Ekstremne temperature potiču govor mržnje na internetu - Monitor.hr
12.09.2022. (23:00)

Klimatski motivirani hejteri

Ekstremne temperature potiču govor mržnje na internetu

Temperature iznad ili ispod okvira za stvaranje ugode, koji se nalazi u području između 12 i 21 Celzijevih stupnjeva, povezane su s izraženim porastom agresivnog ponašanja na internetu diljem SAD-a, otkriva nova studija. Analizirajući četiri milijarde tweetova objavljenih na Twitteru u SAD-u, istraživači su otkrili porast govora mržnje u vrijeme previsokih ili preniskih temperature. To podjednako vrijedi za sve socijalne skupine i klimatska područja. Usporedba s vremenskim podacima pokazala je kako broj i udio tweetova ispunjenih mržnjom raste izvan zone klimatske udobnosti: ljudi na internetu postaju agresivniji kad je vani prehladno ili prevruće, upozoravaju istraživači. Bug


Slične vijesti

21.01. (10:00)

Dok je nekima mrak u srcu, drugima pada mrak na oči

TikTok i bivši Twitter sadržavaju najviše govora mržnje koji se nedosljedno uklanja

Unatoč opetovanim obećanjima vodstva ByteDancea da će napraviti sve kako bi suzbili govor mržnje na TikToku, ta je društvena mreža uz bivši Twitter postala jedna od popularnijih platformi za promicanje rasizma, neonacizma, mizoginije, antisemitizma i islamofobije. Pokazalo je to istraživanje londonskog Instituta za strateški dijalog. Od 1030 video-zapisa koje su istraživači analizirali, njih 312 – gotovo trećina – sadržavalo je promociju bijelog supremacizma, a 246 podrazumijevalo iskazivanje podrške ekstremističkim i terorističkim organizacijama, uključujući veličanje Adolfa Hitlera i ISIL-a. Najgledaniji video, s preko dva milijuna pregleda, promovirao je mržnju prema Azijatima u kontekstu izbijanja Covida-19, a u top deset najgledanijih su i sadržaji kojima se ismijava žrtve i/ili negira holokaust i genocid počinjen u Srebrenici. Istraživači Instituta došli su do zaključka da TikTok uklanja dio prijavljenih mrzilačkih sadržaja, ali nedosljedno i nedovoljno. Deaktiviran je 191 klip i komentar, odnosno 18,5 posto od ukupno prijavljenih. Novosti

22.06.2023. (21:00)

Ptičica se previše razmahala

Australija dala Twitteru 28 dana da ukloni “toksičnost i mržnju”

Australija predvodi globalnu akciju reguliranja platformi društvenih medija, a ovo nije prvi put da je australska nadzornica javno prozvala Twitter. Potrebna nam je odgovornost tih platformi i djelovanje da zaštitimo njihove korisnike. Ne možete imati odgovornost bez transparentnosti, a to je ono što se želi postići pravnim obavijestima poput ove (HRT). Od kupnje platforme u listopadu 2022., Musk je otpustio više od 80 posto globalne radne snage pa i mnoge moderatore sadržaja odgovorne za suzbijanje zlostavljanja. Također povjerenica za e-sigurnost, inače bivša zaposlenica Twittera, rekla je da je platforma sada odgovorna za svaku treću pritužbu na internetski govor mržnje prijavljen u Australiji.

 

22.06.2023. (13:00)

Prelako se uloviti

Polarizacija stavova raste s brzinom širenja informacija Facebookom

Količina kontroverzi i govora mržnje koju generira neka objava snažno je povezana s brzinom kojom informacija dopire do široke publike, bez obzira na konkretnu temu. Ni tema objave na društvenim mrežama niti kvaliteta informacija nisu povezani s procesima kojima korisnici stvaraju svoja mišljenja. Umjesto toga, sugeriraju studije, veća je vjerojatnost da će “viralnija”, “popularnija” objava rezultirati polariziranim angažmanom, uključujući čak i govor mržnje. U oči upadaju dvije činjenice: postovi koji su brže postali viralni češće su bili povezani s negativnim ili kontroverznim reakcijama korisnika, bez obzira na temu, a objave koje su se sporije širile bile su povezane s pozitivnijim reakcijama. Bug

