Frank Gehry (1929 - 2025), arhitekt koji je dizajn pretvorio u skulpturu - Monitor.hr
Danas (11:00)

Čovjek koji je dokazao da se i zgrade mogu ponašati kao rock zvijezde

Frank Gehry (1929 – 2025), arhitekt koji je dizajn pretvorio u skulpturu

Frank Gehry, jedan od najutjecajnijih arhitekata suvremenog doba, preminuo je u 97. godini. Poznat po razigranom, nekonvencionalnom stilu, Gehry je stvarao građevine koje izgledaju poput skulptura i mijenjaju identitet gradova. Njegovi najslavniji projekti uključuju Guggenheim u Bilbau, Walt Disney Concert Hall u Los Angelesu, Art Gallery of Ontario i Louis Vuitton Foundation u Parizu. Gehryjev rad simbolizira hrabrost, inovaciju i arhitekturu koja emotivno djeluje na promatrača, potvrđujući njegov status globalne kreativne ikone. Journal


Slične vijesti

Prekjučer (16:00)

Kad se planovi šire brže od građevinskih parcela

Bačićevi zakoni pod paljbom: ubrzanje gradnje ili opasnost za hrvatski prostor?

U emisiji Otvoreno raspravljalo se o Bačićevom paketu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Vlada tvrdi da će novi propisi ubrzati gradnju priuštivih stanova, digitalizirati sustav i ojačati energetsku učinkovitost. Oporba i struka upozoravaju na zanemarivanje hijerarhije planova, rizik “točkastog urbanizma” te moguće pogodovanje interesnim skupinama. Anka Mrak-Taritaš ističe teret za male općine, a akademik Nikola Bašić poručuje da zakon nema viziju zaštite prostora i otvara vrata spekulacijama. Struka traži doradu, Vlada želi hitno usvajanje. HRT

19.11. (18:00)

Kad zakon odluči ignorirati karte, a prostor odigra kaos

Arhitekti ustali protiv novog Zakona o prostornom uređenju

Hrvatske arhitektonske organizacije uputile su otvoreno pismo dužnosnicima, oštro kritizirajući novi Zakon o prostornom uređenju. Upozoravaju da zakon slabi ulogu lokalne samouprave, omogućuje gradnju suprotno planovima, ukida sve postojeće prostorne planove u pet godina te stvara pravni vakuum koji bi mogao dovesti do prostornog kaosa. Naglašavaju da se time degradira urbanističko planiranje i ignorira javni interes. Oporba je također izrazila protivljenje zakonu. tportal

12.11. (23:00)

Mala zemlja za velike projekte

Hrvatska u utrci za EUmies Awards 2026 – nagradu suvremene arhitekture

Trinaest projekata iz Hrvatske nominirano je za prestižnu nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe 2026. Među 410 projekata iz 40 zemalja, hrvatski autori stoje iza 12, dok je jedan projekt u Hrvatskoj potpisao srpski studio. Nominacije obuhvaćaju muzeje, stambene kuće, tržnice i spomen-obilježja. Finalisti će biti objavljeni u veljači, a pobjednici u travnju 2026. Broj hrvatskih nominacija impresivan je, premda ispod zemalja poput Francuske, Španjolske i Italije. Haus

17.10. (12:00)

Betonski spomenik umjesto šoping-centra s travnjakom

Hajdukov stadion zaštićen autorskim pravima, njegov nositelj kaže: Poljud je najvažniji arhitektonski događaj za Split od Dioklecijana naovamo

Poljud je oronuo, trošan, trenutno je čak arhitektonska rugoba, međutim ima sve potencijale da se obnovi na najbolji mogući način. Od Poljuda napraviti ove krafne, kako ih ja zovem, a kakve se grade po cijeloj Europi sa svim tim spektaklima pod parolom javno i privatno zaista je iluzija. Stari olimpijski minhenski stadion nitko neće rušiti, kao ni onaj u Berlinu, ni mnoge druge stadione od velike arhitektonske i povijesne vrijednosti neće srušiti. Sve je to od slučaja do slučaja, može se rušiti nešto što je lošije kvalitete u građevinskom smislu. Ovdje kod nas je u pitanju nacionalna vrijednost i rasprave o tome nema. Mnogi koji bi sada na ovu temu trebali nešto reći o tome šute, šute splitski sportaši, Ministarstvo kulture ali i država, jer ovo je državni problem… Kaže arhitekt Nenad Fabijanić za Nacional, nositelj autorskih prava za Poljud i zastupnik obitelji Magaš.

