Dok mi spavamo, neuroni čiste smeće iz naših glava - Monitor.hr
13.03. (10:00)

Brainwash, ali prirodan i dobar

Dok mi spavamo, neuroni čiste smeće iz naših glava

Dok danju troši energiju i usisava hranjive tvari, mozak proizvodi i otpadne tvari. Znamo da je za iznošenje tog smeća posao takozvanog glimfatičkog sustava, ali dosad nismo dobili potpunu sliku o tome kako zapravo funkcionira ova mreža odvodnih kanala. No sad su istraživači Sveučilišta Washington u St Louisu proučili neurone koji koordiniraju električne signale kod miševa. Ti su signali generirali ritmičke valove koji pomažu protok cerebrospinalne tekućine kroz mozak, čisteći ga usput. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, sugerira da ti obrasci također igraju veliku ulogu i u “pospremanju” mozga. Moguće je čak da se mozak čisti kao što peremo posuđe: širokim potezima, a zatim po potrebi i dodatnom snagom kako bi se riješili zapečenih masnoća koji je teže sastrugati. Bug


Slične vijesti

28.06. (19:00)

Ni svinja, a ni dinosaur

Drevna životinja slična svinji otkriva početke evolucije mozga sisavaca

Prije više od 250 milijuna godina Škotska nije bila prekrivena maglom i kišom, kao što je često danas, već pustinja prekrivena pješčanim dinama. Jedan od stanovnika tog izazovnog krajolika bio je zdepasti, neodređeno nalik svinji, prethodnik sisavaca po imenu Gordonia, s licem mopsa i dvije kljove koje su stršale iz kljunastih čeljusti. Gordonia, koja je živjela prije otprilike 254-252 milijuna godina, bila je vrsta životinje koja se naziva prasisavac – preteča sisavaca koji je još uvijek zadržao osobine reptilskih predaka. Dok je Gordonijin mozak općenito tipičan za drevnog srodnika sisavaca, epifiza je bila vrlo povećana. Iako sličan, i dalje bez jedinstvenih karakteristika za sisavce, ukazuje koliko se mozak još trebao promijeniti. HRT

21.06. (13:00)

Polako nam ulaze u glavu

Skeniranje mozga otkriva najbolju terapiju za liječenje depresije

Snimanje mozga u kombinaciji sa strojnim učenjem može otkriti podtipove depresije i anksioznosti. Naime, istraživači Stanford Medicine razvrstali su depresiju u šest bioloških podtipova, odnosno “biotipova”. Uz to, oni su uz pomoć tehnologije identificirali i tretmane koji će dati najbolje rezultate u liječenju svakog od njih. Kako bi bolje razumjeli biologiju koja leži u pozadini depresije i tjeskobe, istraživači su uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) izmjerili aktivnosti mozga stotina ljudi koji pate od depresije i uzimaju jedan od tri često korištena antidepresiva ili posjećuju bihevioralnu terapiju.

Pacijenti s podtipom koji karakterizira pretjerana aktivnost u kognitivnim regijama mozga najbolje su reagirali na antidepresiv venlafaksin. Onima čiji su mozgovi u mirovanju pokazivali višu razinu aktivnosti najviše je pomogla bihevioralna terapija razgovorom. A oni s nižom razinom aktivnosti u mirovanju u moždanom centru koji kontrolira pažnju, imali su najmanje šanse za poboljšanje terapijom razgovorom. Bug

12.06. (14:00)

Da je kompjutor, bio bi dosta moćan

Mozak može pohraniti gotovo 10 puta više podataka nego što se mislilo

Slično računalima, pohrana memorije u mozgu mjeri se u bitovima, a njihov broj ovisi o vezama između njegovih neurona, odnosno sinapsama. Znanstvenici su vjerovali da sinapse postoje u prilično ograničenom broju veličina i snaga, što onda ograničava kapacitet pohrane mozga. Međutim, ova je teorija posljednjih godina dovedena u pitanje, a nova studija u časopisu Neural Computation podupire ideju da mozak može zadržati gotovo 10 puta više informacija nego što se mislilo. Analiza je pokazala da sinapse u hipokampusu mogu pohraniti između 4,1 i 4,6 bita informacija. Time su potvrdili ono što su mnogi neuroznanstvenici dosad samo pretpostavljali: da svaka sinapsa nosi mnogo više od jednog bita. Bug

30.03. (00:00)

Bitno da stane u tu glavu

Mlađe generacije imaju sve veće mozgove, a posljedično možda i otpornije na bolesti

Veličina ljudskog mozga postupno se povećava tijekom vremena, a to bi moglo smanjiti rizik od demencije kod mlađih generacija, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology. Naime, skenovi mozgova više od 3000 Amerikanaca u dobi od 55 do 65 godina otkrivaju kako oni rođeni sedamdesetih godina prošlog stoljeća imaju 6,6 posto veći ukupni volumen mozga od ljudi rođenih tridesetih godina. Genetika igra glavnu ulogu u određivanju veličine mozga, ali naša otkrića pokazuju i značaj vanjskih utjecaja, poput raznih zdravstvenih, društvenih, kulturnih i obrazovnih faktora. Bug

27.03. (15:00)

AI nas poznaje bolje od nas samih

Znanstvenici pomoću umjetne inteligencije otkrili razlike između muškog i ženskog mozga

Spol je važan biološki čimbenik koji utječe na ljudsko ponašanje, na rad mozga i manifestaciju psihijatrijskih i neuroloških poremećaja. Međutim, prethodna istraživanja o tome kako se muški mozak razlikuje od ženskog, nisu dala zadovoljavajuće rezultate. Rezultati novog istraživanja pokazuju da uloga spola kao biološke determinante u organizaciji ljudskog mozga, ima značajne implikacije za razvoj personaliziranih biomarkera specifičnih za spol u psihijatrijskim i neurološkim poremećajima te pružaju inovativne računalne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji za buduća istraživanja. Žene, primjerice, imaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju, dok su muškarci podložniji ovisničkom ponašanju. Nacional

