Filmaši su u Hrvatskoj u 2015. godini ostavili više od 160 milijuna kuna

Mala zemlja za veliki film

Filmaši su u Hrvatskoj u 2015. godini ostavili više od 160 milijuna kuna

U posljednje četiri godine u Lijepoj našoj snimano je 27 međunarodnih filmova i serija. Filmaši su u Hrvatskoj samo prošle godine ostavili više od 160 milijuna kuna. ‘Winnetou’, ‘Igra prijestolja’, ‘Obitelj Borgia’ – bolivudski spektakl, samo su neki od međunarodnih projekata snimanih u lijepoj našoj. “Hrvatska je raznolika zemlja koja je naprosto zahvalan jedan Disneyland za filmaše”, rekao je ravnatelj HAVC-a, Hrvoje Hribar. Hrvatska je kroz četiri godine za međunarodne filmske projekte izdvojila nešto više od 42 milijuna kuna. No, zaradila je gotovo sedmerostruko više, 290.411.161 kuna. Dnevnik.hr

HAVC Hrvoje Hribar

Filmski rez u školstvu

HAVC dao prijedlog kurikuluma prema kojem se sustavno uvodi filmsko obrazovanje u škole

Prema riječima ravnatelja HAVC-a Christophera Petera Marcicha, prijedlog kurikuluma temelji se na rezultatima nacionalnog istraživanja koje je ukazalo na jasnu potrebu za integracijom filmske umjetnosti u obrazovni sustav. Jačanje filmske pismenosti, dodaje Marcich, ima dugoročne koristi za razvoj hrvatske kinematografije i publike, a istovremeno povećava interes za domaća filmska ostvarenja. ‘Popularna kultura već bi trebala biti dio nastave – predviđena je, ali nije jasno definirano kako je uvesti’, napomenuo je. Prijedlog su izradili članovi Ekspertne grupe koju čine ugledni filmski i medijski stručnjaci. Uskoro će biti dostupan javnosti na mrežnoj stranici filmskapismenost.hr. tportal

Chris Marcich film HAVC pop kultura škole

Nije samo entertainment već je i art

HAVC predstavio prijedlog kurikuluma koji uključuje obrazovanje o filmu na prvoj konferenciji o filmskoj pismenosti

Čelnica radne skupine za sastavljanje kurikuluma Jelena Modrić kazala je da je cilj uvođenje novog nastavnog predmeta Film, kao obveznog za osnovnu, a fakultativnog za srednju školu. Jedan od važnijih ciljeva kurikuluma je dječje filmsko stvaralaštvo. Ravnatelj HAVC-a Kristofer Marcich poručio je da je cilj ove konferencije svojim aktivnostima doprinijeti povezivanju aktivnosti civilnog društva i obrazovnog sustava. “Bitno je da djeca stvaraju i gledaju sa znanjem, da ne upijaju čime ih se ‘feeda‘, već da kritički promisle o tome što im se servira”, poručio je. “Svima uključenima u filmsko opismenjavanje mladih važno je ponajprije da djeca razviju kritičko mišljenje o sadržajima koje plasiraju masovni i novi – interaktivni – mediji kao što je internet. Svi su svjesni da budućnost hrvatskog filma ovisi o publici – onoj koja će filmove gledati i stvarati, i tako jačati naš kulturni identitet.” HRT, HAVC

filmska pismenost HAVC kurikulum

Svaki uloženi euro u kulturu dvostruko ti se vrati

Hoće li hrvatska kinematografija procvjetati na valovima uspjeha Nebojše Slijepčevića?

Prvi put od samostalnosti Hrvatska ima potencijalnog oskarovca – Nebojšu Slijepčevića i njegov kratkometražni film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’. O tom se filmu, opravdano, stalno govori u medijima, a pravo je pitanje: hoćemo li i kako znati iskoristiti ove uspjehe i razvijati hrvatsku kinematografiju? Jedini hrvatski dobitnik Oscara je animator Dušan Vukotić za kratki animirani film Surogat. Iz HAVC-a su optimistični, jer su takve nagrade uvijek dovele do većih ulaganja u kulturnim djelatnostima. No, neki kritičari kažu kako neće doći do bitnijih strukturnih pomaka u našoj kinematografiji čak i ako osvoji Oscar, osim što će se ovaj uspjeh koristiti za promociju, bez rada na promjeni percepcije šire javnosti o hrvatskom filmu. Redatelj Danis Tanović kaže kako BiH može samo sanjati da ima instituciju kao što je HAVC, a kritičarka Iva Rosandić tvrdi kako je najvažnije osigurati kontinuitet financiranja. tportal

domaća kinematografija domaći film filmska industrija HAVC hrvatska kinematografija hrvatski film Nebojša Slijepčević Oscari

Oni ne bi prepoznali materijal za Oscare ni da im se nađe pred nosom

Jergović: Naš kandidat za Oscara s hrvatskom kulturnom politikom nema nikakve veze

‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ financiran je nekim sitnim novcem HAVC-a, kao incident unutar posve suprotne prakse. Sam Nebojša Slijepčević u hrvatskoj filmskoj kulturi ima veze samo s uskim i siromašnim krugom dokumentarista, i samo je nekim sretnim slučajem, svojim talentom i činjenicom da je sreo dobre i požrtvovne suradnike, izvan tog kruga izašao. Ne treba zaboraviti da je HRT, ta tvornica cenzure, svojedobno odbio prikazati Slijepčevićevu “Srbenku”, i da je taj izvanredni film lakše stigao do HBO-a, nego do katedrale hrvatskog zloduha na HRT-u.

