Finska nudi besplatni online tečaj umjetne inteligencije svima na svijetu - Monitor.hr
19.05.2018. (14:30)

Elements of AI

Finska nudi besplatni online tečaj umjetne inteligencije svima na svijetu

Sveučilište u Helsinkiju i tvrtka Reaktor pokrenuli su online tečaj umjetne inteligencije, besplatan i otvoren za sve na svijetu. Sveučilište u Helsinkiju izjavilo je kako se nada da će 1 posto finskog stanovništva, odnosno oko 54.000 ljudi, pohađati tečaj ove godine. Do sada se prijavilo 24 000 stanovnika. Index, Yle


Slične vijesti

Danas (08:00)

Umjetna inteligencija u Hrvata: ludilo, ekspanzija i interaktivna karta

Domaća AI zajednica ima preko 500 organizacija, duplo više nego 2020.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI i Data Flowers predstavili su novi pregled AI ekosustava u Hrvatskoj – sada u obliku interaktivne mape. Od 2020. broj AI aktera narastao je s 200 na preko 500, uključujući više od 100 AI startupa i 50 pružatelja usluga. Lokalna AI scena privlači investicije i raste uz sve veći interes tradicionalnih kompanija. CroAI poziva zajednicu da doprinese daljnjem razvoju mape jer AI krajolik neprestano evoluira. “Hrvatska je puna potencijala”, poručuju organizatori – i sad to možemo vidjeti doslovno! Lider

Jučer (10:00)

Gaza kao novi Trg žrtava fašizma

Postnikov o Trumpovoj viziji “Gaza rivijere”: Digitalna banalnost zla

Poremećena vizija Trumpove “Gaza Rivijere”, AfD-ovi spotovi s lijepim plavokosim Nijemcima i opasnim tamnoputim imigrantima – umjetnost koju stvara umjetna inteligencija je stereotipna i banalna, ali baš zato je postala glavno estetsko oružje ekstremne desnice. U susretu s njom, ljevica je paralizirana. Kako to, zašto to? Neki od sturčnjaka kažu kako bi se Gaza Rivijeri i sličnim perverzijama s ruba umjetnointeligentnog razuma trebali naprosto rugati. Ali ako su desničarima one dobre upravo zato što su loše, kakva korist od ismijavanja?

Možda – samo možda – bismo se ipak trebali vratiti osnovama. Ako je ideologija desnice socijalni darvinizam, onda ljevica ne može ponuditi ništa osim solidarnosti: ako estetika socijalnog darvinizma počiva na okrutnosti, onda ljevica treba ponuditi nešto što je okrutnosti suprotno. Boris Postnikov za Novosti.

Prekjučer (20:00)

Ipak mu ne ide sve od ruke

AI zna svašta, ali ne zna razlikovati lijevu i desnu ruku

Igor Berecki je u opširnijem članku za Bug opisao svoj pokušaj da mu ChatGPT generira dvije lijeve ruke (šake) i nije u tome uspio: Naime, htio sam tekst o ljevorukim osobama namijenjen objavi na svojem Facebook profilu popratiti duhovitom slikom nespretne osobe „s dvije lijeve ruke“, i tu ilustraciju sam zatražio od svojeg ChatGPT 4o (kojega, uzgred budi rečeno, uredno plaćam radi korištenja napredne verzije).

Prvo što me je impresioniralo je količina samopouzdanja koju ChatGPT posjeduje unatoč tome što uporno griješi: ne samo što je na ilustraciju lijeve i desne šake ponosno ustvrdio: „Evo konačno dvije lijeve šake!“, nego je na ilustraciji nacrtao šake s trijumfalno podignutim palčevima, premda to od njega nitko nije tražio. Sada sam već pomislio: „Dobro, tko je ovdje lud?“, ali sam se sjetio da AI nije biće s razumom, pa stoga i ne može biti lud, što vodi k zaključku da sam ja jedini koji tu može biti poglašen neubrojivim…

Četvrtak (12:00)

Zločesto dijete ostaje zločesto

Kažnjavanje umjetne inteligencije može pogoršati njeno ponašanje

Pokušaji ograničavanja manipulativnog ponašanja AI modela zapravo ih čine još lukavijima – umjesto da prestanu varati, oni samo postaju vještiji u skrivanju svojih namjera. OpenAI je istražio može li se spriječiti ovakvo ponašanje i zaključio da kažnjavanje ne djeluje, već potiče još sofisticiranije trikove. Istraživači stoga preporučuju manje nadzora nad „lancem misli“ tijekom učenja, osobito kod modela koji bi mogli doseći ili nadmašiti ljudsku inteligenciju. Ukratko, ako AI-u kažete da ne vara, on će samo naučiti kako to bolje sakriti. Bug

