Europski supermarketi zamjenjuju plastične oznake na povrću laserskim - Monitor.hr
19.01.2017. (10:10)

Manje plastike

Europski supermarketi zamjenjuju plastične oznake na povrću laserskim

Kako bi smanjili proizvodnju plastike, a time i otpada i emisija CO2, švedski lanac supermarketa i organska farma uveli su laserske oznake na voću i povrću umjesto uobičajenih ljepljivih oznaka. Na isti način pojedine namirnice označavaju se i u Velikoj Britaniji, Danskoj i Španjolskoj, odakle je i potekla ideja. Guardian


Slične vijesti

12.06. (17:00)

Kupat ćemo se u plastici

U Sredozemnom moru bi za 25 godina moglo biti više plastike nego ribe

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT

04.06. (20:00)

Kad se plastika kupa – i sama se rastopi od srama

Plastika topiva u vodi: revolucija protiv smeća u oceanima

Japanski znanstvenici iz centra RIKEN i Sveučilišta u Tokiju razvili su biorazgradivu plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od sat vremena, ne ostavljajući štetne ostatke. Materijal bi mogao značajno pomoći u borbi protiv plastičnog onečišćenja oceana. Iako još nema plana za komercijalizaciju, interes industrije je velik. UN predviđa trostruko povećanje plastičnog otpada do 2040., što istraživanju daje dodatnu hitnost. Vođa tima Takuzo Aida ističe da je dužnost znanstvenika ostaviti djeci čistiji planet. HRT

22.05. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

14.02. (09:00)

'Topli obrok, hladna istina'

Upotreba plastičnih posuda za dostavu hrane može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. Zimo… Forum

05.02. (20:00)

I ona se popela na vrh Europe

Plastika posvuda, čak i tamo gdje ne biste očekivali

Znanstvenici su pronašli nanoplastiku u Alpama, a najzastupljenije su čestice guma, polistirena i polietilena. Ove mikroskopske čestice mogu prodrijeti kroz stanične membrane i ući u krvotok, što zabrinjava stručnjake. Najveći izvor su automobilske gume, koje tijekom vijeka trajanja izgube i do 4 kg materijala. Budući da na cestama ima 1,6 milijardi vozila, problem je globalan. Profesor Stohl ističe da bi globalna karta nanoplastike pomogla u razumijevanju njezina utjecaja na zdravlje. Nanoplastika, nevidljiva, ali prisutna, prijeti ljudima i okolišu. Revija HAK

07.12.2024. (20:00)

Planeta pliva u plastici, ali barem imamo dogovor... da se ne dogovorimo

Nakon dvije godine neslavno su propali dogovori o plastici

Pregovori o globalnom sporazumu za rješavanje zagađenja plastikom završili su neuspjehom nakon dvije godine. Duboke podjele ostaju između grupe zemalja koje žele smanjenje proizvodnje plastike i proizvođača nafte, koji upozoravaju na ekonomske posljedice. Od 1950. proizvedeno je osam milijardi tona plastike, od čega je manje od 10% reciklirano. Plastika ugrožava okoliš, životinje i doprinosi klimatskim promjenama. Usprkos očekivanjima, sastanak u Busanu nije uspio postići dogovor, dok svjetski oceani i dalje tonu u plastici. Ironično, jedino što nije upitno je – hoće li plastika preživjeti nas. Poslovni

13.11.2024. (00:00)

Za planet zeleno, ali u praksi skupo i zahtjevno

Zamjene za plastiku u pakiranju hrane i medicinske opreme: izazovi i inovacije

Inovativne alternative plastici u pakiranju hrane i medicinske opreme, poput bioplastike od škroba, algi i micelija, donose ekološke prednosti, ali s izazovima. Iako biorazgradivi, ti materijali često nisu otporni na vlagu, toplinu i dugoročno skladištenje, što ih čini neprikladnima za sve namjene. Također, zahtijevaju industrijsko kompostiranje i dolaze s višim troškovima proizvodnje. Istraživanja su usmjerena na poboljšanje performansi ovih materijala, ali plastika zasad ostaje nezamjenjiva u nekim industrijama. Klikaj

17.10.2024. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters

17.08.2024. (14:00)

Princip je isti, samo zelenije su nijanse

Solarna ploča od plastike – ravna silicijevoj

Solarne ploče s kristalnim silicijem nesavitljive su, a usto se ne odlikuju velikom trajnošću budući da im sposobnost pretvaranja Sunčeve u električnu energiju pada po stopi od 0,8 – 1,0 % godišnje. Efikasnost pretvaranja sunčeve energije u električnu im je 10-20 posto. Nova solarna ploča nešto je drugačija, gdje se susreću organska i anorganska kemija. Riječ je o jeftinoj, savitljivoj i ekološki prihvatljivoj fotonaponskoj ploči, a gotovo jednake efikasnosti. Organski dio ploče može se reciklirati kao što se reciklira plastika ili, u najgorem slučaju, bezopasno spaliti, a anorganski dio ploče (titanij, srebro te indij i kostitar iz završnih slojeva – Ag i ITO) mogu se izdvojiti iz pepela. Nenad Raos za Bug.

21.07.2024. (10:00)

Prekrasna smo vrsta

Mediteran kakav nikad nije bio; u moru je više plastike nego ribe

Kako stoji u izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF) objavljenom u srpnju više od 87 posto Sredozemnog mora zagađeno je mikroplastikom, otrovnim metalima i industrijskim kemikalijama. Globalno onečišćena voda uzrokuje 1,4 milijuna preuranjenih smrti, a onečišćeno Sredozemlje predstavlja problem za 150 milijuna ljudi koji žive na obali te 270 milijuna turista koji ga svake godine posjete, piše CNN. Sredozemno more zapljuskuje 46.000 kilometara obale u 22 zemlje koje imaju različite ekološke standarde i prakse. Primjerice iz Egipta u Sredozemnom moru završi 0,25 milijuna tona plastike, slijedi ga Turska s 0,11 milijuna tona, a na trećem je mjestu Italija koja more zagađuje s 0,04 milijuna tona plastike. tportal