Izvoz Europske unije u prvih je osam mjeseci povećan za 7,2 %, a uvoz za 3,0 %, što je dovelo do znatno boljeg rezultata robne razmjene. Drugim riječima, prošlogodišnjih 12,7 milijardi eura deficita preraslo je u 32,7 milijardi eura suficita. Međutim, na ukupno kretanje robne razmjene znatno je utjecao tečaj eura, odnosno njegovo slabljenje prema dolaru te kretanje cijena pojedinih proizvoda, posebno energenata, na svjetskom tržištu. Euro je u prvih osam mjeseci prema dolaru prosječno oslabio za 18,5 %, a uslijed toga došlo je i do njegovog slabljenja prema ostalim valutama u vezi s dolarom. Tako je npr. deprecijacija eura prema kineskom juanu iznosila 17,4 %. To je u manjoj mjeri utjecalo na „realno“ povećanje izvoza na dolarska tržišta, a znatno više na vrijednosno povećanje izvoza izraženog u eurima. Tako podaci pokazuju visoke stope rasta izvoza u SAD, Kinu, Indiju i Južnu Koreju, koje su među deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU.
Osjetno je povećana i vrijednost izvoza u Švicarsku prema čijoj je valuti euro u prvih osam mjeseci prosječno oslabio za 13,3 %. Najveći se pad izvoza istovremeno bilježi prema Rusiji i to zbog nametnutih sankcija te velikog pada vrijednosti ruske rublje koji je smanjio njezinu kupovnu moć. Kretanje cijena istodobno se najlakše može pratiti kroz indekse uvoznih cijena industrijskih proizvoda u EU. Tako su prosječne cijene uvezene sirove nafte u prvih osam mjeseci na godišnjoj razini smanjene za 35 %, plina za približno 12 % (podatak za Njemačku), metalnih ruda za približno 13 %, a naftnih derivata za približno 25 %. Istovremeno su nešto viši indeksi uvoznih cijena od tri do četiri posto zabilježeni kod računala i elektroničkih proizvoda, električne opreme, strojeva i uređaja te namještaja.
Zbog takvog kretanja cijena energije, ta je skupina proizvoda bila jedina čija je vrijednost izvoza smanjena, dok je najviše povećana vrijednost strojeva, uređaja i vozila. Energija je ujedno bila i jedina skupina proizvoda čiji je uvoz smanjen, i to za visokih 25 % ili čak 77,7 milijardi eura, što je znatno usporilo ukupan rast uvoza. Tako se mogu povući paralele između kretanja vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i Europske unije, točnije prisutni su pozitivni trendovi, ali su oni u znatnoj mjeri određeni vanjskim faktorima i ne proizlaze samo iz „realnih“ tokova izvoza i uvoza.
