Demograf Marin Strmota: Mi izumiremo - Monitor.hr
04.10.2021. (19:00)

Još Hrvatska ni propala dok mi živimo. Al poslije...

Demograf Marin Strmota: Mi izumiremo

Ove godine će biti loša slika, imat ćemo rekordan prirodni pad. Broj djece opada, mi smo pali ispod 36 tisuća i sad će to ići sve manje i manje, govori Strmota. Nema strategije. Ovo je sad nešto izbačeno, ići će, ne sutra, nego sljedeće godine. Presporo za situaciju koju imamo. Gasimo demografski požar čašom vode. Mi izumiremo, nije nam potreban ovaj popis stanovništva da bismo znali koliko nas ima. Nije bitan broj, nego broj starih, mladih, struktura. Sve brže raste prirodni pad. Ići s jednom mjerom (najavljeno delimitiranje porodiljnih naknada) kao spasonosnom je gotovo tragikomično. Smatra se da će ekonomija riješiti sve probleme. Ta zabluda vlada i u Hrvatskoj i u Europi. Često vodeći ljudi smatraju da je rast jedino rješenje. Nije. Vidimo da i ljudi koji imaju visok standard nemaju djecu. N1


Slične vijesti

23.06. (11:00)

Zemlja starih i nemoćnih

Svaki peti Europljanin ima više od 65 godina, Hrvatska među državama s najstarijim stanovništvom

Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovništva Europe, odnosno broj godina života od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola više godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prošlog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prešla je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina. Najveći problem je sve teža održivost mirovinskog sustava, koji se više od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Ukupan broj zaposlenih u Europi još nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogoršao. Rast zdravstvenih troškova dodatno će opteretiti društvo, a zabrinjavajuć je podatak kako nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu. Index

02.06. (20:00)

Tuđe greške - naša prilika

Njemačkoj su trebala desetljeća da shvati kako demografske i probleme na tržištu rada ne mogu riješiti samo imigranti već i pametna politika

Njemačka je svoje gastarbajtere bila prisiljena uvoziti zbog nagloga gospodarskog uzleta nedugo nakon 2. svjetskog rata, ali i činjenice da je u tom ratu poginulo oko 6,5 milijuna Nijemaca – oko 10 posto prijeratne populacije. Uz golem ekonomski rast naglo se povećavao i broj visokoobrazovanog stanovništva i otvarala su se bolja radna mjesta. Ona su bila rezervirana za Nijemce, a za teške i slabo plaćene, “prljave” poslove više nije bilo domaćih ljudi. Nitko u Njemačkoj u to doba nije ni pomišljao da će pridošli strani radnici trajno ostati – ni Nijemci, a ni sami stranci. I Savezna Republika Njemačka i gastarbajteri pretpostavljali su da će njihov boravak u Njemačkoj biti kratak. Ta pogrešna procjena dovela je do mnogih problema s kojima se Njemačka i danas suočava. Dugoročnu integraciju tadašnji njemački političari nisu planirali niti su osmislili dugoročnu migrantsku politiku. Poslovni

18.05. (09:00)

Škrta zemlja nikoga ne hrani, da preživiš moraš radit vani

BDP raste, nezaposlenost niska, ali veliki problem korupcija i skupoća življenja – tako o Hrvatskoj pišu u Njemačkoj

„Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest“, navodi autor u reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj. Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu. Danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. DW

09.05. (21:00)

A proizvođači putnih kofera trljaju ruke

U svijetu smo 82., u Europi 8. po broju iseljenih, s najvećim odljevom mozgova u EU

Marko Purišić (Baby Lasagna) pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, visokoobrazovanima. Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu. Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje. N1

01.05. (13:00)

