Debatu Milanovića i Plenkovića pratilo 521.712 gledatelja - Monitor.hr
13.08.2016. (10:53)

Debatu Milanovića i Plenkovića pratilo 521.712 gledatelja

Sinoćnju HRT-ovo debatu Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića pratilo je 12,7% opće populacije gledatelja (AMR), odnosno točno 521.712 gledatelja. HRT-ova je televizijska debata sinoć bila ujedno i najgledanija televizijska emisija u svojemu terminu.

Udio u gledanosti (SHR) iznosio je 35,4%, odnosno toliki je postotak svih koji su sinoć od 20 sati do 22 sata bili pred svojim malim ekranima (SHR) i pratili HRT-ovu televizijsku debatu.

Zbog velikoga zanimanja javnosti repriza televizijske debate emitirat će se danas, 13. kolovoza, na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u 17 sati. Na istome je programu u 21.40 na rasporedu i posebna emisija Debata – dan poslije, urednika i voditelja Damira Smrtića

Hrvatska radiotelevizija u utorak 16. kolovoza započinje i s redovitim praćenjem izborne kampanje za predstojeće izvanredne parlamentarne izbore. Veliko predizborno sučeljavanje svih političkih stranaka koje prema anketama u bilo kojoj od izbornih jedinica osvajaju više od četiri posto, trebalo bi se održati 8. rujna, odnosno tri dana prije održavanja predstojećih izbora.


Slične vijesti

16.06. (20:00)

Jedan bi u penziju, drugi u EU, treći nikako do Pantovčaka

Milanović i Tomašević najavili svoje zadnje mandate na trenutnim funkcijama, Plenkoviću ostaje dilema: novi mandat ili europska karijera

Ishod ovogodišnjih lokalnih izbora nije označio samo završetak intenzivnoga superizbornog niza u Hrvatskoj, nego je i (re)konfigurirao odnose političkih snaga u zemlji. Njih i dalje predvode isti akteri kao i u prethodnom izbornom ciklusu, pri čemu su najzvučnije izjave dali Zoran Milanović i Tomislav Tomašević, one o svojim zadnjim mandatima na aktualnim položajima. Hoće li zemlja i njezin glavni grad krajem desetljeća imati nove čelne ljude? Tomašević, potpuno drukčijega političkog i osobnog profila, ima isti limit kao i Bandić: i dalje se ne uspijeva nametnuti kao političar nacionalnog utjecaja. Plenković, koji je premlad za političku mirovinu, će ili četvrti put voditi svoju stranku na parlamentarnim izborima te nastojati i dalje biti premijer ili ga čeka odlazak s te dužnosti, ako ne u oporbu, onda u neke od europskih institucija, gdje bi ga željeli vidjeti i mnogi iz HDZ-a. Boško Picula za tportal

06.03. (11:00)

On bi o BDP-u, a oni o SDP-u...

Šajatović: Javnost ignorira rast BDP-a jer si Plenković prisvaja zasluge

Kod političara je često teško razlučiti kad su ozbiljno razočarani, a kad je riječ o predstavi za medije i opću javnost. U ovom slučaju, međutim, može se povjerovati da je predsjednik HDZ-a i Vlade iskreno razočaran i uvrijeđen što se ne reagira na rast BDP-a od 3,8 posto. Prema onoj staroj narodnoj o svekrvi koja ‘kćerku kara (psuje – nap. a.), snahi prigovara‘, Plenković prigovarajući medijima zapravo indirektno prigovara glasačima koji u anketama ne nagrađuju rast BDP-a, nego se razlika između HDZ-a i SDP-a smanjila na 26,3 posto prema 25,7 posto. Premijer ima pravo biti razočaran i začuđen medijima i biračima. Ali bilo bi korisno pogledati stvari iz drugoga kuta. Iz njega bi se moglo vidjeti da je za ignoriranje podataka o rastu BDP-a možda najviše kriv sâm premijer. Miodrag Šajatović za Lider.

