Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene - Monitor.hr
23.01. (13:00)

Dok mama ima para

Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene

Slobodnoj trgovini prijete problemi već viđeni u povijesti, a tvrdim intervencijama država može više odmoći nego pomoći, piše The Economist ne odbacujući državni intervencionizam, ali pozivajući na odmjerenost i međunarodnu usklađenost javnih intervencija u gospodarstvo. Nedavne intervencije temelje se uglavnom na argumentima ‘dojenačke industrije‘ (“infant-industry”). To su nove industrije koje u svojim ranim fazama doživljavaju poteškoće ili su posve nesposobne u natjecanju s etabliranim konkurentima u inozemstvu. Ideja je da, ako država ispravi početni tržišni neuspjeh, nova industrija bi s vremenom mogla sama napredovati. Iako intervencije negdje pomažu, u drugima može svima pogoršati položaj. Lider


Slične vijesti

23.05. (13:00)

Pak nas budu Drakule prestigle

Rumunjska je na korak od tranzicije iz zemlje emigranata u zemlju useljenika

Samo jednu generaciju unazad Rumunji su čekali u redu za hranu, a u glavnom gradu Bukureštu danas se ponovno se stvaraju redovi – no, u njima više ne stoje Rumunji. U jednoj ulici u redu ispred centra za distribuciju pomoći stoje ukrajinske izbjeglice. U drugom redu Nepalci, državljani Bangladeša i drugi čekaju ispred imigracijskog ureda da obnove radne i boravišne dozvole. Rumunjsko gospodarstvo, kako piše The Economist., postojano raste već cijelo desetljeće, a prošle godine za 4,7 posto. Hoteli, barovi i restorani očajnički traže radnike, ali najveća nestašica radne snage je u graditeljstvu. Slobodna

22.05. (10:00)

Prijetnja Tajvanu Kinu gura u izolaciju

Zašto Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo?

Kineski planovi su razumni, ali način njihove provedbe pogoršava ekonomske troškove - Poslovni dnevnik

Ogromni poticaji Kine nakon financijske krize 2008./2009. pomogli su oporavku globalnog gospodarstva, dijelom zbog nezasitnog apetita te azijske zemlje za uvoznim sirovinama za infrastrukturne projekte. No upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. Zapadni političari sve više vide kinesku inicijativu Pojas i put (Belt and Road Initiative, BRI) kao prijetnju svojim interesima. Često nazivan Novim putem svile, BRI koji je vrijedan 840 milijardi dolara (771 milijardu eura) je investicija u ceste, mostove, luke i bolnice u više od 150 zemalja. Raste zabrinutost i kritika da je ovaj projekt namamio zemlje u razvoju u dužničke zamke s ogromnim kreditima koje si pojedine zemlje ne mogu priuštiti (primjer Crne Gore), uz istodobno oslabljivanje njihovih veza sa zapadnim zemljama. Deutsche Welle

19.05. (15:00)

Kitajci, odmorite malo

Kina ne može (opet) spasiti svjetsko gospodarstvo

Dok se ostatak svijeta kreće na rubu recesije, posljednja stvar koju zapadni političari žele je da Kina, najveći pokretač globalnog gospodarskog rasta od financijske krize 2008., kaska u oporavku od posljedica pandemije. No upravo je to ono što se sada događa. Nakon velike krize 2008., Pekinški program poticaja pomogao je Zapadu da se oporavi. No sada je oporavak Kine nakon COVID-a nestabilan, tako da je malo vjerojatno da će Kina moći zaustaviti globalnu recesiju. No, upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. DW

13.04. (12:00)

Slabo kotiramo

Ako se ne baviš Bruxellesom, on će se baviti tobom

Da je Bruxelles postao jedan od najvažnijih globalnih centara za lobiste, više ne treba nikome crtati. Tim više što se zakoni koji se u posljednje vrijeme tamo donose uglavnom moraju izravno implementirati u zakonodavstva država članica. U Bruxellesu, ako pitate ljude iz lobističkih krugova, ali i hrvatske eurozastupnike, najmanje od svih lobiraju tvrtke iz Hrvatske. Kao da svijest o tome što se sve može ispregovarati i kako se sve vlastiti interes, odnosno interes nekog poslovnog subjekta ili neke zajednice, može zagovarati ne postoji. No, unatrag pet godina znatno se povećao broj agencija i pojedinaca na domaćoj lobističkoj sceni. To dosta govori o profesionalizaciji djelatnosti te o razvoju i zrelosti našeg tržišta. Lider

04.04. (14:07)

Skepsa i manjak vizije

Istraživanje: Hoće li velike tvrtke pohrliti u metaverzum?

Wait, did H&M actually open its first virtual store in the metaverse?

