili su romsku zajednicu za uzorno ponašanje, dok su “kulturne” izletnike s Jošave oštro prozvali zbog tona ostavljenog smeća. Poruka je jasna – ako ne znate pospremiti za sobom, smeće će vas pronaći kod kuće. Agroklub

13.11.2024. (20:00)

Kad je susjed 'čist' krivac: komunalno redarstvo u akciji

Što se zakonski može poduzeti protiv onih koji otpad bacaju u okoliš

U pravilu bi to trebalo javiti komunalnom redarstvu JLS-a. Prema zakonu, ako se nađe određena količina divljeg otpada na poljoprivrednoj površini, a ne zna se tko je počinitelj, tada inspekcija daje nalog, rješenje, da je vlasnik zemljišta dužan o svom trošku to ukloniti. E sad, svaki taj koji je dobio nalog da to ukloni, ili će ga sam ukloniti ili će tražiti uslugu od nekoga drugoga, poput ovlaštenog pružatelja komunalnih usluga, koji to zasebno naplaćuju. Ukoliko se dogodi da građanin uslika nekoga da ilegalno odlaže otpad u tuđe posude ili baca u prirodu, ako se identificira ta osoba, to je za komunalno redarstvo. Agroklub

30.05.2023. (22:00)

Bilo kamo, samo ne u moje dvorište

Problem divljih odlagališta – zašto ostavljamo otpad u prirodi

Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. Hrvatska je po broju divljih odlagališta šesta u Europi. Iz zelenih udruga tvrde kako bi građani više pazili na otpad da vjeruju da će, kada ga jednom odvezu, biti pravilno zbrinut. Problem je da i pojedini vlasnici privatnih parcela dozvoljavaju da se tamo istovaruje otpad, i to za određenu naknadu. Iako je u pojedinim zemljama EU problem manji zbog visokih kazni, otpad u pojedinim zemljama završava ilegalno. Agroklub na dnu članka donosi i anketu.