Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu - Monitor.hr
27.06. (07:00)

Niste gladni, samo ste nenaspavani

Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu

Iza neobuzdanih noćnih pohoda na hladnjak ne stoje ni karakterna slabost ni sniženi šećer, već kompleksan neurokemijski odgovor mozga koji na gubitak sna reagira kao na opasnost od gladovanja. Kad ne spavamo dovoljno, dolazi do naglog poremećaja u ravnoteži dvaju ključnih hormona koji reguliraju apetit: grelina, hormona gladi, i leptina, hormona sitosti. Grelin ne samo da poraste već naglo skače iznad fizioloških vrijednosti, kao da tijelo pokušava zavapiti za energijom koju ne dobiva od odmora. Istovremeno se leptin – hormon koji bi trebao reći „bilo bi dosta“ – povlači u pozadinu, pa bez prethodnog upozorenja pada na nemjerljivo niske vrijednosti. Posljedica tih hormonalnih promjena nije samo osjećaj „rupe u želucu“, već i potpuni gubitak orijentacije u procjeni koliko nam hrane uopće treba. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Četvrtak (11:00)

Hipotalamus na bolovanju, dopamin preuzeo kuhaču

Mozak jede prvi: kako nas ultra-prerađena hrana vara da smo gladni

U središtu ove priče nije želudac, nego mozak – i to hipotalamus, mali ali moćni komandni centar koji regulira glad, žeđ, hormon stresa i ponašanje hranjenja. On prima informacije o stanju metabolizma, razini šećera u krvi, količini pohranjenih masti i hormonima poput grelina i leptina. Kad sve te podatke obradi, hipotalamus ti pošalje signal: “Stani, sit si”. No, ako mu svakodnevno šaljemo poruke pune emulgatora, aditiva, umjetnih aroma i hiper-ukusnih kombinacija šećera, soli i masti, njegov mehanizam odlučivanja s vremenom se počinje kvariti. Zbunjuje ga što ta hrana ne dolazi s uobičajenim nutritivnim obrascima koje je mozak tijekom evolucije naučio prepoznavati kao „pravu“ hranu.

Ultra-prerađena hrana (UPF) dizajnirana je da maksimalno stimulira centar za nagradu u mozgu, potičući nas na prejedanje bez stvarnog osjećaja sitosti. Zahvaljujući idealnoj kombinaciji okusa, teksture i kemijskih dodataka, takva hrana izaziva kratkotrajno zadovoljstvo i ovisničko ponašanje. U spoju s modernim tempom života i lakoćom dostupnosti, UPF postaje moćan alat samodestrukcije – uz iluziju da još uvijek imamo kontrolu. Igor Berecki za Bug

04.06.2023. (13:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green

17.02.2023. (09:00)

Om nom nom

Zašto se javlja pojačani osjećaj gladi nakon što se “napušimo”?

To da kanabis utječe na apetit, znali smo i ranije, ali ne i kako i zašto, tvrde znanstvenici koji stoje iza novog istraživanja. Postoji jedan hormon koji se otpušta kada nam je želudac prazan i koji signalizira mozgu da nam treba hrane. Kako se čini, kanabis aktivira taj hormon zbog čega se javlja osjećaj gladi. Iako i dalje nije poznato zašto, zanimljivo je otkriće da kanabis na taj način mijenja genetsku aktivnost moždanih ćelija u hipotalamusu. Jedno moguće objašnjenje navodi kako dobivamo više dopamina, čime se gubi osjećaj sitosti, a drugi mogući razlog je utjecaj na olfaktorne centre u mozgu, zbog čega bolje možemo “namirisati” hranu. IFL Science

02.02.2023. (15:00)

Jaz između bogatih i siromašnih raste vrtoglavom brzinom

Svaki deseti stanovnik Zemlje gladuje, piše u izvještaju organizacije Oxfam. Istovremeno neki bilježe ogromne profite od kriza: 95 prehrambenih i energetskih tvrtki su 2022. više nego udvostručile svoj profit. Najmanje 1,7 milijardi radnika živi u zemljama u kojima je inflacija veća od rasta plaće. Od sveukupnog broja čak 60 posto gladnih u svijetu su žene i djevojčice. Istovremeno, tri četvrtine svih vlada planira smanjiti potrošnju u javnom sektoru, kao što su obrazovanje i zdravstvo. Organizacija je pozvala vlade da se suprotstave ovom trendu porezima na višak profita i ogromnog bogatstva. Oxfam zahtijeva porez na višak profita od najmanje 50 posto. Tako ostvareni prihodi morali bi biti uloženi u poboljšanje socijalne sigurnosti, obrazovanja i zdravstva u cilju borbe protiv nejednakosti i siromaštva. DW

19.12.2022. (09:00)

