Euro i dolar – uskoro 1:1? - Monitor.hr
12.07. (17:00)

Odraz globalne nesigurnosti

Euro i dolar – uskoro 1:1?

Ovog ponedjeljka (11.7.) se na tržištu novca euro obračunavao po tečaju od 1 eura za 1,01 američki dolar, prije godinu dana je Amerikancima život u Europi bio bitno skuplji: euro je vrijedio 1 dolar i 18 centi. Manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura je jeftinija na svjetskom tržištu, što bi zemlji-izvoznici kao što je Njemačka moglo biti povoljno. Ali problem je što se energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu računaju u dolarima: „Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu“, kaže Sonja Marten iz DZ banke. Deutsche Welle


Slične vijesti

Subota (10:00)

Feferoni isključeni

Na što se ove zime najbolje grijati: na plin, struju, pelete, lož ulje ili toplanu?

Zagrebačka toplana

Prema našem izračunu, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata. Tportal

tportal

Četvrtak (18:00)

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

Četvrtak (12:00)

Blaga zima, nekima

Muke po grijanju: najbolje će proći kućanstva priključena na toplane

Prema Tportalovoj računici, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.

23.09. (21:00)

Hladniji pogon

Čeličane u EU gase peći zbog skupe energije: Prijeti zima deindustrijalizacije

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine. U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto. U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU. Index

23.09. (16:00)

Novac svima, a ne samo njima

Hrvatska je na prvom mjestu u EU po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize

Europske vlade dodijelile su oko pola trilijuna eura za pomoć kućanstvima i tvrtkama, a sudeći prema tablici koju je također objavio think thank Bruegel, Hrvatska je na prvom mjestu u Uniji po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize u relativnim odnosima (kao postotak BDP-a), dok je u Europi više dalo samo Ujedinjeno Kraljevstvo. Do sada, najmanje su izdvajale Irska, Švedska i Finska. Mnoge europske Vlade pokušavaju na sve načine ublažiti udarac rasta cijena energenata na građane i poslovne subjekte. Do sad je 27 država članica Europske unije izdvojilo 314 milijardi eura za ublažavanje utjecaja energetske krize na potrošače i poduzeća, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo izdvojilo 178 milijardi eura. Lider

17.09. (01:00)

Proizvođači energije beru vrhnje

Komentar: Voze li krave na dizel?

Nema nikakvog argumenta da se poveća cijena mlijeka ako se poveća cijena energije jer, kaže naš istaknuti stručnjak Davor Štern, krave ne voze na dizel. Građani trebaju bunt usmjeriti prema proizvođačima hrane i poziva na bojkot kupovine sira i vrhnja. Proizvođače energije treba ostaviti na miru da uživaju u super ekstra senzacionalnim profitima jer oni nisu nizašto krivi. Naravno da u međuvremenu svi kupuju dizel /pšenicu /suncokret/energiju/metale… po cijeni koja nema veze s ponuda-potražnja modelom nego 30-100 posto višom što je naravno super profit ili zaštita vrijednosti od inflacije. Oni koji su u krizi nešto dobili od novoga novca, kroz ovaj sustav će vratiti sve i još više svoje vrijednosti jer se sustav lako raspadne, ali treba puno više vremena, znanja i sposobnosti političara, za uspostavu novoga. Kolateralnih žrtava u Hrvatskoj bit će puno, tvrdi Krešimir Kuterovac za Agroklub.

08.09. (14:00)

Nove ideje nakon godišnjeg

Objavljene nove cijene struje za građane i firme, plin za građane ne ide gore

Premijer Andrej Plenković i ministri predstavljaju paket mjera za ublažavanje udara rasta cijena energenata. Paket će se, prema najavama, odnositi na građane, firme, javni sektor te nevladine udruge. Ograničit će cijene energije za kućanstva po prosječnoj cijeni od 59 eura/MWh za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh. Tko bude trošio manje, plaćat će nizu cijenu. Što se tiče cijena plina, Plenković je podsjetio da su one za kućanstva ograničena do 1. travnja 2023. Prema neslužbenim informacijama prije sjednice, ograničit će se cijene mlijeka, šećera, ulja i mljevenog mesa. Očekuje se zamrzavanje cijena i drugih artikala, a paket mjera iznosit će više od šest milijardi kuna. Index

01.09. (21:00)

Kad promaja ubija

Kako energetsko siromaštvo uništava zdravlje

Koliko će ljudi ove zime biti gurnuto u dug ili bolest zbog inflacije i ogromnog rasta cijene energenata, zasigurno će biti predmet nekih budućih istraživanja. Jer je još 2018. godine čak 17,5 posto kućanstava kasnilo s plaćanjem računa za režijske troškove, dok je ta brojka iznosila čak 38,2 posto za samohrane roditelje. Problem s uvjetima stanovanja dokazano utječe na zdravstvenu sliku. Život u uvjetima energetskog siromaštva kao što su plijesan, vlaga, propuh, hladnoća, previsoke i preniske temperature stambenog prostora, dokazano negativno utječu na povećanu stopu pojavnosti raznih bolesti. Osim toga, dovode do smanjenih mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima zajednice, povećane izolacije te i do povećanih troškova za zdravstvo. Troškovi rastu i za osobe koje su pogođene problemom, ako same pokrivaju troškove zdravstvenih usluga i za države, ako trošak ide na njihov teret. Lupiga

01.09. (18:00)

A da malo smanjiš PDV?

Plenković obećao mjere pomoći u energetskoj krizi

Za idući tjedan Plenković je najavio paket mjera pomoći u ovoj energetskoj krizi i uslijed vala poskupljenja. One se dovršavaju, bit će cjelovite, sveobuhvatne, namijenjene i za kućanstva, cijeli javni sektor, neprofitne organizacije, škola, vrtića, bolnica, vjerskih zajednica, mi ćemo učiniti sve da im računi budu takvi da će ih moći plaćati bez većih problema. Vodit ćemo posebno računa o najugroženijima u društvu, poljoprivrednicima, ribarima i gospodarstvu, osobito mikro, malim i srednjim poduzetnima u maksimalnoj mjeri koliko je to u ovim okolnostima moguće. Mislim da će svi biti zadovoljni, imamo određene fiskalne kapacitete, tajming donošenja je sasvim primjeren jer se veća potrošnja energenata očekuje od početka listopada. Poslovni

30.08. (01:00)

Nosit će se dupli džemperi i spavat će se pod dva popluna

Europa se priprema za zimu: Manje grijanja, kraće tuširanje i bez noćne rasvjete

Dok Kremlj smanjuje isporuke plina, a prekidi rada elektrana dodatno stežu opskrbu energentima, Europa nema drugih mogućnosti nego smanjiti potražnju. Njemačka je tako izloženija posljedicama nego neke druge države s obzirom da se gotovo polovica domova po pitanju grijanja oslanja na plin. U Njemačkoj slijedi zabrana grijanja privatnih bazena, snižavanje minimalne uredske temperature na 19 stupnjeva, zabrana vanjske rasvjete za zgrade i spomenike te povećavanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama. Slične su, ako ne i iste, mjere poduzele i druge članice Europske unije. Francuzi za cilj imaju do 2024. godine smanjiti potrošnju energije za 10 posto, a Talijani će također smanjivati temperature zimi i skraćivate sate grijanja domova. Njih će slijediti i Španjolci, dok će Švicarci i Skandinavci za sad donijeti preporuke za svoje građane. Lider