21.04.2023. (15:00)

Zuck, učini nešto

Govor mržnje: kako dekodirati algoritme društvenih medija

Platforme se godinama ne koriste samo za zabavu i komunikaciju, već se zloupotrebljuju i za informacijske ratove, plasiranje lažnih vijesti i teorije zavjere ili mobilizaciju ekstremističkih skupina. Na videoplatformama kao što je TikTok, gdje su korisnici uglavnom mladi, često se širi sadržaj koji potiče poremećaje prehrane ili samoozljeđivanje. Facebook i druge platforme s jedne strane nisu sami direktno odgovorni za sadržaj, ali su, s druge strane, zahvaljujući sofisticiranim algoritmima odgovorni za njegovu distribuciju. Sada EU pokušava shvatiti kako sve funkcionira i vidjeti što se može učiniti. Cilj je bio uspostaviti jasnija pravila igre za internet – posebno za platforme s više od 45 milijuna korisnika unutar EU. Pružatelji usluga dužni su identificirati, analizirati i procijeniti sistemske rizike svojih proizvoda, uključujući i algoritamske sustave. DW

26.03.2023. (12:00)

Uhljebistan

Analiza GONG-a: Kako i u kojim rokovima Vijeće za elektroničke medije provodi nadzor elektroničkih publikacija?

Kako se boriti protiv govora mržnje u medijima? - eTrafika

U upisniku Agencije za elektroničke medije (AEM) lani su bile 493 elektroničke publikacije koje je reguliralo samo osam nadzornika, a nijedan portal nije zabranjen zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja zakona, rezultati su istraživanja u sklopu Gongova projekta Ping. Vijeće za elektroničke medije (VEM) je krajem travnja 2022. odlučivao na temelju pritužbe zbog rasizma u medijskom prostoru u članku “Iako nemaju niti jednog Roma, mještani Svete Marije svakodnevno viđaju smeće po prirodi” objavljenog na portalu medjimurski.hr. Pružatelju je izrečena samo opomena iako se radilo o rasizmu i ksenofobiji. U zapisniku VEM-a nije navedeno je li taj slučaj proslijeđen MUP-u (obaveza prijave kaznenog djela) niti da je u opomeni spomenuto moguće brisanje tog portala. Iako u AEM-u ističu da se provodi kontinuirani nadzor sadržaja elektroničkih publikacija oko “toksičnog” ili nezakonitog sadržaja, u praksi se sankcioniranje uglavnom provodi tek na temelju pritužbi građana i institucija. HRT

13.11.2022. (20:00)

Je li svačije mišljenje o svemu jednako važno i relevantno?

Ivana Dragičević: Cenzura rulje

To foil fake news, focus on infectiousness | Stanford News

Ključni izvor informiranja u našoj zemlji su društvene mreže, a samo 23 posto ljudi provjerava informacije koje ondje nađe prije nego što ih podijele. Jesu li društvene mreže u vlasništvu najbogatijih ljudi svijeta mediji koji su tu umjesto novina? I jesu li svi ljudi koji su otvorili svoje račune te vlasnicima platformi dali toliko svojih podataka da bi svaka Cambridge Analytica isciktala od sreće, novinari? Je li mesijansko ponašanje najbogatijeg Zemljanina koji teži Marsu i njegova arbitraža nad slobodom, demokracijom i istinom ono što smo željeli ili ono što se moralo dogoditi? Je li svačije mišljenje o svemu jednako važno i relevantno? Jedna nova studija o budućnosti novinarstva u doba poljuljanog povjerenja javnosti pokazuje kako je put za opstanak novinarstva dvostruk. Prvi put je iskonska verifikacija informacija, kako bi ljudi razumjeli vrijednost relevantnog izvora. Drugi put je angažirano novinarstvo, koje mora na sebe preuzeti novu ulogu kontekstualizacije svijeta i procesaIvana Dragičević

02.11.2022. (21:00)

"Govor mržnje po krinkom slobode govora je neprihvatljiv"

Slavne osobe napuštaju Twitter zbog Muskove nove politike

Elon Musk floats $8 Twitter subscription that includes verification, long-form video and audio posting and fewer ads | TechCrunch

