Facebookova valuta libra: Zametak globalne digitalne valute ili marketinški hype? - Monitor.hr
21.06. (21:30)

Mark Kriptoberg

Facebookova valuta libra: Zametak globalne digitalne valute ili marketinški hype?

Ekonomski lab analizira Facebookovu najavu izdavanja kriptovalute i vidi dvije razlike između libre i bitcoina: Facebook ima fantastičnu moć distribucije – raspolaže s oko 2,4 milijarde računa; WhatsApp i Messenger zapravo su transakcijski sustavi za razmjenu podataka i vjerojatno ih je moguće prilagoditi za prijenos kriptovaluta. Smatra da će Facebook imati jedno ozbiljno pitanje – problem povjerenja.



Slične vijesti

11.07. (20:30)

Na minus još ne računamo

Je li svijet još uvijek daleko od recesije?

Koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? – pita se Ekonomski lab nakon dobrih prognoza rasta hrvatskog BDP-a. Odgovor: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.

05.07. (20:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

04.07. (11:30)

Dragi guverner

Ekonomski lab: Kako središnje banke spašavaju tržište dionica

Još krajem prošle godine nastavak korekcije cijena dionica činio se neminovnim, dovodeći u pitanje opstojnost gotovo deset godina dugog trenda rasta, no samo šest mjeseci kasnije stvari izgledaju bitno drukčije. Ne samo da se uzlazna krivulja burzovnih indeksa uspješno othrvala lošim vijestima, a globalno rasprostranjen optimizam isprovocirao impresivne stope rasta, već su se i (makro) okolnosti bitno izmijenile. Na snazi je, još jednom, „central bank put“; spremnost monetarnih vlasti da svojim djelovanjem – čitaj: primjenom ekspanzivne monetarne politike – formiraju čvrsto tlo pod nogama ulagačima na tržištima kapitala – analizira Ekonomski lab kako središnje banke spašavaju tržište dionica.

27.06. (20:30)

Dream on!

Ekonomski lab: Fatamorgana na tržištu kapitala

Anketa preko 22 tisuće ulagača iz 30 zemalja pokazuje da ispitanici koji sebe smatraju ekspertima za razdoblje od idućih pet godina na svoje investicije očekuju prosječan prinos od – gotovo 12% godišnje!, dok ispitanici koji se smatraju laicima očekuju tek manji prinos. Ekonomski lab se pita zašto investitori zaboravljaju da se sažeta povijest povrata na ulaganja u dionice u pravilu izražava tek – jednoznamenkastim brojkama – i objašnjava tu zabludu.

18.06. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.

13.06. (23:30)

Kako smo uštedjeli po' milijarde

Što stoji iza najnižih kamata na državno zaduživanje u povijesti?

Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.

28.05. (09:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.

14.05. (14:30)

Rezanje grane na kojoj sjediš

SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

12.05. (23:30)

Rođeni dvijetisućeineke...

Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

05.05. (15:30)

Matematika trećeg osnovne

Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.