26.12.2023. (18:00)

Supermozak

Ljudski um kao softver mogao bi postati još moćniji ako bi se upario s hardverom nekog superračunala, znanstvenici su na tragu upravo toga

Ovaj eksperiment, predstavljen u časopisu Nature Electronics, mogao bi biti važan u razvoju bioračunala i hibridnih računala, a također bi mogao omogućiti bolje razumijevanje ljudskog mozga i neurodegenerativnih bolesti. Jedna od glavnih zapreka u razvoju AI-ja danas je to što je obučavanje umjetnih neuronskih mreža na trenutno postojećim računalnim hardverima dugotrajno i energetski neučinkovito. Studija također ukazuje na važne elemente funkcioniranja ljudskog mozga, odnosno kako aktivno treniranje neuronskih mreža postepeno poboljšava njihovu točnost i efikasnost. Index

07.12.2023. (21:00)

Odbljesak života koji napuštamo

Život nam pred smrt možda zaista ‘preleti pred očima’, otkriva nova studija

EEG je pokazao da obrasci moždane aktivnosti povezani sa sanjanjem i prisjećanjem oživljavaju upravo kad srce prestane kucati, nastavljajući još neko vrijeme nakon toga. Iako je nemoguće izvući bilo kakve čvrste zaključke iz ovih informacija, moždana aktivnost povezana s vraćanjem sjećanja može ukazivati ​​na to da doista “vidimo kako nam život doslovno prolazi pred očima” kad umiremo. Ova je mogućnost dodatno potvrđena rezultatima naknadne studije koja je uključivala četiri pacijenta sa srčanim udarom koji su umrli u jedinici neurointenzivne njege u Michiganu. Prateći njihove neuralne oscilacije kod umiranja, istraživači su primijetili “eksploziju” aktivnosti unutar takozvane “vruće zone” mozga, koja se nalazi na sjecištu temporalnog, parijetalnog i okcipitalnog režnja, koja je povezana sa snovima, kao i sa svjesnim mislima. IFL Science

03.12.2023. (20:00)

Da mi je malo mozga suprotnog spola pa da se malo odmorim...

Razlika između muškog i ženskog mozga

Postoje neke razlike, baš kao što postoji razlika u prosječnoj visini između bioloških muškaraca i žena. Teško je odgovoriti na pitanje koliko su te razlike duboke, kao i ono nedvojbeno: je li to uopće važno? Pokazalo se da se teško otresti arhaičnih ideja o tome kako muškarci i žene različito razmišljaju i uče, a pojava sofisticiranijih znanstvenih tehnika nije do kraja razriješila ovo pitanje. U fizičkom smislu, muški mozak je u prosjeku zaista veći, ali to je ionako u skladu s muškim tijelom koje je u prosjeku veće od ženskog. Međutim, neka prijašnja istraživanja otkrila su kako je “corpus callosum”, tkivo koje spaja lijevu i desnu moždanu hemisferu nešto dulje kod ženskog mozga. Iako su iz tog proizlazili zaključci kako su žene bolje kod povezanosti racionalnog i emocionalnog dijela mozga, a muškarci bolji samo u matematici i logičkom zaključivanju, moderna neuroznanost ne odustaje od novih spoznaja glede prilagodljivosti ljudskog mozga. Ono što je sigurno da se naš mozak fizički mijenja kako uči nove spoznaje i vještine. IFL Science

02.12.2023. (23:00)

Sve je dobro dok se ne zlorabi

Moždane signale kontrolirat ćemo pomoću ultrazvuka na čipu

Ultrazvučni hardver tvrtke Butterfly stavlja mogućnosti generiranja zvuka, upravljanja i snimanja većih kliničkih ultrazvučnih sustava na uređaj veličine čipa. Forest planira koristiti ove ultrazvučne čipove za stimulaciju regija mozga s upravljanim i fokusiranim ultrazvučnim valovima, kao i za mjerenje neuralne aktivnosti s fUSI tehnikom koja promjene u živčanoj aktivnosti procjenjuje mjerenjem promjena u protoku krvi. Forestov sustav zahtijeva implantaciju više ultrazvučnih čipova u lubanju korisnika. Tvrtka planira postaviti sonde u lubanju i u ravnini s površinom dure, zaštitnom membranom koja prekriva mozak. Bug donosi tjedni pregled novosti iz znanosti.

26.11.2023. (13:00)

All work and no play makes Jack a dull boy

Mozak je evolucijski gladan igranja

Nasuprot ranijim shvaćanjima, naš živčani sustav, predvođen moćnim velikim mozgom, nije statičan i nepromjenjiv: kao novorođenčad dolazimo na svijet s otprilike stotinu milijardi živčanih stanica (neurona) i tijekom svojih prvih godina života razvijamo ih sve više. Kroz iskustva stečena ranim aktivnostima djeca neurološki napreduju, razvijajući obrasce koji će kasnije imati značajne implikacije na njihove odrasle živote. Iako istraživanjem konstantno učimo, istraživanja razvojnih psihologa pokazuju da povremeno prekidanje tih ciklusa „ozbiljnog učenja“ i dopuštanje da nam se mozak iz stanja koncentriranog usvajanja podataka „prekopča“ u stanje zabavne igre može imati veliki broj korisnih učinaka za naš neurološki razvoj i napredak. Igra je značajan stimulator neurološkog razvoja jer potiče naše mozgove da se snalaze, improviziraju i kreativno reagiraju na nova iskustva. Bug