EU: Od agrarnih subvencija najviše profitiraju Španjolska, Francuska i Njemačka - Monitor.hr
09.12.2022. (10:00)

Polje košta

EU: Od agrarnih subvencija najviše profitiraju Španjolska, Francuska i Njemačka

Svake godine Europska komisija dodijeli 50 milijardi eura agrarnih subvencija. Od 2014. je 400.000 primatelja u Njemačkoj dobilo više od 53 milijarde eura. Novac stiže prije svega u Bavarsku i Donju Sasku na koje zajedno otpada trećina njemačkih subvencija. Mala seoska imanja su prosječno dobivala po 200 eura mjesečno. Ta tendencija je vidljiva u cijelom EU. U osam zemalja koje su analizirane, velike tvrtke i javne institucije su glavni korisnici subvencija. Raspodjela je često još nepravednija nego u Njemačkoj: onaj jedan posto subvencioniranih na vrhu liste dobiva čak više od trećine svih subvencija u Europi. Isto tako, pokazuje se da često investitori i institucije koji nisu iz agrarne branše profitiraju od subvencija. Na primjer, u Austriji i Poljskoj velike iznose dobiva Katolička crkva. DW


Slične vijesti

Nedjelja (11:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green

01.06. (20:00)

Energija koja hladi

U Hrvatskoj će niknuti prva agrosolarna elektrana

Agrosolarstvo je grana industrije koja spaja dvije komplementarne djelatnosti – proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te poljoprivredu, odnosno stočarstvo. U kombinaciji s fotonaponskim panelima, koji se pažljivo raspoređuju iznad usjeva, poljoprivredni proizvodi zaštićeni su od visokih temperatura i ekstremnih vremenskih uvjeta. Time dolazi do smanjenog isparavanja i povećanja vlažnosti tla te rasta proizvodnje električne energije. Koristi ove kombinacije su višestruke. Bug

21.05. (01:00)

Kakva ti je šuma, takva ti je marža

Nova pravila za proizvode koja dolaze iz zemalja gdje su šume iskrčene i degradirane

Vijeće Europske unije je napokon dalo zeleno svjetlo za uredbu koja ima za cilj minimiziranje rizika od krčenja i degradacije šuma povezanih s proizvodima koji se plasiraju ili izvoze na EU tržišta. Uredba postavlja obavezna pravila za sve trgovce i operatere koji plasiraju, stavljaju na raspolaganje ili izvoze proizvode kao što su palmino ulje, goveda, drvo, kavu, kakao, kaučuk i soju. Pravila se također primjenjuju i na niz izvedenih proizvoda kao što su čokolada, namještaj, proizvode od papira i odabrani derivati ​​na bazi palminog ulja. Od distributera će se tražiti da prate robu koju prodaju, sve do parcele na kojoj su proizvedeni. Pravila uzimaju u obzir i zaštitu ljudskih prava te autohtonih naroda. Agroklub

12.05. (14:00)

Neželjena kultura

Zašto za neku biljku kažemo da je korov

Kad vidimo prirodnu livadu nikada nećemo reći da je neka vrsta korov, jer je to njeno prirodno stanište. Međutim, kada vidimo papriku kako raste u usjevu pšenice označit ćemo ju kao korov. Korovske su biljke sve one koje ometaju rast naših uzgajanih kultura, koje se s njima natječu za hranu, vodu, prostor i svjetlost. Djeluju na smanjenje prinosa, ali i na pojavu biljnih bolesti i napad štetnika. Možemo reći da su to biljke koje nismo zasadili, koje su nikle na “pogrešnom” mjestu i da se odlikuju jakim kompeticijskim osobinama, brzo rastu i razvijaju se. Još jedna njihova karakteristika je što se brzo šire i zauzimaju prostor. Agroklub

11.05. (20:00)

Otvoriti OPG za selfieje i naplaćivati

Jesu li lajkovi na Instagramu vrijedni štete u polju?

