Which countries do migrants want to move to? https://t.co/3v53uALWSF #migration pic.twitter.com/FvcStlarpe
— World Economic Forum (@wef) August 28, 2019
This chart shows where the world's highly educated migrants come from https://t.co/hkGlDivnYU #migration #education pic.twitter.com/JoP1KDbvfx
— World Economic Forum (@wef) December 8, 2020
Facilitatorski paket na razini EU bilo koga tko bilo kako pomogne ilegalnom migrantu (npr. da mu čašu vode) automatski postavlja u poziciju krijumčara. Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije kaže u intervjuu Novostima da su “ti paketi upravo oni koji neće pogoditi samo profesionalne branitelje ljudskih prava, aktiviste, nego i stanovništvo: grčke i talijanske ribare, one na Malti, farmere koji su dali čašu vode nekome u Francuskoj. Kriminalizira se ono intrinzično ljudski naše: kada vas netko pita za čašu vode, sada bismo mi trebali pitati tu osobu gdje su joj dokumenti”.
Njemački stručnjaci razradili su novi model useljavanja radnika, prvenstveno onih iz Afrike, a ključni dio modela je plaćanje kaucije. Potencijalni useljenici plaćaju kauciju zemlji po svom izboru i time stječu pravo da u tu zemlju dođu i jedno vrijeme rade ondje. Kad se vraćaju – kauciju dobiju nazad. Imali bi pravo ponovno doći u EU. Deutsche Welle
Umjesto što razmatra aktiviranje armije Hrvatskoj bi bilo korisnije da svoje predsjedanje Unijom iskoristi za pokretanje razgovora o održivom rješenju izbjegličko-migrantskog problema kojim je trenutno obuhvaćeno ukupno oko pet milijuna ljudi stacioniranih uglavnom u Turskoj i u Siriji. Europska unija ostat će bez smisla ako se oružjem suprotstavi želji svakog muslimana da ostvari sigurniji i bolji život u Frankfurtu ili u Malmöu – predlažu Novosti.
EU nije napravila ništa kako bi definirala prostor legalnih migracija, kako bi se smanjile one ilegalne, kaže diplomat Božo Kovačević. Predlaže otvaranje diplomatskih predstavništava u zemljama iz kojih migranti dolaze, a u kojima bi se ljude informiralo o životu u EU. Osim toga, predstavništva bi mogla informirati o potražnji radne snage, vršiti testove poznavanja zakona i prema tome izdavati vize…
Predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić komentirao je situaciju na tursko-grčkoj granici s izbjeglicama i migrantima. Kaže da već dugo upozorava da je Europa ucijenjena jer je EU dala novce da Turska zadrži izbjeglice i migrante. Misli da je ovo osveta za mlaku reakciju NATO-a i EU zbog turskih poraza u Siriji. “Očito mi u EU nismo naučili lekciju i sada je situacija slična kao i 2015. osim što granice nisu otvorene i Njemačka i Austrija ne žele nikoga primati”, rekao je. Jutarnji
Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan objavio da je Turska otvorila vrata migrantima i da ih je 18.000 već na putu prema Europi, na 212 kilometara dugoj granici između Turske i Grčke zabilježeno je najmanje 13.000 ljudi. Turski ministar Suleyman Soylu rekao je da je granicu Turske prešlo 36.000 ljudi. Migranti se kreću u skupinama od nekoliko desetaka osoba do čak 3000 ljudi. Među njima su obitelji s djecom, a humanitarna pomoć pruža se najranjivijima. Novi list
Oko 60 migranata rano jutros je probilo ogradu na granici Mađarske i Srbije u blizini graničnog prijelaza Horgoš – Reske, dok je prijelaz bio zatvoren, a dežurni mađarski policajci ispalili su nekoliko hitaca upozorenja u zrak, prenosi B92. Veći dio skupine koji je pokušao ući nije uspio, a četvorica koji su ušli u Mađarsku su na kraju uhićeni. Od početka ove godine nekoliko stotina imigranata tjedno pokušava prijeći ovu ožičanu granicu.
A group of 60 migrants tried to break into #Hungary this morning at a closed border area at Röszke. 4 apprehended in HU, others blocked from entering. #Schengen #illegalmigrants #migration https://t.co/cMgXY3JUpo pic.twitter.com/b5xDyCaw8v
— Andras Laszlo (@laszloan) January 28, 2020
Crnogorska vojska nastavit će i u 2020. pomagati policiji u zaštiti granice od ilegalnih migracija koji se novom balkanskom rutom pokušavaju domoći Europske Unije, odlučio je Savjet za obranu i sigurnost Crne Gore. Uz policiju, crnogorska vojska čuva granicu od sredine 2018. kada se otvorila takozvana ‘priobalna migrantska ruta’ (Albanija – Crna Gora – BiH – Hrvatska).