Države s najvećim brojem iseljenika milijunaša - Monitor.hr

Slične vijesti

27.01. (23:00)

Refugees, welcome!

Amerikanci bi se nakon reizbora Trumpa mogli početi masovno iseljavati – i to u Europu?

Business Insider u ožujku prošle godine Europu je nazvao ‘političkim azilom za Amerikance kojima je dosadila vlastita zemlja‘, nazivajući ih pritom ‘Trumpovim izgnanicima‘. Samo tjedan dana nakon Trumpove inauguracije i uslijed nadasve kontroverznih najava, među kojima je najistaknutije uvođenje carina za uvoz iz Europe i Kine, pitanje je planiraju li sada Amerikanci odlazak iz zemlje ili su ipak odustali od ideje da odmah spakiraju kofere i presele na drugi kraj svijeta – ili možda na to nisu bili spremni od početka, već su na taj način izražavali nezadovoljstvo ponovnom kandidaturom i pobjedom Trumpa. Ima, naravno, pojedinaca koji su se već uputili prema Europi, a i Google pretraživanje o preseljenju u inozemstvu skočilo je za 1514 posto. Kao najbolja odredišta spominju se Kanada, UK, Novi Zeland i Australija, a od drugih europskih država Nizozemska, Švicarska, Irska, Portugal i Njemačka. Lider

10.12.2024. (17:00)

Vratiće se rode, pomalo

Otkako je mjera “Biram Hrvatsku” prije tri godine uvedena, vratilo se 729 osoba

Iako se najavljivalo da će vratiti tisuće – mjera “Biram Hrvatsku” iz dijaspore je na povratak potaknula tek 700 ljudi. Za to je izdvojeno oko 5 milijuna eura i gotovo 9 milijuna za samozapošljavanje – ukupno gotovo 14 milijuna. Najviše ih se, prema podacima Ministarstva rada, vratilo u Slavoniju. 86 u Osječko-baranjsku, a 81 u Brodsko-posavsku županiju. Potom slijedi Grad Zagreb gdje se vratilo 80 osoba. Jedna povratnica došla je natrag iz Velike Britanije. Najveći poticaj, kako je rekla za  RTL, bio je iznos od 20 tisuća eura koji joj je dobro došao. Sada je tu otvorila obrt, osnovala obitelj i kaže: “Nije ovdje tako strašno”. Poslovni

07.11.2024. (19:00)

Odrađivanje generalke za iseljavanje

Korupcija, nesigurnost i manjak prilika tjera mlade iz Hrvatske

Nova studija Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja pokazuje da sve više mladih Hrvata planira iseliti, ponajviše zbog financijske nesigurnosti i korupcije, koja je ocijenjena najvećim problemom. Nezaposlenost, neadekvatni uvjeti rada i plaće koje su često blizu minimalca dodatno smanjuju njihovu motivaciju za ostanak. Iako mladi pokazuju blagu liberalizaciju stavova, ostaje prisutan pesimizam prema budućnosti i povjerenje u institucije je nisko. Emigraciju radne snage vide kao problem, ali većina odbija ideju o povećanju imigracije kao rješenja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

01.09.2024. (00:00)

Idu tamo gdje je bolja klima - u svakom smislu

Mladi iz Hrvatske ne iseljavaju samo zbog financija, već i zbog korupcije i nepotizma

Nedavno istraživanje pokazalo je da je 65 posto mladih nezadovoljno općom političkom klimom u Hrvatskoj. Ono što bi posebice trebalo brinuti vladajuće su rezultati oko nepotizma i oporezovanja rada. Tvrdnji “Nepotizam (zapošljavanje preko veze i sl.) je postao svakodnevica” čak je 66,8. ispitanika dalo ocjenu 5 koja znači da se s njom u potpunosti slažu. Kada se tome pridodaju i postoci iz ocjene 4 (uglavnom se slažem), taj rezultat je još porazniji. Samo 1,3 posto ispitanika misli kako nepotizam nije dio svakodnevice u Hrvatskoj. Jasno je da će mladi u takvom sustavu, ako imaju mogućnost, sreću na tržištu rada potražiti tamo gdje ovako nešto nije dio narodnog folklora. Mladi, također, misle i kako se rad u Hrvatskoj previše oporezuje. Faktograf

03.07.2024. (19:00)

Živi bili pa vidjeli

Ministar gospodarstva: Hrvatski građani neće više odlaziti na rad u inozemstvo kada Hrvatska dosegne 82 posto razvijenosti

A tada bi se mogli i vraćati, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Trenutno smo na 74 posto razvijenosti EU. To je trenutak kada se mijenja cijela situacija i ti ljudi više neće imati razloga napuštati svoju domovinu, dapače tada će postojati razlozi da se svi vrate doma”, naveo je ministar dodavši, vezano uz imigracijsku strategiju, da hrvatsko gospodarstvo sada treba te radnike – istaknuo je Šušnjar. N1

09.05.2024. (21:00)

A proizvođači putnih kofera trljaju ruke

U svijetu smo 82., u Europi 8. po broju iseljenih, s najvećim odljevom mozgova u EU

Marko Purišić (Baby Lasagna) pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, visokoobrazovanima. Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu. Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje. N1

11.02.2024. (15:00)

Bježanje od gužvi i lošeg zraka

Sve više stanovnika odlazi iz Zagreba, najprivlačnije destinacije Dugo Selo, Samobor, Velika Gorica…

Grad Zagreb više nije atraktivan kao što je nekoć bio za doseljavanje iz drugih županija, odnosno započeo je proces u kojemu se stanovništvo odseljava iz Zagreba, a premješta se ponajprije prema Zagrebačkoj županiji, piše u petak Večernji list. Zagrebačka županija koja je dobila još 1402 stanovnika te sada broji više od 301 tisuću stanovnika. Veći broj stanovnika u jednoj godini zabilježile su i Istarska županija u kojoj je broj porastao za 733, Zadarska je imala 473 stanovnika više, dok je Zagreb dobio samo 314 stanovnika više. Iseljavanje iz metropole je standardni proces u razvijenim zemljama EU, a kod nas je kasnije počeo. Izvan Zagreba je jeftinije i kvalitetnije stanovanje i to je proces koji će se nastaviti. Zagreb info

20.09.2023. (21:00)

Nema im se što ponudit

Sindikalist: Male plaće i egzistencija na rubu, zato mladi odlaze

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

01.08.2023. (00:00)

A i bus za Munchen nije toliko skup

Demograf: Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je više useljenih nego iseljenih. Blizu smo brojke od 200 tisuća radnih dozvola koje smo izdali strancima. Nastavimo li ovakvim tempom, za tri desetljeća u Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik biti stranac. Prošle godine iselilo je 16 tisuća Hrvata u Njemačku, dok njemački Savez za migracije pokazuje da se doselila 21 tisuća Hrvata. Hrvatska nema migracijsku politiku. Nemamo ni sustav obrazovanja. Školujemo kadar koji odlazi, a dobivamo manje obrazovan kadar. Kroz klijentelizam pogrešni su se ljudi našli na pogrešnim mjestima koji ne znaju kreirati politike. Neka je zanimanja teško naći, ako se ne plati ljude, rekli su gosti emisije Studio 4. HRT

23.07.2023. (19:00)

Sami, samostalni, sretni. Ali ne i bogati

Veće prilike za single-ekonomiju: Samci postali najbrojnija grupacija u Hrvatskoj

Pinduoduo Reveals China's Rising “Single Economy” Amid Lunar New Year Season - Pandaily

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider