EU je razočarao Balkan - Monitor.hr
24.06.2022. (22:00)

Ajmo, upadajte

EU je razočarao Balkan

Kod dosadašnjih natjecatelja za prijam u EU frustracija je velika. Već desetljećima im se obećava članstvo, no iz različitih razloga proces ne napreduje. A onda ih iznenada preteknu Ukrajina i u paketu s njom Moldavija. I u rekordnom roku postaju kandidatkinje. Frustracija je razumljiva, ali ona počiva na pogrešnim pretpostavkama. Kod proširenja Europske unije ubuduće će se raditi o geopolitici, o obrani od imperijalnih apetita ruskog predsjednika. Više se ne radi – kao kod zapadnog Balkana, a većim dijelom i kod posebnog slučaja Turske – o političkom i gospodarskom prilagođavanju društava standardima EU-a. Ovaj povijesni korak će se srednjoročno odraziti pozitivno i na balkanske države-kandidatkinje. Jer, Uniji je sada u prvom redu važno potisnuti ruski i kineski utjecaj u toj regiji. Kriteriji za prijem, koji su se do sada morali strogo poštivati, bit će zato nešto blaži. DW


Slične vijesti

08.07. (11:00)

Inventura

Deset godina EU članstva: Hrvatska između egzodusa stanovništva i rasta robnog izvoza i turizma

Nije sporno da je većina makroekonomskih pokazatelja pozitivna i da danas živimo bolje nego prije deset godina. No nije Hrvatska sama na svijetu, i druge države članice EU-a bilježile su rast u tom razdoblju. Hrvatsku je u tom vremenu ponajprije obilježio pravi egzodus. Ostali smo bez svakog desetog stanovnika. S druge strane klackalice je rast BDP-a od 50,6 posto. To je znatno više od prosjeka rasta EU-a (38,3 posto), ali manje od gotovo svih tranzicijskih država. Slična je priča s industrijskom proizvodnjom, a i zaposlenost nam je narasla (s njom i plaće, ali sporije nego u drugim državama). Porasla je i poljoprivreda, ali s većinskim udjelom EU subvencija. Najveći rast, očekivano, bilježimo u turizmu. Jedino je manji broj studenata, što je slučaj i u drugim državama. Lider

09.06. (12:00)

Ipak nam nije tako loše

Deset godina Hrvatske u EU

Hrvatskoj EU predstavlja povijesno važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast. Mnoge smo mogućnosti iskoristili, ali ne sve i ne u potpunosti. U konačnici sve ovisi o samoj Hrvatskoj. Ne trebamo se pitati kako živimo u EU, već kako živimo u Republici Hrvatskoj kao članici EU. Pregovori za pristup su bili dugi, ponekad i bolni, ali smo imali usku suradnju i posao je obavljen. Najveći je uspjeh pristup schengenskom prostoru i euro zoni. Naučili smo ugovarati, pomakli se sa začelja i trenutno smo treći u EU. Relativno smo dobri. U provedbi i potrošnji ugovorenih sredstava situacija nije toliko idealna. I dalje smo izuzetno birokratizirani, a znanje o javnoj nabavi je još uvijek nedovoljno da bi se izbjegle nepravilnosti i financijske korekcije. N1

30.05. (01:00)

