Funkcija snova i dalje nije skroz poznata - Monitor.hr
05.11. (08:00)

Ali zato svaki dan guglam sanjaricu

Funkcija snova i dalje nije skroz poznata

Sanjanje i snovi su sveprisutan i konstantan dio naših života: svake noći sanjamo, čak i ako toga nismo svjesni nakon što smo se probudili. Premda danas znamo popriličan broj činjenica o tome što se događa u našim mozgovima dok spavamo, ipak nam odgovor na pitanje zašto sanjamo i što bi ti snovi mogli značiti još uvijek ostaje neriješena misterija. Nedvojbeno je dokazano da mozak tijekom sanjanja nije „isključen“, pa čak ni „manje angažiran“, nego je praktički identično aktivan kao i u budnom stanju. Do sada još uvijek nema nikakvih pouzdanih znanstvenih dokaza da naše sanjanje i snovi imaju neku konkretnu biološku funkciju. Pojedini psihijatri pretpostavljaju kako nam sanjanje pomaže u procesuiranju emocija i sjećanja, te u rješavanju problema koje ne uspijevamo svjesno riješiti u našem budnom dijelu života, a o nečem sličnom je govorio još i Freud. Bug


Slične vijesti

29.09. (07:00)

Malo za ubit oko

Kratki popodnevni san je dobar za mozak i srce

Znanstvenici sa Sveučilišta Republike Urugvaj i University College London analizirali su podatke 378.932 osoba iz britanske biobanke u dobi od 40 do 69 godina. I utvrdili da čak postoji genetska predodređenost za sklonost popodnevnom spavanju. Postoje tri grupe ljudi za koje je drijemanje tijekom dana posebno važno: ljudi koji vrlo rano ustaju, oni koji pate od nesanice ili oni kojima je zbog genetske predodređenosti jednostavno potrebno više sna. Drijemež se također dovodi u vezu s pretilošću, ali podnevno spavanje ne mora biti krivo za loše zdravlje. Prema jednoj švicarskoj studiji, povremeno drijemanje tijekom dana je dobro za srce. Dakle, jednom do dva puta tjedno, a ne svaki dan. DW

04.09. (18:00)

Pusti sanjarice, slušaj što ti um govori

Mozak bi mogao koristiti REM fazu sna da “nauči” tijelo

Odrasli ljudi provedu samo oko dva sata svake noći u REM fazi sna. Ali fetusi su do trećeg tromjesečja u REM-u oko 20 sati dnevno. Istraživači koji koriste ultrazvuk mogu vidjeti kako im oči “lete” naprijed-natrag – i čini se da im se cijelo tijelo trza. Stoljećima je način na koji razmišljamo o snovima oblikovao način na koji razmišljamo o umovima. Kroz REM fazu prolaze i životinje, a primijećeno je da se kod mnogih oslabljuje tonus mišića uzrokujući tzv. “paralizu sna”. U nizu radova istraživač Blumberg je artikulirao svoju teoriju da mozak koristi REM fazu sna da “nauči” tijelo. Kao ljudski fetus imate devet mjeseci u mračnoj maternici da shvatite svoje tijelo. Ako možete identificirati koji motorički neuroni kontroliraju koje mišiće, koji se dijelovi tijela povezuju i kakav je osjećaj pokretati ih u različitim kombinacijama, kasnije ćete moći koristiti svoje tijelo kao mjerilo za osjete na koje nailazite vani. Index

02.08. (21:00)

Da na okupu bude uvijek ista ekipa

Trebali bismo ići spavati u isto vrijeme cijeli radni tjedan

Male razlike u navikama spavanja između radnih dana u tjednu i vikenda mogle bi dovesti do nezdravih promjena aktivnosti bakterija u našim crijevima, pokazuje studija. Poznato je da neujednačeno vrijeme spavanja, što je posebno karakteristično za rad u smjenama, ima negativan utjecaj na zdravlje. Dosljednost u vremenima spavanja i buđenja te uravnotežena prehrana mogu pomoći u smanjenju rizika od bolesti. Studija je pokazala kako su oni koji su samo 90 minuta ranije ili kasnije otišli na spavanje imali drugačije vrste bakterija u organizmu. BBC

16.01. (00:00)

Toliko sam umoran da je čak i moj umor umoran...

Nekvalitetan i nedovoljan san (junk sleep) glavni je razlog umora, boli u mišićima i razdražljivosti

Šta se dešava u telu kad spavate 2, 3 ili 4 sata manje

Ako se probudite i otkrijete da ste letargični i nemirni, za to možete okriviti novi trendovski izraz “junk sleep”. On  opisuje nekvalitetan san koji je nedostatan i ne hrani vaše tijelo i mozak onako kako bi dobar noćni odmor trebao. “Junk sleep se može usporediti s dijetom i prehranom. Kada jedemo brzu hranu (junk food) koja nema nikakvu hranjivu vrijednost, počinjemo se osjećati nezdravo i letargično. Ako je pak naša prehrana zdrava i uravnotežena, osjećamo se dobro. Isto vrijedi i za san: moramo imati kvalitetan, dug, nesmetan san kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti odmora i normalno funkcionirali danju”, objašnjava Martin Seeley, stručnjak za spavanje i izvršni direktor tvrtke MattressNextDay. Ako želite poboljšati kvalitetu sna, Seeley ima tri savjeta:

  • Uspostavite redovitu rutinu odlaska u krevet
  • Održavajte spavaću sobu urednom i čistom
  • Neka vam san bude prioritet, a ne raritet. Poslovni
09.02.2022. (21:00)

Ma najbolja je knjiga

Koliko zurenje u ekrane prije spavanja (ne) utječe na san

Ispitanici su vodili dnevnik u koji su bilježili informacije vezane uz vrijeme provedeno s medijima prije spavanja, a elektroencefalografijom—testovima koji otkrivaju električnu aktivnost mozga pomoću malih metalnih diskova pričvršćenih na vlasište—zabilježeni su parametri poput dužine, dubine i kvalitete sna. Pokazalo se da korištenje raznih medija sat vremena prije spavanja čak pomaže u uspavljivanju. Štoviše, ako se pritom izbjegava multitasking i ako se mobiteli, tableti ili laptopi kratko koriste u krevetu, uobičajeno vrijeme spavanja čak će se i produžiti. No duža upotreba medija direktno odgađa odlazak na spavanje i skraćuje vrijeme provedeno u snu. Bug

20.12.2021. (17:00)

Slobodno probajte to kod kuće

Prekinite ulazak u duboki san i uđite u kreativnu zonu

U biografijama kontroverznog i ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalija i čuvenog američkog poslovnog čovjeka i inovatora (i ‘posuđivača’ tuđih inovacija) Thomasa Edisona opisano je kako su obojica pokušavali „boostati“ svoju kreativnost korištenjem sličnog postupka kojim su kontrolirali ritam svojeg spavanja i buđenja. Kako im se u njihovim životima i karijerama štošta može predbacivati, ali nikako ne i nedostatak vizije i kreativnosti, čini se da je to njihov creativity-booster zaista i bio učinkovit… Bug

08.04.2021. (11:40)

Osobama starije životne dobi koje spavaju prosječno manje od pet sati prijeti dvostruko veći rizik za demenciju