Dizalice topline su možda najbolje rješenje za grijanje, no sve ovisi o potrebama kućanstva - Monitor.hr
28.10. (18:00)

Izmišljanje što jeftinije tople vode

Dizalice topline su možda najbolje rješenje za grijanje, no sve ovisi o potrebama kućanstva

Trebam.hr, portal za odabir lokalnih izvođača u Hrvatskoj napravio je analizu kako bi saznali koje je grijanje trenutno najisplativije, i koje će se dugoročno najviše isplatiti. Veća investicija isplativa je samo u slučaju dugoročne uštede energije. Kod izračuna troškova grijanja u obzir se moraju uzeti cijene energije i učinkovitost sustava grijanja. Grijanje na drva je i dalje najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Najekonomičnije i ekološki najprihvatljivije je grijanje toplinskom pumpom. Životni vijek dizalice topline je 25 godina, a peći na drva, plin ili ulje 15. No, nedostaci su slabija učinkovitost i buka koju proizvode zimi. Peleti su čišći, no njihovo je skladištenje zahtjevno. Plin je najčišći, ali je skup i ovisi o geopolitičkim uvjetima i državnim ograničenjima cijena… Lider


Slične vijesti

12.05. (08:00)

Praktički sa susjedima dijeliš režije

Energetske zajednice građana: rješenje za poskupljenje energenata

Trenutno smo u procesu ubrzanog prelaska s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, prvenstveno Sunčevu energiju i energiju vjetra, što znači da ćemo energiju dobivati iz izvora s kojima ne možemo upravljati jer ne možemo “paliti i gasiti” vjetar i Sunce. Stoga ćemo trebati naše potrebe i navike za energijom prilagoditi prema trenutnim prirodnim uvjetima, odnosno da potrošnja prati proizvodnju. Uvođenjem Energetske zajednice građana (EZG) krajnjim kupcima nudi se mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. EZG može sudjelovati u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, u opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela… Netokracija

23.04. (20:00)

Skupa cijena neovisnosti

Njemačka do kraja 2022. prestaje uvoziti naftu iz Rusije, EU želi isto. Što nas čeka nakon toga?

Europa je u nezavidnoj situaciji po pitanju energije. Prema podacima Eurostata, 2020. je EU pokrivala 58 posto svojih potreba za energijom, dok je samo 42 posto pokrivala iz vlastitih izvora. Zanimljiv je slučaj Hrvatske koja nije prijavila nikakvu kupnju plina iz Rusije. Ali to je zavaravajuće jer Hrvatska ruski plin uvozi preko Mađarske koja uvozi puno plina iz Rusije i izvozi ga kao svoj plin. (…)Njemačka je među najovisnijim zemljama o plinu i nafti iz Rusije. Veći ovisnici su Mađarska (i kada se korigiraju podaci za izvoz, ovisnost o ruskom plinu je 95 posto), Češka, Latvija, Slovačka, Bugarska i Finska. Index

14.04. (21:00)

Ma, kriza kod nas dolazi umrijeti

Energetska kriza najteže pogađa Balkan

Dok ljudi u Njemačkoj u prosjeku troše samo oko 15 posto svojih prihoda na hranu, u Albaniji je to 41 posto, na Kosovu slično, a u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji kućanstva za hranu izdvajaju najmanje trećinu svojih prihoda. Direktna trgovina hranom s Rusijom i Ukrajinom relativno je mala, i njen izostanak ne utječe osobito na gospodarsku stabilnost tih zemalja, procjenjuje ekonomska stručnjakinja iz EBRD-a. Ali visoka inflacija, koja se u ovoj regiji osjeća mnogo izravnije nego drugdje, poljuljala je osjećaj sigurnosti, vraćaju se sjećanja na krizne 1990-e godine. No, jedan ekonomist smatra da će balkanske države nakon krize izaći još jače, pogotovo s obzirom na pokazanu otpornost posljednjih godina. DW

09.03. (18:00)

EU za postupan prekid uvoza ruskih energenata

Program koji predviđa postavljanje novih temelja za europsku energetsku opskrbu zove se “REPower EU”. Šefovi zemalja EU-a o njemu će razgovarati već krajem ovog tjedna na zajedničkom samitu. „Znatno prije 2030. godine” EU bi, kako je najavljeno, trebala postati neovisna od fosilnih goriva iz Rusije i razviti sigurne, plative i održive izvore energije. Istodobno treba pronaći odgovore na rastuće cijene energenata za potrošače i također treba osigurati zalihe plina za narednu zimu. Sve se to ionako trebalo utvrditi kako bi se postigao klimatski cilj za 2050. godinu. Sada bi sve trebalo ići mnogo brže i upravo je to najveći problem: jer jasno je da su za Europljane trenutne energetske sankcije protiv Rusije posljednje sredstvo. DW

