25.09.2018. (13:30)
Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index
Za dobar san tijekom ljetnih vrućina važno je rashladiti tijelo jer visoka temperatura remeti proizvodnju melatonina. Idealna sobna temperatura za spavanje je 18–21 °C, pa se savjetuje hladan tuš, izbjegavanje teške hrane i alkohola navečer, te nošenje pamučne pidžame i korištenje posteljine od prirodnih materijala. Prozore i rolete držite zatvorenima danju, a noću ih otvarajte tek kad zahladi. Trik s raspršivačem vode i metvicom možda nije znanstveno dokazan, ali očajni vrući ljudi spremni su probati sve. Savjeti
Kvalitetan san nije samo pitanje dužine, već i pravilnog odvijanja svih stadija spavanja. Neuroznanstvenik Alen Juginović za HRT naglašava da loš san povećava rizik od srčanih bolesti, visokog tlaka i dijabetesa. Cirkadijalni ritam mijenja se s godinama, što tinejdžerima otežava rano ustajanje. Neurologinja Latica Friedrich upozorava na negativan utjecaj kofeina i alkohola – prvi nas drži budnima, a drugi narušava san unatoč prividnoj pomoći pri uspavljivanju. Sve u svemu, ako vam san nije prioritet, vaše zdravlje možda neće imati razumijevanja.
U pokušaju da ostanu u najboljoj formi, nogometaši se koriste nizom ideja koje primjenjuju i izvan terena za treninge. Jedna od takvih je i spavanje s ljepljivom trakom preko usta, što je metoda koju koristi i Erling Haaland. Već neko vrijeme viralan trend poharao je i Premier ligu, piše portal givemesport.com. Ljepljiva traka preko usta uvjetuje disanje na nos tijekom sna i utječe na fizičku spremnost igrača.
Ljepljiva traka preko usta pomaže Haalandu da uspori disanje, spriječi suhoću grla i smanji broj neželjenih čestica koje ulaze u tijelo. Osim toga, tijelo tako razvija naviku disanja na nos, što dobro utječe na krvotok i mišiće tijekom bavljenja sportom, pisao je As. Stručnjaci su već ranije upozoravali na taj trend, a neki liječnici nazvali su ga i najopasnijim za koji su u zadnje vrijeme čuli. Apneja, opasnost od gušenja u slučaju začepljenosti nosa i mogućnost da se čovjek uguši dođe li do povraćanja, neke su od opasnosti. Index
Sposobnost brisanja loših sjećanja i traumatskih uspomena mogla bi pomoći u liječenju niza različitih problema mentalnog zdravlja, a čini se da su znanstvenici otkrili način na koji bi se to moglo i učiniti: negativna sjećanja, kažu oni, mogu se izbrisati ponovnim aktiviranjem pozitivnih. Istraživanje aktivnosti mozga uz pomoć elektroencefalografije pokazalo je da aktivnost theta-pojasa u mozgu, povezana s obradom emocionalnog pamćenja, raste kao odgovor na zvučne znakove pamćenja te da je bila značajno veća kada su korišteni pozitivni znakovi. S vremenom su se ispitanici sve manje prisjećali negativnih sjećanja pomiješanih s pozitivnim. Bug
Premda se povremeno izležavanje čini kao raj za um i tijelo, dugotrajno ležanje može izazvati probleme za zdravlje:
Rješenje? Povremeno ustajanje i aktivnost kako biste izbjegli neželjene tegobe. Monitor
Često ležanje može izgledati kao odmor iz snova, ali dugoročno nosi neke neželjene posljedice za tijelo i um:
Iako povremeni „dan za ležanje“ nije loša ideja, no ako to postane navika, moglo bi biti korisno uvesti više aktivnosti kako biste očuvali zdravlje tijela i uma.
Budući da se potrebe za snom razlikuju od osobe do osobe, dugotrajnije spavanje predstavlja problem samo ako ometa nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne funkcije i postigne ono što je namjeravao učiniti u svakodnevnom životu. Prekomerno spavanje, također poznato kao “dugo spavanje”, alternativno se definira kao redovito spavanje više od 10 sati dnevno, iznad preporuke Nacionalne zaklade za spavanje od sedam do devet sati za odrasle između 18 i 64 godine. Kronično prekomjerno spavanje može biti simptom nekog drugog već postojećeg zdravstvenog problema, poput apneje za vrijeme spavanja, sindroma odgođene faze spavanja ili hipersomnije. N1
Naime, naši su preci spavali u pećinama, na hladnom i mračnom mjestu, što su bili savršeni uvjeti za proizvodnju melatonina (hormona sna) u organizmu. Danas nam san remeti javna rasvjeta, a još više od nje plava svjetla svih mogućih ekrana koji su nam okupirali život. Ljeti situacija postaje još kompliciranija jer su dani dulji – prije sviće pa se ranije i budimo, a navečer kasnije pada mrak pa kasnije i tonemo u san. Sam san je puno nekvalitetniji, nego onaj zimski jer melatonin koji organizam luči, nije u stanju uslijed visoke okolišne temperature, rashladiti organizam i uspavati ga. Nacional
Cirkadijalni ritam, odnosno prirodni ciklus spavanja i budnosti je 24-satni proces, a obrasci ponašanja kroz dan, poput neredovitih obrazaca spavanja, prekomjerna večernja izloženost svjetlu i sjedilački način života mogu poremetiti taj ritam. Sve to dovodi do problema sa spavanjem. Zato stručnjaci tvrde da nikada ne ostaju u krevetu nakon što im se oglasi alarm. Dok ležim u krevetu, ne bavim se aktivnostima koje nisu vezane uz san i intimnost. To znači da kad se probudim, odmah ustajem iz kreveta. Ovo mi pomaže u održavanju asocijacije da je spavaća soba samo mjesto za odmor, što potiče kvalitetan san, govori doktorica za spavanje Chelsie Rohrscheib. (Index)