Također, ne treba smetnuti s uma ni to da je prvi glas koji je, nakon sklapanja trenutne vladajuće koalicije u Hrvatskoj, o kulturi dao Domovinski pokret, bio da se u Hrvatskoj više neće davati novci za snimanje filmova Nebojše Slijepčevića, ili za snimanje filmova kakav je “Čovjek koji nije mogao šutjeti”. Iz HDZ-a nije se čuo demanti. Također, ne treba s uma smetnuti da iz Ministarstva kulture nisu Slijepčeviću stizale čestitke za prethodne nagrade “Čovjeku koji nije mogao šutjeti”, a na HRT-u, u notornim Vijestima iz kulture, vijest o Zlatnoj palmi u Cannesu ukomponirana je u emisiju s prilogom da Jakov Sedlar snima novi film. Riječi Miljenka Jergovića prenose na Danici

domaći filmovi Domovinski pokret HAVC HRT hrvatski filmovi Miljenko Jergović Nebojša Slijepčević

Ipak nismo svi na Netflixu

DZS: Kina u Hrvatskoj bilježe veće prihode kao i broj zaposlenih

U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku

Državni zavod za statistiku filmovi HAVC kino

Bez titlova

Dnevnik Pauline P. film s najvećom zaradom, slijede ga Cvrčak i mravica i Marginalci

U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes

filmovi HAVC hrvatski filmovi kino

Hrvatska kinematografija planski, u čemu današnji HAVC igra ključnu ulogu, bježi od teških tema, pogotovo onih koje nisu u interesu stranke na vlasti

Josip Mlakić: Ključni kriterij hrvatskog filma je “netalasanje”

| Author: Emica Elvedji/PIXSELL

Svi kojima je stalo do hrvatskog filma sjećaju se perioda kratkotrajne vlade tragikomičnog Tihomira Oreškovića, kad je vođena nesmiljena haranga protiv Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i njezina ravnatelja Hrvoja Hribara. On je uz Alberta Kapovića podigao ovu instituciju na razinu svojevrsnoga kulturnjačkog čuda u koje se sa zavišću i divljenjem gledalo u cijeloj regiji. Često se i iz književnih krugova čula konstatacija kako bi bilo dobro napraviti instituciju koja bi se po uzoru na HAVC bavila plasmanom hrvatske književnosti u svijetu. Hribar će ostati upamćen kao čovjek koji je dao nevjerojatan zamah hrvatskoj kinematografiji, višestruko povećavši budžet HAVC-a, stvorivši stabilnu platformu koja je omogućila svojevrsni kontinuitet u broju filmova koji su se na godišnjem nivou financirali. Na njegovo mjesto je postavljen Daniel Rafaelić, kojeg je dvije godine kasnije, 2019., zamijenio Chris Marcich, Amerikanac hrvatskog podrijetla. To je, iz današnje perspektive, bio početak kraja zlatnog doba HAVC-a. Express

Albert Kapović Chris Marcich Daniel Rafaelić HAVC hrvatski film Hrvoje Hribar Josip Mlakić

Hoćemo li napokon gledati i taj film?

Marcich: Predrasude prema hrvatskom filmu tek treba izbrisati

Nakon nedavne akcije “Otkrij naš novi film” kojom je promovirano deset novih dugometražnih hrvatskih filmova, HAVC slavi 15 godina osnutka kroz kampanju. Stari-novi ravnatelj istaknuo je kako je domaća kinematografija u uzlaznoj putanji, ali i dalje treba raditi na tome da se publika oslobodi predrasuda koje ima prema hrvatskom filmu. Iza Marcicha je mandat obilježen pandemijom, a za iduće četiri godine očekuje intenzivan rad i fokus na provedbu novog Nacionalnog programa kojega bi Vlada trebala uskoro donijeti. Nužno je, smatra, povećati bazu filmskih djelatnika, a predlaže i povećanje PDV-a kino prikazivačima, s obzirom na iznimno mali doprinos domaćoj filmskoj industriji od prodaje kino-ulaznica. Tportal

Chris Marcich HAVC hrvatski film

Vrijeme je da žene preuzmu

Lana Barić: Nakon Hribara smo izgubili svoj identitet kao kinematografija

‘Snjeguljica’, kratkometražni prvijenac Lane Barić, u Motovunu je osvojio nagradu Corto Montonese za najbolji hrvatski kratki film. Ona je ujedno kao glumica dobitnica Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu, u filmu ‘Glava velike ribe’. Za Nacional je pričala o iskustvu redateljice, ali i o hrvatskom filmu općenito: Još je teže doprijeti do publike. Mislim da bi se HAVC trebao prestrojiti na način da se puno više ulaže u promociju hrvatskog filma i na domaćem i na međunarodnom tržištu, u čemu smo mi zaista skromni u odnosu na europsku, a osobito na američku kinematografiju. Ne samo što se malo ulaže u promociju već i u distribuciju, i zato nismo konkurentni. A osim toga, trebalo bi se puno više uložiti u privlačenje publike natrag u hrvatska kina, koja su tijekom pandemije doživjela veliku krizu.

HAVC intervju Lana Barić

Računala i igara

Prvi HAVC-ov natječaj za razvoj i proizvodnju videoigara

Raspisan je prvi poziv za razvoj i proizvodnju videoigara, a Hrvatski audiovizualni centar pozivom od otprilike 600 000 kn pokušava potaknuti pojedince na razvoj ovoga vrijednog tržišta te probijanje na svjetska tržišta. Iako je riječ o maloj sumi, očekuju mnogo prijava jer je ta grana industrije u nas u porastu te omogućuje rad u Hrvatskoj uz inozemne plaće, što mnogi IT-jevci čekaju kao ozebli sunce. Na Sveučilištu u Zagrebu pokrenuli su i program cjeloživotnog obrazovanja za ova zanimanja te pripremaju i sveučilišni studij. HRT

gaming gospodarstvo HAVC

Mala zemlja za veliki film