Sveukupno previše, kod nas premalo

Na Zemlji živi 8 milijardi ljudi, do 2050. bit će nas blizu 10

Dok će diljem svijeta broj stanovnika rasti, ponegdje i vrtoglavo, u Hrvatskoj će se nastaviti depopulacija, kažu projekcije. Prema onim UN-ovima iz 2022. godine, Hrvatska će do 2050. godine imati 3,3 milijuna stanovnika, što bi bio pad od 17 posto. No, i ta bi brojka mogla biti još manja jer stručnjaci UN-a radeći tu projekciju nisu uzeli u obzir rezultat popisa stanovništva iz 2021. godine na kojemu je Hrvatska imala 3,88 milijuna stanovnika, nego raniji podatak od 4,03 milijuna. Kako god, daljnji pad čini se neminovnim, osim ako zahuktalo useljavanje iz trećih zemalja, ponajprije azijskih, ne promijeni taj trend. N1

07.03. (15:00)

Do kraja stoljeća će ukupan broj ljudi na Zemlji početi padati

Demografski problemi postaju sve izraženiji diljem svijeta, predstavljajući ozbiljan socio-ekonomski izazov

Unatoč raznim politikama i naporima za poticanje demografske obnove, većina zemalja nije uspjela postići održive razine fertiliteta. Iako je problem bio isprva ograničen na bogate države Europe i nekolicinu država diljem svijeta (Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija…), postao je globalan. Danas prenisku stopu fertiliteta (ispod 2.1) po ženi, osim razvijenih država Europe, Sj. Amerike (Kanada i SAD) i Istočne Azije (Japan, Južna Koreja), imaju i najmnogoljudnije države na svijetu, Kina i Indija. U najsiromašnijim zemljama svijeta je stopa fertiliteta 3.9, kod ekstremnih primjera više od 6 djece po ženi. Udio stanovništva između 0 i 14 godina je 38 posto. Skoro isključivo se tu radi o državama Afrike. Implikacije su alarmantne, s padom gospodarskog rasta i inovacija zbog starenja stanovništva. Budućnost će ovisiti o učinkovitom rješavanju ovog sveprisutnog problema. (Index)

20.01. (08:00)

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)

06.10.2023. (13:00)

Ne okreći se, sine

Raspisali foto natječaj “Hrvatska u očima mladih”, Lupiga predlaže fotku osobe s dva kofera na kolodvoru

Najbolja fotografija, odnosno video koji prikazuje neko mjesto ili događaj u neposrednom okruženju mladih, nagradit će se s 500 eura, a rok za prijavu je 12. listopada. Foto natječaj je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Prijaviti se mogu svi redovni učenici i studenti koji svoj uradak povežu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih, a koje su vezane uz održivi razvoj. Lupiga ovom prilikom podsjeća na demografsku sliku stanovništva. Da bi se mlade zadržalo u zemlji potrebno im je i nešto ponuditi, a da to nije samo natječaj za najbolju fotografiji i videozapis. Prema jednom demografu radi se o četiri elementa. Prvi je stabilno radno mjesto, a drugi dobro plaćeno isto to radno mjesto. Potom je tu rješavanje stambenog pitanja. Četvrti je pomoć pri institucionalnoj skrbi o djeci, pri čemu se uglavnom misli na dječje vrtiće.

27.07.2023. (21:00)

Nismo baš neko plodno tlo

Povjesničar o demografiji: Stanje je loše, ali nije nepopravljivo

Ukoliko se ne stvore uvjeti za rađanje više djece, čime ćemo povećati broj radno sposobnog stanovništva, onda neće biti ni gospodarskog razvoja, a sve veći će problem biti i nalaženje sredstava za mirovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i drugo. Popis stanovništva 2021. pokazuje da je najveći problem u selima. U selima nedostaje mladih ljudi. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje, odlaženje sa sela i industrijalizacije kidaju staru autarkičnu strukturu sela te mijenjaju njegovu demografsku sliku. Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto. Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobrodošla. Podrška mladim obiteljima trebala bi biti država, čija je dužnost i omogućiti pravedno društvo u kojem svatko može doprinijeti u skladu sa svojim mogućnostima, uz poštene plaće… u zanimljivom intervjuu za Podravski priča dr. sc. Hrvoje Petrić, koji se dotiče jož zanimljivih tema, poput ekohistorije.