Kad je dug zao drug

Nova otimačina Afrike, sukob između SAD-a, EU i Kine

Nova "otimačina Afrike", sukob između SAD-a, EU i Kine

U sukobu oko Afrike između SAD-a i Kine još nema pobjednika. Kina više investira od SAD-a i više trguje, ali zemlje EU su također intenzivno uključene u natjecanja za stjecanje utjecaja na kontinentu. Sjeverna Afrika dominantno trguje s EU, a važan je izvor nafte i plina za ekonomiju EU, posebno nakon rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Nakon dva desetljeća popravljanja situacije u Africi, situacija se pogoršava. Ako je suditi po prošlosti, Afrika će opet tražiti masovni otpis dugova od Zapada, treći od početka 21. stoljeća. Kina, pritisnuta od svjetske javnosti, napravit će isto, vjerojatno u manjem obujmu. Uslijedit će novo “komadanje Afrike”. Umjesto kolonija uspostavit će se interesne zone. Države na kontinentu će se opredijeliti za interesnu sferu SAD-a, EU ili Kine prema tome tko ponudi više. Ali to će biti samo privremeni predah i ništa se bitno neće promijeniti. Afrika će nastaviti biti problematični kontinent gladi, političke nestabilnosti i siromaštva. Samo u 2021. i 2022. je izvršeno devet pučeva, uspjelih i neuspjelih. Index

20.11.2022. (12:00)

Samo humanitarna pomoć je besmislena

Oko 23 milijuna ljudi u Afganistanu pati od gladi. Posebno su ugrožene žene i djeca

Majka i dijete

Oko 23 milijuna ljudi u Afganistanu pati od akutne gladi, dan za danom. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da je riječ o jednoj od najvećih i najtežih kriza gladi u svijetu. Prema nedavnom izvješću FAO-a više od polovice stanovništva pogođeno je krizom. Uzroci su trajna suša, politička nestabilnost i posljedice pandemije COVID-19. Nagli prekid zapadne pomoći nakon što su talibani preuzeli vlast u kolovozu 2021. također pridonosi izvanrednom stanju. Nakon što su talibani preuzeli vlast brojne su vlade zaustavile pružanje pomoći Afganistanu. Prije toga je tri četvrtine javne potrošnje pokrivala međunarodna zajednica. Prema istraživanju koje je u svibnju 2022. provela nevladina organizacija “Save the Children” u Afganistanu od 1450 obitelji, oko 97 posto ih nije moglo adekvatno prehraniti svoju djecu. Prema navodima članova obitelji, djevojčice su hranjene lošije od dječaka. Devet od deset djevojaka zabrinuto je jer nemaju dovoljno energije za učenje, igru ​​ili obavljanje svakodnevnih obveza. Deutsche Welle

25.10.2022. (16:00)

20 milijuna ljudi na rubu gladi

Jača strah od obnavljanja sukoba u Jemenu

Jemen | Drohnenangriffe im Jemen 2012

Jemenske vladine trupe su prije šest mjeseci dogovorile s Hutu pobunjenicima primirje u trajanju od dva mjeseca. Primirje je potom dva puta produžavano, svaki put po dva mjeseca. No sada su pregovori propali, zaraćene strane raspoređuju trupe i prijete jedna drugoj – u ratu koji je odavno dobio međunarodni karakter. Naime, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje bore se zajedno s vladinim trupama, a pobunjenike podržava Iran. „Zračni napadi će se nastaviti, kao i kopnene borbe. Bit će ponovo i granatiranja i raketiranja. I mnogi će ljudi ponovno biti protjerani iz svojih sela – daleko od tržnica, daleko od liječnika i usluga – to je okrutan scenarij”, kaže Abdulwasea Mohamed iz humanitarne organizacije Oxfam. Jedna Jemenka kaže: “Ujutro mislim samo jedno: što mogu dati svojoj djeci za doručak? A kada su doručkovali, pomislim: gdje mogu naći ručak za svoju djecu? Nakon toga se brinem hoćemo li pronaći nešto za večeru. Nemam vremena ni za što drugo. Ne mogu razmišljati o tome kako izgraditi budućnost za njih ili kako ih odgojiti jer ih jedva uspijevam prehraniti.” Deutsche Welle

18.06.2022. (23:11)

Zbog rata u Ukrajini i prirodnih katastrofa broj pothranjenih mogao bi se povećati za 13 milijuna

19.12.2020. (11:15)

Glad se proširila Amerikom u koroni, čak i u bogatijim dijelovima države

19.11.2020. (09:29)

Kod djede se puno jede

UN: Glad posebno prijeti ženama i djevojčicama – jedu posljednje i najmanje

Pandemija koronavirusa bi do kraja 2020. mogla udvostručiti broj ljudi koji imaju otežan pristup hrani na 270 milijuna, a glad posebice prijeti ljudima u dijelovima Jemena, Južnog Sudana, Burkine Faso i Nigerije. Među njima najviše su pogođene žene i djevojčice jer zbog kulturoloških obrazaca jedu posljednje i najmanje, objavio je UN. Inače, Svjetska banka je objavila da prvi put u 20 godina predviđa krajnje siromaštvo. HRT