Europsko tkivo je jače nego neki misle

Europski gubitnici ponovo postaju pobjednici

Foreing policy donosi, a Jutarnji prenosi zanimljiv članak o tome kako jučer problematične i zanemarene države izrastaju u lidere.
Jedna od ljepših priča koja ovih dana kruži Bruxellesom jest o tome kako se troše europska sredstva za oporavak od pandemije covida-19. Radi se o otprilike 869 milijardi dolara bespovratnih sredstava… Zanimljivo je da s najvećom lakoćom kroz ovaj sustav provjera prolaze projekti koje predlažu zemlje poput Grčke, Irske i Portugala. Naime, tijekom krize eura, prije više od 10 godina, te su zemlje navikle na to da dobivaju novac u zamjenu za planove reformi… Prema najnovijim gospodarskim prognozama Europske komisije, Cipar, Grčka i Portugal bit će među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a 2023. godine… Emancipacija srednje i istočne Europe još je jedan primjer kako se brzo može promijeniti sudbina zemalja EU-a, mijenjajući time i ravnotežu snaga unutar EU-a. Dobar primjer je Poljska. Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Poljska je bila marginalizirana u EU-u zbog kršenja vladavine prava. No, nakon ruske invazije, Poljska je praktički preko noći postala prva linija bojišta. Poljska upozorenja o ratobornosti Rusije, koja su zapadni Europljani često smatrali pretjerivanjem, odjednom su se pokazala točnima. Kao rezultat toga, danas se poljskim stavovima pridaje puno veća pažnja. Neki čak tvrde da Poljska već postaje i previše dominantna u raspravama u Bruxellesu… Raste utjecaj Baltika i nordijskih zemalja… Stoga se može zaključiti da je Europa u stalnoj transformaciji. Uz nove izazove, stare se razmirice rješavaju i nastaju nove…

12.05. (01:00)

Nekad je kvaliteta značila vječnost

Izglasali zabranu ugrađenih kvarova na uređaje

Europski parlament je s 544 “za”, 18 “protiv” i 17 suzdržanih glasova izglasao zabranu ugrađenih kvarova i programiranog zastarijevanja proizvoda. Dio je to nove EU Direktive o osnaženju položaja potrošača u zelenoj tranziciji. Nakon što je Direktiva uspješno odobrena na izglasavanje, sad je i službeno izglasana velikom većinom europarlamentaraca u Bruxellesu. Nekada smo mogli bateriju na mobitelu vrlo jeftino sami zamijeniti, a danas je ona ukopana duboko u uređaj. Došli smo do točke kad je trošak zamjene baterije na mobitelu neisplativ u odnosu na cijenu novog uređaja. Zato smo osigurali da potrošač u trenutku kupnje zna koliko je uređaj popravljiv, te da rezervni dijelovi budu dostupni i cjenovno pristupačni – rekla je naša europarlamentarka Biljana Borzan. Green

27.04. (15:00)

Geto

BiH kao „zona za protjerivanje“ Europske unije

U izbjegličkom kampu Lipa kod Bihaća nastaje jedna vrsta pritvora za izgon kojeg financira Europska unija. Nevladin sektor strahuje da bi to mogao postati pravi pritvor na vanjskoj granici EU-a. Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio probni projekt u Lipi i govorio o tome da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla”. DW

17.02. (23:00)

Odgovorno poslovanje

Stroža pravila EU-a za sadržaj na internetu Googleu, Twitteru, Meti i Appleu

Prema novom Zakonu o digitalnim uslugama EU-a tvrtke s više od 45 milijuna korisnika smatraju se vrlo velikim online platformama i podliježu obvezama poput upravljanja rizikom te vanjskoj i neovisnoj reviziji. Također su dužni dijeliti podatke s vlastima i istraživačima te usvojiti kodeks ponašanja. Europska komisija je internetskim platformama i tražilicama dala rok do 17. veljače da objave podatke o mjesečnim aktivnim korisnicima. Vrlo velike internetske platforme imaju rok od četiri mjeseca za implementaciju novog zakona ili riskiraju kazne. Twitter tvrdi da ima prosječno 100,9 milijuna korisnika mjesečno u EU, Alphabet je dao jedan broj na temelju korisničkih računa, a drugi na temelju odjavljenih korisnika, App Store broji više od 45 milijuna, a Ebay je ispod prosjeka. Meta ima prosječno 255 milijuna korisnika na Fejsu i nešto manje na Instagramu. Lider

26.12.2022. (08:00)