Metaverzum ima veliki potencijal za povećanje zarade, ali tek treba dokazati kako može biti uspješan da bi se u tvrtkama odlučili na veća ulaganja u njega, pokazalo je istraživanje KPMG-a. 60 posto ispitanika na direktorskim pozicijama smatra kako metaverzum može povećati prihode i profit te smanjiti operativne troškove kako se transakcije prebacuju s fizičkih na virtualne, ali i poboljšati zadovoljstvo korisnika kroz interaktivna iskustva. Prema mišljenju 40 posto ispitanika, nedostaje dovoljno uspješnih primjera korištenja koji bi dokazali kako ulaganja u metaverzum mogu biti vraćena. Za 27 posto njih to je ‘neostvariv san’, dok svaki pet smatra kako je to ‘hir koji nikada neće opravdati prašinu koju je podigao’. Tportal Za godinu dana gotovo dvije milijarde dolara potrošene na kupnju zemljišta u metaverzumu. Monitor

04.03. (22:00)

Spoj kineske visoke tehnologije i financija (u cloudu) može promijeniti pravila igre

Yanis Varoufakis: Kina i Amerika – prekid tajnog dogovora

Sve više se priča da će Kina preuzeti SAD-u poziciju vodeće svjetske sile. Koliko su

Pravi silnici ne vladaju silom, već faustovskim ponudama koje je nemoguće odbiti. Odličan primjer za to je višedesetljetni prešutni dogovor između Kine i SAD-a koji je omogućio kinesko ekonomsko čudo. I sve je teklo glatko do trgovinskog hladnog rata koji je Donald Trump objavio Kini. „Naš tajni deal“, objasnio mi je jedan kineski dužnosnik, „zasnovan je na trgovinskom deficitu Amerike kojim se održava visoka tražnja za našom robom. Zauzvrat, kineski kapital najveći dio stečenog superprofita investira na tržišta financija, osiguranja i nekretnina u Americi. Kada smo ustanovili ovaj sustav, SAD je najveći dio svoje industrijske proizvodnje prebacio u Kinu.“ Ovaj dogovor je gotovo pola stoljeća omogućavao Kini da višak svojih proizvoda, ili neto izvoz, konvertira u prava na imovinu i rentu u SAD-u. Konglomerati poput kompanije Apple zapravo i ne mogu sada raskinuti svoje veze s Kinom, a da ne ugroze vlastiti opstanak. Peščanik

26.02. (08:00)

Opsjednutost vlastitom propašću je glavni dokaz američke moći i utjecaja

Propada li Amerika?

AMERIČKI MEĐUIZBORI Demokrati osvajaju Senat, Republikanci okrivljuju Trumpa za loše rezultate

O propasti SAD-a raspravlja se više od sto godina, a u svakom desetljeću 21. i 20. stoljeća su se pojavljivale analize koje su s većom ili manjom sigurnošću navještale kraj američke dominacije. Od postupnog slabljenja do unutarnje revolucije, razni uzroci i posljedice nebrojeno su puta spominjani. Jesmo li danas ipak blizu tog trenutka? Samo stanovništvo SAD-a je uglavnom uvjereno u slabljenje moći idućih godina. 60 posto anketiranih očekuje da će SAD u sljedećih 30 godina biti manje važan u svijetu, a 31 posto da će biti važniji nego danas. Većina Amerikanaca predviđa rast javnog duga, rast nejednakosti, a automatizaciju vide kao prijetnju. Gospodarstvo će biti slabije, zdravstvena skrb manje pristupačna, stanje okoliša lošije, a umirovljenici će živjeti gore. Amerikanci nemaju ni povjerenja u državno vodstvo, otprilike 80 posto ih je zabrinuto oko načina na koji vlast u Washingtonu funkcionira. I republikanci i demokrati smatraju da će se politička polarizacija pogoršati. Već je danas razlika između pristaša tih dviju stranaka najveća u američkoj povijesti. Jedna stranka nikada prije nije manje razumjela drugu, a ankete pokazuju da svaka stranka ima posve iskrivljenu percepciju. Index

24.02. (18:00)

Pogled s druge strane

Ruskom gospodarstvu ne ide tako loše

Pogotovo na Zapadu su se čule procjene kako će sankcije dovesti do sloma ruskog gospodarstva – neki ekonomski stručnjaci su najavljivali gospodarski pad i od 15%. Ali to se nije dogodilo: naravno da ne treba vjerovati propagandi Kremlja kako tamo još uvijek teče med i mlijeko, a i mnogi važni gospodarski pokazatelji za 2022. se uopće ne objavljuju. No, tvrdnja da nema baš tako velikih gubitaka u financijama i gospodarstvu zbog sankcija Zapada nije tek propaganda Kremlja. Ekonomski stručnjaci – a to je i mišljenje Svjetske banke, MMF-a i OECD-a, polaze od pretpostavke kako je BDP Rusije u prvoj godini rata pao tek za nekih 3 do 4%. Možda je pretjerano govoriti o “stabilnosti”, ali Rusija semorala prilagoditi ratnom gospodarstvu o kojem se malo uči na ekonomskim školama. DW

11.02. (19:00)

Deficit u siječnju već dosegnuo 60 posto planiranog minusa za cijelu godinu

Utjecaj sankcija na Rusiju: Putinov “fond za crne dane” u godinu dana gotovo se prepolovio

Što sankcije prema Rusiji znače za hrvatske tvrtke: Pratimo situaciju i analiziramo sve opcije

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal

07.02. (19:00)

Godišnja inflacija u siječnju dosegnula gotovo 58 posto

Potres je dokrajčio tursku valutu: Lira na dnu, ulagači bježe, inflacija bukti

Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada | Turska Vijesti | Al Jazeera

Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal