India’s mega-rich are on the rise https://t.co/XpFDC3JJ0y #economics #india pic.twitter.com/1DFQwTy1nQ
— World Economic Forum (@wef) December 22, 2019
Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine
Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je više useljenih nego iseljenih. Blizu smo brojke od 200 tisuća radnih dozvola koje smo izdali strancima. Nastavimo li ovakvim tempom, za tri desetljeća u Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik biti stranac. Prošle godine iselilo je 16 tisuća Hrvata u Njemačku, dok njemački Savez za migracije pokazuje da se doselila 21 tisuća Hrvata. Hrvatska nema migracijsku politiku. Nemamo ni sustav obrazovanja. Školujemo kadar koji odlazi, a dobivamo manje obrazovan kadar. Kroz klijentelizam pogrešni su se ljudi našli na pogrešnim mjestima koji ne znaju kreirati politike. Neka je zanimanja teško naći, ako se ne plati ljude, rekli su gosti emisije Studio 4. HRT
Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider
Demograf Tado Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage: “Tko je krivac za masovno iseljavanje iz Hrvatske? S jedne strane nedostatak radnika u Njemačkoj, a s druge strane korupcija, klijentelizam i licemjerna politika hrvatskih političkih elita koje u iseljavanju vide sredstvo za rješavanje socijalnih problema i kritičara te dobivanje doznaka iz inozemstva. Pojačano iseljavanje smanjuje mogućnost pritiska građana na političke elite jer su oni koji odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene. … Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva” Lider
U ranijoj studiji smo dokazali da ljudi iseljavaju zbog korupcije, no sada se pokazalo da korupcija raste s iseljavanjem. Kako odlaze kritičari, kritiziranima je lakše. Odlaze oni koji žele promjene. Istovremeno se smanjuje broj nezaposlenih. Političarima iseljavanje odgovara – kaže Tado Jurić, docent s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Kako većina iseljava u Njemačku, navodi kako je jedno od mogućih rješenja obeštećenje. DW…
Broj novozaraženih u odnosu na broj stanovnika je u Srbiji 20 puta veći nego u Njemačkoj, pri čemu je Zapad isisao značajan broj medicinskog osoblja iz regije, prenosi Deutsche Welle. Brojke su obarajuće – u Njemačkoj je krajem 2019. bilo 4.785 liječnika iz Rumunjske, 765 iz Albanije, a za Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju zabilježen je dvoznamenkasti postotak od ukupnog broja liječnika doseljenika u Njemačku. Ironija je da Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Slovačka školuju više liječnika i medicinskih sestara u odnosu na prosjek svih 28 država Europske unije.
Od 1. ožujka u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage kojim će se olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a. Piše Deutsche Welle da prema novom zakonu više neće vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a, nego svi, a jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
Migracijski izvještaj njemačke vlade — podaci o broju državljana koji su se doselili u GER | iselili iz GER* u 2018:
— Hrvatska: 51.450 | 26.324
— Srbija: 28.248 | 18.267
— BiH: 25.020 | 10.887
— S. Makedonija: 18.203 | 10.892*ne mora automatski značiti da su se vratili 'kući' pic.twitter.com/1bWVszMTKn
— Srećko Matić (@srecko_matic) January 8, 2020
Bosnu i Hercegovinu u sljedećih pet godina planira napustiti 33,5 posto njezina stanovništva, pokazalo je istraživanje. U sljedećih godinu dana BiH planira napustiti 12,3% stanovnika, u dvije još 7,5%, a u tri godine 7%. Istodobno državu ne planira napustiti 48,9% stanovništva. Najveći broj onih koji su se iselili otišli su u – Hrvatsku. Prema službenom popisu stanovnika u BiH živi 3,5 milijuna ljudi, no procjene govore o 2,7 milijuna. Klix
Deutsche Welle je razgovarao sa Zoranom Stojiljkovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Beogradu o problemu iseljavanja iz Srbije. Stojiljković kaže da Srbija nije ni sigurna ni zdrava zemlja za život. “Uočljiva je nespremnost da se razbije shema političkog klijentelizma. Također je prisutna odsutnost vjere u to da će ikad doći do pretpostavki da pojedinac ovdje može ostvariti osobnu, obiteljsku i profesionalnu sreću”, rekao je.
Za vrijeme Jugoslavije u Njemačku se iselilo oko 300 tisuća Hrvata. Za vrijeme rata iselilo se njih oko 150 tisuća, a u posljednjih 10-ak godina još oko 250 tisuća ljudi (službeno, neslužbeno sigurno više). Ono što je ključno je da su se iz Jugoslavije iseljavali muškarci – očevi i muževi – dok danas odlaze cijele obitelji, što drastično smanjuje vjerojatnost njihovog povratka, što i sami kažu. Večernji…