22.02. (14:00)

Premijer kao domar

Vučetić: Završena je lažna priča o Plenkovićevoj moći izvan RH

Plenković, dakle, ima oteti ili ukradeni legitimitet. On je formirao saborsku većinu, a potom i vladu, s onima koji su se biračima kleli kako ni pod koju cijenu neće podržati Plenkovića. Birači su glasali za Domovinski pokret zbog toga što je on bio protiv Plenkovića, a onda je Domovinski pokret izigrao volju birača i formirao saborsku većinu i vladu upravo s Plenkovićem. Pretpostavljam da to nije nikoga iznenadilo, politička desnica u Hrvatskoj i služi da HDZ, na ovaj ili onaj način, provodi politike otimanja, krađe, varanja i uništavanja.

Plenković je jak onoliko koliko je jaka država kojom upravlja. Hrvatska je malena država, nikada nije bila i nikada neće biti neki faktor u međunarodnoj politici, ali to nije nedostatak. U beznačajnosti imamo prilike urediti državu, a mi, umjesto toga, desetljećima sustavno uništavamo državu i, posve besmisleno, sebi utvaramo kako smo bitni. Da smo bitni, zasigurno nam Srbija ne bi bila glavni neprijatelj. Marko Vučetić za Autograf

14.02. (14:00)

Nije ni njemu lako

Đikić: Premijer u defanzivi

Andrej Plenković trenutačno je u politički najnezavidnijoj situaciji otkako je na premijerskom položaju. Koalicija s DP-om glavni je i trajni izvor njegove frustracije, pogotovo nakon što se pokazalo da ipak nisu samo neophodni privjesak. A za tri mjeseca održat će se lokalni izbori, što znači da nema vremena za krupne poteze. HDZ, doduše, teško može biti poražen na lokalnim izborima, prije svega zato što postoji 21 županija, no rezultati nedavnih predsjedničkih izbora i recentna istraživanja političkih preferencija, u kojima se SDP na nacionalnoj razini približio HDZ-u na svega tri posto zaostatka, kazuju da bi Plenkovićeva stranka mogla izgubiti vlast u nekim županijama, gradovima i općinama, dok će te gubitke teško kompenzirati pobjedama u sredinama u kojima im to nije uspjelo prije četiri godine. Ivica Đikić za Novosti.

21.01. (18:00)

Krasna ekipa, mućki iza leđa

Nacional: Uz aferu Dabro planira se i operacija rušenja Plenkovića, iza toga navodno stoje Karamarko i Milijan Brkić

Izvor blizak vrhu-u HDZ-a tvrdi da se uz aferu Dabro planira i operacija rušenja Plenkovića: ‘Probudila se ponovno ekipa koja je dosta dugo bila nevidljiva u HDZ-u, a to su Milijan Brkić, Vlado Galić i Tomislav Karamarko. Oni su preuzeli Mrežu TV i uz Z1 televiziju, koju drži predsjednik stranke DOMiNO Mario Radić, koordinirano nastupaju’. Navodno pripremaju Jandrokovića za premijera, a novi predsjednik stranke bio bi Oleg Butković. Ta operacija pokrenuta je iz više razloga, a prvenstveno zbog procjena da bi Andrej Plenković mogao napustiti te dvije funkcije puno prije no što se očekuje, moguće čak i zbog iznenadne eskalacije napetosti unutar Domovinskog pokreta koje također prijete stabilnosti aktualne saborske većine. Nacional

16.01. (19:00)

Složna braća

Đikić: Tvrdo, tvrđe, grđe

U suštinskom smislu, naravno, nevažno je tko će se od uzvanika pojaviti na predsjedničkoj inauguraciji, ali ishitreno donošenje takve odluke u afektu dosta govori o trenutačnom psihičkom stanju premijera. Naprosto se ne može pomiriti s time da su građani odriješili Milanovića svega onog što on, Plenković, smatra neoprostivim, pa upada u zamku da čini isto, ili i gore, od Milanovićevih postupaka preko kojih, eto, ne može prijeći. Plenkoviću treba sukob s Milanovićem, makar bio nešto manje intenzivan: misli da svojim biračima i javnosti tako poručuje da nije slab lider i da se ne boji konfrontacije. Plenković bi se mogao naći u velikim problemima nastavi li cijediti suhu drenovinu, u što se pretvorio sukob s Milanovićem, a tu ponajprije mislimo na svibanjske lokalne izbore i na sve jasnije nezadovoljstvo unutar HDZ-a zbog Plenkovićeve iracionalne jurnjave slijepom ulicom – kaže Ivica Đikić za Novosti.

13.01. (09:00)

Jedna priča je završena, vrijeme je za nove drame

Što sad nakon izbora? Prijepori premijera i predsjednika će se nastaviti, no na potezu je Plenković

Glavni razlog debakla HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca nalaze u njegovoj neautentičnosti. Ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nije uspio ostvariti takav rezultat kakav je jučer postigao Milanović. Sad je na potezu Plenković, koji treba odlučiti hoće li ući u suradnju u onim pitanjima na kojima po Ustavu mora surađivati. Milanović tu motiva nema jer ima nesumnjivu podršku građana. dDosta niska izlaznost zabilježena upravo u onim krajevima gdje HDZ inače dominira, a baš tamo ima i dosta nevažećih listića, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu. tportal

  • Obrađeno 100% biračkih mjesta, Milanoviću 74.68% glasova, a Primorcu 25.32% (HRT)
  • Primorac je sinoć inače izbjegao zadnje izjave za TV-kamere te je izašao kroz hotelsku kuhinju, od partnera u stožeru bio samo Zekanović (Nacional)
  • Hoćete li čestitati pobjedniku? Plenković: Rezultate smo primili na znanje. Nismo djeca i nemamo mozak golublji (Nacional), ssmatram da ovaj rezultat na predsjedničkim izborima neće imati negativan odjek na predstojeće lokalne izbore. Ovo je poziv na buđenje u HDZ-ovim sredinama na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini kako bi se više angažirali (Večernji)
  • Komentiraju rezultate izbora na Forumu
24.10.2024. (17:00)

Samo nije rečeno na teret čijih leđa

Plenković predstavio kompenzacijske mjere za poslodavce zbog podizanja minimalca

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT

23.10.2024. (00:00)

'Neke su zemlje imale po jednog diktatora, a mi ih imamo čak dva'

Picula: Nije jasno zašto Plenković pasionirano prihvaća isti način političke komunikacije u kojoj je Milanović i dalje prvak

Politički, a ne filmski, riječ je o sve neozbiljnijoj situaciji u kojoj prednjači predsjednik Milanović, ali se ni premijer Plenković ne kreće drugim smjerom. Naprotiv. Sada kada su jedan u drugome prepoznali diktatore, pučiste i kršitelje Ustava RH, bilo bi krajnje svrsishodno da ona institucija koja bi na takvo što morala reagirati – makar praćenjem i izvješćivanjem ustavotvorca – dođe do izražaja. Međutim Ustavni sud RH teoretski bi se početkom prosinca mogao svesti na troje sutkinja i sudaca jer bi preostalih deset mjesta moglo ostati praznima zbog isteka mandata. Plenković je u pravu i kada kritizira Milanovićevo relativiziranje ruske vojne i ine agresije na Ukrajinu, ali Milanović je dosljedan kada u pojedinim situacijama ne želi aktivirati hrvatske vojnike. Boško Picula za tportal

17.10.2024. (15:00)

Ahilej iz našeg sokaka

Đikić: Andrejeva srdžba

Premijer Plenković pokušava rat u Ukrajini iskoristiti za konkretne unutrašnjopolitičke obračune, i to nije nikakva novost. Nevolja je što se optužba o ruskom financiranju Milanovića vrlo brzo ispostavila blamažom i bumerangom za one koji su njome vitlali nastojeći posijati sumnju, kad već ne raspolažu nikakvim dokazima. Konfuzija je najvjerojatnije i plod frustracije: Plenkoviću je nepojmljivo i nepodnošljivo da itko, a kamoli većina ispitanika u anketama, može misliti i za dlaku drukčije od njega, pri čemu se u ovom slučaju zaista ne radi o kardinalnom razilaženju u stavovima.

Zoran Milanović definitivno nije nastrojen proukrajinski na način da slijepo vjeruje u vojni poraz Rusije i u sposobnost Ukrajine da na bojnom polju oslobodi okupirana područja. Takav stav nije proruski nego realpolitički i dijeli ga, otvoreno ili zasad prigušeno, sve veći broj relevantnih političara u mnogim zapadnim zemljama, ali Plenkovića ne zanima da o tome ozbiljno razgovara ili polemizira sa ustavnim sukreatorom hrvatske vanjske politike. Ivica Đikić za Novosti.