Otkako je Elon Musk preuzeo Twitter najavljen je povratak Donalda Trumpa na tu društvenu mrežu nakon što mu je zabranjen pristup od siječnja 2021. godine. I dok neki slave slobodu govora koju Musk najavljuje, neke slavne osobe najavljuju svoj odlazak s Twittera nakon Muskova preuzimanja. Među njima su i LeBron James, Stephen King i Toni Braxton koja je napisala da je šokirana i užasnuta primjerima “slobode govora” na Twitteru od Muskova preuzimanja: “Govor mržnje po krinkom slobode govora je neprihvatljiv. Stoga sam odlučila kloniti se Twittera jer to više nije sigurno mjesto za mene”, napisala je Toni Braxton. Legendarni NBA košarkaš LeBron James na Twitteru ima 52 milijuna pratitelja. On još nije deaktivirao svoj račun, ali je rekao da je zabrinut zbog porasta upotrebe rasističkih izraza na mreži otkako ju je preuzeo Musk: “Previše ljudi brka pojmove i misli da je govor mržnje sloboda govora”. Tportal

29.01.2022. (08:00)

Tko pjeva zlo ne misli

Smije li se sve što je uglazbljeno smatrati umjetničkim djelom?

Ono što je od albuma Tram 11 mnogo važnije jest pitanje: kakvo mi društvo želimo biti? Ako ćemo svemu što je uglazbljeno davati mogućnost da se izrazi, jer, eto, umjetnost ne smije biti cenzurirana, bojim se da daleko nećemo stići. Ne znači da je spas u cenzuri, ali ako imamo situaciju da je „Ubij Srbina“ ili „Nož, žica, Srebrenica“ (opravdano) zabranjeno izvikivati na stadionima, ne bi li bilo korisno da se neke, isto takve poruke odstrane iz javnog umjetničkog prostora? Je li lupetanje „Ubij Srbina“ uz ritmičku podlogu umjetničko djelo, a ne kilavo zamaskirani govor mržnje i zašto si mažemo oči da, dozvoljavanjem objavljivanja uglazbljenih gadarija, omogućavamo slobodu umjetničkog izražavanja? Ravno do dna

05.10.2021. (20:00)

Govor mržnje postaje pravilo

Govor mržnje posljedica je deinstitucionalizacije

Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije naziv je nedavno održane konferencije. Jedan od glavnih govornika na konferenciji bio je i Paolo Mancini, redoviti profesor na Odsjeku političkih nauka Sveučilišta u Peruggi, autor mnogih knjiga i članaka iz područja komunikacijskih znanosti. U razgovoru za Kulturpunkt govorio je o izazovima opadanja utjecaja društvenih institucija poput države, političkih partija i medijskih organizacija na medijske sustave koji nastupaju uslijed tehnoloških promjena. Rekao bih da je govor mržnje proizvod, a ne dimenzija iz koje se može pokrenuti studija. Govor mržnje je posljedica polarizacije, a također je i posljedica deinstitucionalizacije. Ako kontrola ne postoji, ako nitko nije odgovoran ni za što napisano ili rečeno u novim medijima, govor mržnje postaje sve rasprostranjeniji. Iako pesimističan, nada da se govor mržnje suzbije i dalje postoji, i to u individualnoj odgovornosti, u čemu veliku ulogu ima obrazovni sustav.

27.07.2021. (22:30)

Dolijalo malicioznim flejmerima

Za govor mržnje u komentarima masne kazne stizat će njihovim autorima

Iz Ministarstva kulture i medija stižu dobre vijesti za vlasnike i novinare. Za komentare u kojima se nalazi govor mržnje neće odgovarati mediji i autori sadržaja, nego će kazne stizati na račune korisnika koji takve sadržaje proizvode u svojim komentarima. Prihvaćen je time prijedlog medijskih radnika, a na njima je da registriraju svoje korisnike te ga jasno i uočljivo upozore na pravila komentiranja i kršenje odredbi propisanih Zakonom o elektroničkim medijima koji će na glasanje na prvoj sjednici  Vlade. Poslovni dnevnik