Šampanjac za euro i schengen

Mihaljević: Kad se 1. siječnja probudimo, bit će to u boljem mjestu za život

Ulaskom u ravnopravno EU društvo proteklih je godina strahovito trpjela hrvatska demografija. Stotine tisuća mladih, mnogo visokoobrazovanih, cijele obitelji s djecom otišle su trbuhom za kruhom u zemlje velike europske obitelji. Za većom plaćom, ali i poštenijim odnosom u radnim i društvenim sredinama. Mnogo je toga u Hrvatskoj i dalje nakaradno i kriminalno, ali što očekivati od društva duboko premreženog korupcijom. No, zamislite samo kako bi to izgledalo da nismo u Europskoj uniji. Pa da nema europskog novca i budnih očiju neovisnih medija, kojih ima u Hrvatskoj, bez obzira na to što stanje nije dobro i što treba ozbiljno poraditi na tome da novinari budu slobodniji, hrabriji i neovisniji o novcu kojeg redistrubuiraju tijela javne vlasti, na državnoj i lokalnim razinama. Robert Mihaljević za Glas Podravine.

08.10.2022. (22:00)

Između ruskog čekića i američkog nakovnja

Nesigurna Europa

EU regulators extend tough economic sanctions on Russia over Ukraine | Global Trade Review (GTR)

Brexit i dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a iste godine ujedno su ojačali potrebu evropske samostalnosti. Brexit zato što je Britanija bila jedna od članica EU-a koja je uvijek nastojala održati što bliže veze s SAD-om, ponekad i čvršće nego sa svojim kontinentalnim saveznicima. A Trump zato što je njegova administracija evropskim liderima osvijestila da SAD ne mora uvijek biti pouzdan saveznik. Kao glavni promotor težnje prema većoj samostalnosti, odnosno “strateškoj autonomiji” EU-a, posljednjih godina figurira francuski predsjednik Emmanuel Macron. No njegova je moć unutar Francuske – kao i francuski utjecaj u zemljama EU-a – ostala ograničena. Rat u Ukrajini stvar je višestruko zakomplicirao. EU muče unutarnje razlike, a bez obzira na to hoće li odabrati “stratešku autonomiju” ili prisnije veze sa SAD-om, rat je kontinent učinio nesigurnijim i manje demokratskim. Novosti

06.10.2022. (19:00)

Za fotkanje su prvi

Europska politička zajednica: Nova snaga Europe ili samo novo poziranje za fotografiju

Sedam mjeseci od početka rata u Ukrajini, EU pokušava stvoriti novu platformu za veću suradnju s bližim i daljnjim susjedima. 17 šefova država i vlada od Armenikje, preko Turske, do balkanskih država, pozvano je u Praški zamak. Cilj sastanka je ispitati u kojoj mjeri se nasuprot ruskoj agresiji u Ukrajini može stvoriti širi krug prijateljskih država koje se žele angažirati u pitanjima zajedničke sigurnosne politike i spremne su surađivati s EU oko sankcija Rusiji i općenito u vezi s pitanjima energetike. Skeptici strahuju da bi najvažniji rezultat ovog izuzetno velikog samita mogla biti porodična fotografija s 44 državnika. Ideja potječe od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, no neki istočni Europljani brzo su je odbacili, pretpostavljajući kako se tu radi prije svega o talk showu smišljenom da umiri zemlje kandidate. EU „bi trebala više ulagati u proces proširenja umjesto što izmišlja nove formate samita”, kritizira primjerice Piotr Buras iz Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose u Varšavi. DW

17.06.2022. (15:00)

Visoki kriteriji

Bruxelles će danas prigrliti Ukrajinu, no pred njima su još uvijek veliki izazovi

Povijesno kratak rok u kojemu je Bruxelles amenovao kandidacijski status nekom aspirantu za članstvo u EU posljedica je ruske invazije na Ukrajinu, no pred Kijevom je sada duga politička bitka za osiguranje nužne jednoglasne potpore svih 27 država članica uoči početka pregovora. O tome će europski čelnici razgovarati na sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja. Nakon dodjele kandidatskog statusa Europska komisija donosi ‘pretpristupnu strategiju’ i osigurava financijsku podršku za provođenje potrebnih reformi. U predvorju EU-a trenutno su četiri zemlje kandidatkinje: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija, s tim da Skoplje i Tirana još uvijek čekaju na otvaranje pristupnih pregovora. Još krajem 20. stoljeća status službene kandidatkinje osigurala je i Turska, no proces pridruživanja u međuvremenu je zamrznut. Tportal