09.09. (20:00)

Kad ravni krovovi postanu opasniji od tenkova

Bauhaus – od vizije jedinstva umjetnosti i obrta do političke mete

Arhitekt Walter Gropius osnovao je Bauhaus 1919.u Weimaru u Tiringiji. Zamislio je školu koja bi ujedinila umjetnost i obrt. Postojali su interdisciplinarni pripremni tečajevi na kojima su studenti mogli eksperimentirati s materijalima koji su se koristili za namještaj, arhitekturu, umjetnost ili dizajn. Tek su se nakon toga odlučivali za odgovarajući studijski i obrazovni smjer. Godine 1925. Bauhaus je planirao preseljenje u Sasku-Anhalt – u grad Dessau. Danas je Bauhaus u Dessauu zaklada koja se bavi istraživanjem i oblikovanjem. Zgrada se koristi kao centar međunarodne akademije za umjetnost, dizajn i arhitekturu. Nacisti su 1933. ugušili Bauhaus jer su ga smatrali „ne-njemačkim“ – zbog internacionalizma, židovskih i stranih članova te odbacivanja tradicije u korist univerzalnih stilova. Danas AfD koristi sličnu retoriku: Bauhaus nazivaju „zabludom modernosti“, optužuju ga da briše regionalne posebnosti i „siluje potrebu za domaćim ugođajem“. I nacisti i AfD vide u Bauhausu simbol prijetnje njemačkom identitetu – on za njih nije samo stil gradnje, nego i znak opasnog odbacivanja tradicije i otvaranja prema „stranom“ i modernom. DW, Guardian

23.08. (00:00)

Dokaz da i kokoši znaju živjeti sa stilom

Arhitekti za koke: kokošinjci koji izgledaju kao mali gradovi i solarne vile

Od Rakovog Potoka do Kalifornije i Turske, kokošinjci su postali arhitektonski i dizajnerski projekti – mali gradovi, solarne mobilne kuće i modularne drvene nastambe koje kombiniraju funkcionalnost, održivost i estetiku. Primjeri poput zagrebačkog Kokošvaroša, kalifornijskog Chicken Caravana i turskog House of Chickens pokazuju kako i perad može živjeti u luksuzu – s ventilacijom, solarnim panelima i dvostrukim krovovima – dok ljudi ostaju tek znatiželjni posjetitelji. Haus

17.08. (15:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

12.08. (12:00)

Kad oluja odnese krov, ne treba joj prepustiti i temelj

Poljud treba obnovu – ali glavom, ne čekićem

Osim zapuštene sportske infrastrukture, oštećenje pokrova poljudskog stadiona u oluji i prateća rasprava o njegovom rušenju nastavljaju nam otkrivati u kojoj mjeri smo kao društvo spremni žrtvovati čak i najznačajnije dosege vlastitog kulturnog nasljeđa zarad brzih rješenja. U srpnju, nakon nevremena, Tomislav Šuta poništava javnu nabavu zbog novonastalih okolnosti koje “više ne odražavaju stvarno stanje predmeta nabave”. No, umjesto da “stane na balun” i izvuče pouke iz manjkavosti dotadašnjeg pristupa, novi gradonačelnik pod pritiskom ishitreno produbljuje sustavne greške u koracima. Još na dan oluje, naizgled progresivnom retorikom participativne demokracije najavljuje kobno prepuštanje odluke o sudbini Poljuda građanima putem referenduma, uz otvaranje mogućnosti za skidanje trajne konzervatorske zaštite i rušenje stadiona.

DAS poziva na cjelovit, stručan i transparentan proces, naglašavajući da se zaštite kulturnim dobrima “ne daju olako” te da je “neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju iste”. Upozorava da se odlučivanje o sudbini Poljuda “ne smije prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume”. Fabijanić podsjeća da je njegov tim već izradio projekt obnove stadiona koji Grad Split “drži u ladici”, daleko od očiju javnosti. Novosti

26.07. (10:00)

Grčki teatar podno Marjana i Mosora, okružen mirisom borova i mora

Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.