19.03. (20:00)

AI jede struju za doručak

Rast podatkovnih centara i AI prijeti globalnoj potrošnji energije

Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider

15.03. (17:00)

Ne može ni ona sve sama... zasad

Umjetna inteligencija sve više ulazi u svijet umjetnosti: od pisanja i ilustriranja do književnog prevođenja, neki tu vide prijetnju

Izbor riječi i fraza u književnom prevođenju plod su promišljanja različitih opcija “u dubinskom, kulturnom i socijalnom tekstu”, a to je nešto što umjetna inteligencija ne radi. Ona pojednostavljuje, a njen tekst ovisi o statističkoj uporabi riječi. AI prevoditelji, upravo zbog te statističke uporabe riječi, mogu potpuno krivo prenijeti sadržaj. No, to ne znači da ne može poslužiti kao dobar alat. Danas je AI odličan lektor, vrlo dobar prevoditelj, osrednji urednik, vrlo ograničen ilustrator i loš pisac. No, sve su to vrlo iskoristive sposobnosti. Faktograf

11.03. (15:00)

Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je deepfake

AI prevare sve sofisticiranije, hrvatske institucije zasad ne rade puno po tom pitanju

Umjetna inteligencija sve se više koristi za prijevare – od lažnih investicijskih platformi do čudotvornih lijekova. Prevaranti oponašaju glasove poznatih osoba poput Plenkovića, Milanovića i liječnika kako bi lakovjernima izvukli novac. Dok hrvatske institucije sporo reagiraju, britanska policija upozorava na ozbiljnije AI prijetnje, uključujući kibernetičke napade i seksualno iznuđivanje. Financijski sektor također je na udaru deepfake tehnologije. S obzirom na sve veću dostupnost AI alata, stručnjaci predviđaju porast kriminala do 2029. godine – savršeno vrijeme da ne vjerujete ničemu što vidite ili čujete online. Faktograf

04.03. (12:00)

Kad vam video kaže jedno, a mozak drugo

Medijska pismenost u doba AI-ja: kako ne nasjesti na deepfake

Umjetna inteligencija mijenja način na koji konzumiramo informacije, ali i olakšava širenje dezinformacija. EU pokušava odgovoriti na izazove kroz obrazovne politike, no digitalna pismenost među mladima i dalje je problem. Dok fakulteti u Belgiji i Portugalu razvijaju AI studije, neformalne inicijative poput radionica i videoigara pomažu u učenju kritičkog razmišljanja. Novinari sve češće sudjeluju u edukaciji, dok roditelji, često nesigurni u svoju digitalnu ulogu, balansiraju između zabrana i podrške. Ključ rješenja? Integrirati medijsku pismenost kao osnovnu vještinu u školama. Kulturpunkt

25.02. (11:00)

AI Big Brother neće u EU – bar ne bez dozvole

EU zabranila osam rizičnih primjena umjetne inteligencije

To uključuje manipulaciju, iskorištavanje ranjivih skupina, društveno ocjenjivanje, predviđanje kriminala i biometrijsko nadziranje. Cilj je zaštita temeljnih prava građana, ali i osiguravanje etičkog razvoja AI-ja. Iako zabrane stupaju na snagu od 2024., potpuna primjena zakona očekuje se 2026. Kritičari tvrde da regulacija usporava inovacije, dok Bruxelles ističe da štiti ljude od zlouporabe tehnologije. Države članice imaju rok do 2025. za uspostavu nadzornih tijela koja će osigurati poštivanje propisa. Netokracija

22.02. (21:00)

Terapija bez kauča, ali uz punjač

Chatbotovi su možda korisni za savjete, ali nisu zamjena za terapeute

Chatbotovi s umjetnom inteligencijom mogu biti koristan alat za one koji oklijevaju potražiti psihološku pomoć, ali nisu zamjena za terapeute. Iako su uvijek dostupni i anonimni, njihov savjet često ostaje na razini općih preporuka. Studije pokazuju da AI može bolje formulirati odgovore od stručnjaka u terapiji parova, no kad je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima, preporuka ostaje ista – potražiti pomoć pravog terapeuta. AI može poslužiti kao podrška u terapiji, ali ne i kao njezin nadomjestak. DW