25.03.2016. (12:32)

Ložimo na ugljen jer nemamo za plin

Začarani krug ovisnosti o ‘prljavim’ energentima

Bilten donosi odličan tekst o tome kako sa Zapada Balkanu stalno stižu upozorenja zbog zagađenja koje šteti zdravlju stanovnika, kako regije, tako i Europe. No pritom zaboravljaju da je uzrok svemu siromaštvo koje dugoročno otežava svaki razvoj, a za koje je je kriva naša pozicija u globalnom kapitalizmu.

17.10.2015. (09:32)

Tečaj eura potiče rast vrijednosti izvoza EU, a pad cijena energije usporava rast uvoza

17.10.2015. (09:28)

Tečaj eura potiče rast vrijednosti izvoza EU, a pad cijena energije usporava rast uvoza

Izvoz Europske unije u prvih je osam mjeseci povećan za 7,2 %, a uvoz za 3,0 %, što je dovelo do znatno boljeg rezultata robne razmjene. Drugim riječima, prošlogodišnjih 12,7 milijardi eura deficita preraslo je u 32,7 milijardi eura suficita. Međutim, na ukupno kretanje robne razmjene znatno je utjecao tečaj eura, odnosno njegovo slabljenje prema dolaru te kretanje cijena pojedinih proizvoda, posebno energenata, na svjetskom tržištu. Euro je u prvih osam mjeseci prema dolaru prosječno oslabio za 18,5 %, a uslijed toga došlo je i do njegovog slabljenja prema ostalim valutama u vezi s dolarom. Tako je npr. deprecijacija eura prema kineskom juanu iznosila 17,4 %. To je u manjoj mjeri utjecalo na „realno“ povećanje izvoza na dolarska tržišta, a znatno više na vrijednosno povećanje izvoza izraženog u eurima. Tako podaci pokazuju visoke stope rasta izvoza u SAD, Kinu, Indiju i Južnu Koreju, koje su među deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU.

Osjetno je povećana i vrijednost izvoza u Švicarsku prema čijoj je valuti euro u prvih osam mjeseci prosječno oslabio za 13,3 %. Najveći se pad izvoza istovremeno bilježi prema Rusiji i to zbog nametnutih sankcija te velikog pada vrijednosti ruske rublje koji je smanjio njezinu kupovnu moć. Kretanje cijena istodobno se najlakše može pratiti kroz indekse uvoznih cijena industrijskih proizvoda u EU. Tako su prosječne cijene uvezene sirove nafte u prvih osam mjeseci na godišnjoj razini smanjene za 35 %, plina za približno 12 % (podatak za Njemačku), metalnih ruda za približno 13 %, a naftnih derivata za približno 25 %. Istovremeno su nešto viši indeksi uvoznih cijena od tri do četiri posto zabilježeni kod računala i elektroničkih proizvoda, električne opreme, strojeva i uređaja te namještaja.

Zbog takvog kretanja cijena energije, ta je skupina proizvoda bila jedina čija je vrijednost izvoza smanjena, dok je najviše povećana vrijednost strojeva, uređaja i vozila. Energija je ujedno bila i jedina skupina proizvoda čiji je uvoz smanjen, i to za visokih 25 % ili čak 77,7 milijardi eura, što je znatno usporilo ukupan rast uvoza. Tako se mogu povući paralele između kretanja vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i Europske unije, točnije prisutni su pozitivni trendovi, ali su oni u znatnoj mjeri određeni vanjskim faktorima i ne proizlaze samo iz „realnih“ tokova izvoza i uvoza.

10.08.2015. (16:10)

Crna ekonomija

Sustavno zanemareni rizici ugljena kao energenta

Štetnost ugljena po okoliš i ljude toliko je velika da stručnjaci već godinama pozivaju na potpuno odbacivanje ovog energenta. Ipak, to ne spriječava vlade na Balkanu da se i dalje oslanjaju na ovaj energent u proizvodnji struje, koja je sve češće namijenjena izvozu. Opravdanje se nalazi u činjenici da ukoliko smanje ili zatvore rudnike i termoelektrane koje koriste ugljen, to bi značio gubitak velikog broja radnih mjesta, šireći tako strah među stanovništvom. Pri tome odbacuju mogućnost uvođenja novih načina proizvodnje električne energije koji su manje štetni. Bilten