Tko god da ima priliku, stat će uz tablu uljane repice i “opaliti” jednu, dvije, više njih, sve dok ne uspije, fotografiju koja će na društvenim mrežama prikupiti more lajkova i komentara. Uskoro će i pšenica krenuti s klasanjem pa će i ona biti vrlo dobra pozadina za ljubitelje prirode i Instagrama, Facebooka i drugih platformi na kojima će moći objaviti svoje uratke. Negdje imaju problema s turistima i influencerima koji idu dotle da beru ili čak čupaju lavandu s korijenom kako bi dobili savršenu fotografiju. Ono o čemu većina ne razmišlja je – kakvu štetu pravi dok traži savršen kadar? Netko će reći – polje je ogromno, tih nekoliko izgaženih metara nikome neće naštetiti. No, polomljena stabljika podložna je bolestima koje se onda mogu proširiti i na ostale. Agroklub

31.03. (19:00)

Nije isplativo

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green

25.03. (18:00)

Mama ŠČ kupila traktora

U Gudovcu prodan traktor vrijedan gotovo pola milijuna eura, plus PDV

Bjelovar: Hostesa Ivana jedna je od većih atrakcija Proljetnog sajma posebno zbog natpisa "ŠČ"

Traktor Fendt 9000 Vario, ta zelena zvijer od 12 tona, troši 22 litre dizela u sat vremena. Ima automatsku klimu, 420 konja i poseban ovjes. Bez utega teži 12 tona, a maksimalno opterećenje je nešto iznad 20 tona. Za sat vremena može izorati oko 2,5 hektra i pritom potrošiti rekordno malu količinu goriva. Kad povuče šesterobrazni plug, potrošnja se kreće između 18 i maksimalne 22 litre dizela u sat vremena. Ima i tri zračna jastuka, od kojih su dva u zadnjem dijelu kabine. “Na njivi koja nije ravna i preorana može se voziti 40 kilometara na sat a kabina ostaje ravna. Ima prednji ovjes i sve rupe i neravnine „pegla“. Mjenjač je automatski, bez stupnjeva prijenosa. Maksimalna brzina van polja je 60 kilometara na sat. Rezervoar guta 660 litara dizela”, objašnjava Ivica Bučanović iz Inter Agrar Mehanizacije. 24sata

Bjelovar: Traktor Fendt vrijedan 480 tisuća eura izložen na Proljetnom sajmu u Gudovcu

17.03. (14:00)

Mama kupila nam drona (ŠČ!)

Univerzalni dron: Dnevno može tretirati usjeve na 16 ha

Dron Guardian SC1 se može pohvaliti spremnikom od 76 l, a dnevno može obraditi maksimalno 16 ha. Velika bespilotna letjelica za tretiranje poljoprivrednih usjeva je proizvod američke tvrtke Guardian Agriculture koja je pokrenula posao 2017. godine. Sada je dostupan za prednarudžbe na američkom tržištu, a planiraju do kraja ove godine isporučiti 500 komada. Našao je svoju primjenu u zaštiti vinograda, voćnjaka, ratarskih kultura, posebno kukuruza i povrća. Agroklub

16.03. (15:00)

Ekološki, efikasno i zdravo

Robot koji uklanja korov bez upotrebe kemikalija

Američki startup kreirao je posebnog robota koji pomoću umjetne inteligencije uklanja korov, a da pritom usjeve ostavlja netaknutima. Konstruirani su tako da sadrže stotine sićušnih oštrica kojima upravlja umjetna inteligencija, a koje režu korov oko svakog usjeva bez oštećenja zdravih biljaka. S oba robota može upravljati i čovjek, dakle nisu u potpunosti pod pravilima umjetne inteligencije. Tvrtka želi otići i korak dalje, koristeći podatke koje roboti prikupljaju prilikom čišćenja i rješavanja problema s korovom. Sve to bi moglo dovesti do formule kako koristiti istu količinu zemlje, manju količinu vode i gnojiva te gotovo nikakve štetne kemikalije, a da se pritom proizvede više hrane. Green

06.03. (20:00)

Veliki brat za farmere

Uvodi se satelitsko praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama

Riječ je o sustavu ranog upozorenja poljoprivrednika putem satelitskog nadzora uporabe zemljišta, odnosno obradivih površina, koje zahvaljujući modernih tehnologijama sada možemo nadzirati 100 posto u cijeloj zemlji, a koji je razvijen u Agenciji za plaćanje, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te dodala da se rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju u sustavu u obliku “semafora”. Zelena boja znači da se zemljšte koristi sukladno prijavi za potpore, žuta boja znači da je potrebna dodatna suradnja, a crvena da nije sukladno sustavu uporabe. Podaci monitoringa će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te ne primjenu administrativnih kazni. Agroklub