Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z? - Monitor.hr
02.01. (15:30)

Poslodavci, jel čitate?

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Generacija Z, koja počinje ulaziti u poslovni svijet, naziv je za pojedince rođene između 2000. i 2010./2015. Međutim, često susrećemo imena poput: mobilna generacija, e-generacija, tiha generacija, mrežna generacija. Potpuno su digitalni. Swipeaju. Povezani su s cijelim svijetom. Neki bi rekli da su pomalo autistični. Većina ljudi ih neće ili ne želi razumjeti. Ne traže odobrenje od roditelja, odobrenje nalaze kod prijatelja. Dobro su odgojeni, ali socijalne vještine im nisu nešto s čime će se pohvaliti. Dobro raspoređuju informacije, dobro matematički rasuđuju i pamte, vrlo su mentalno fleksibilni, dobri u radu s brojevima, originalni su i prepoznaju obrasce. Perceptivna brzina im je dobra, ali su vrlo osjetljivi na probleme. Vrlo su kritični, ali s druge strane im je prosudba i odlučivanje loše. Dobra djeca s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja traži mentora, prijatelja čiji će međusobni odnos biti prije svega, ne autokratski – nego meritokratski i živ. Netokracija


Slične vijesti

26.03. (13:00)

Novi ljudi, nove vrijednosti

Velika ostavka: nove generacije od posla ne traže sigurnost, već raznolikost i fleksibilnost rada

Masovni otkazi, kada su milijuni radnika tijekom i nakon pandemije napuštali posao ili mijenjali karijeru, i dalje su u trendu. Ljudi nakon pandemije drukčije razmišljaju o životu, poslu i onome što žele. Za razliku od starijih generacija (generacija X i boomeri), za mlađe generacije (generacija Z i milenijalci) vjernost poslu je nepotrebna navika. Svaki drugi radnik razmišlja o prijelazu na ‘posao od kuće’ ili hibridni posao s punim radnim vremenom 2022. godine. Gotovo 80 posto radnika iz generacije Z privući će posao koji nudi fleksibilan rad i vrijeme za dodatnu zaradu. Ovaj trend u LinkedInu zovu velikim preslagivanjem i smatraju ga prijelomnim trenutkom za kulturu tvrtke. Što mogu učiniti poslodavci da zadrže zaposlenike? Investirajte u zaposlenike, pobrinite se da im date posao koji im odgovara, koji ih izaziva i omogućuje rast. Kad ljudi počnu stagnirati, počnu se dosađivati ​​i tada će potražiti nešto bolje, kaže Amy Zimmerman, direktorica za ljudske resurse u Relay Paymentsu. Tportal

23.10.2021. (18:00)

Z-ocijalizam

Kako demografija utječe na politiku

Dobna skupina rođena između 1995. i 2012, poznata i kao Generacija Z, od koje u skoroj budućnosti očekujemo da sve više preuzimaju pozicije u društvu, ali i odlučuju o brojnosti vlastitog potomstva, smatra se progresivnom, tolerantnom i obrazovanijom više nego što su mladi bili ikad ranije. Gen Z, sve važniji dio biračkoj tijela u nadolazećim izbornim ciklusima, već sada se ne ustručava od odlaska na biralište. Ako je suditi po recentnim američkim izbornim iskustvima, nisu naklonjeni postojećim velikim strankama Republikanaca i Demokrata te se u velikom postotku, čak 42%, opredjeljuje neovisno. No Z generacija će također biti, više nego prijašnje dobne skupine, snažno pogođena posljedicama pandemije Covida-19, globalnog zatopljenja i nesigurnosti na tržištu rada zbog tehnoloških promjena. A to su samo neki od razloga zbog kojih bi Z mladi, koji upravo počinju stasati u biološki najbolje fertilne godine, mogli odgađati stupanje u brak i planiranje potomstva. Te tako još dodatno narušiti ionako lošu demografsku sliku razvijenog svijeta. Zanimljiv članak donosi Faktograf.

25.12.2016. (12:33)

Digitalna osama

Generacija Z: Potpuna povezanost i apsolutna usamljenost

Generacija djece koja su rođena nakon 2000. povezana je svim modernim komunikacijskim sredstvima, ali unatoč tome mladi su danas potpuno izolirani i usamljeni. Prepušteni su sami sebi i izloženiji stresu od svih prijašnjih generacija. Najveća razlika između generacije Z i svih prethodnih generacija je u komunikacijskoj povezanosti koja je generaciji Z dostupna od samog rođenja. Djeca od 5 do 16 godina starosti u Velikoj Britaniji na internetu u prosjeku provode čak tri sata dnevno. Internetska povezanost prožima sve aspekte njihovih života, od prijateljstava i ljubavnih odnosa, vijesti i zabavnog sadržaja do kupovine, a uvelike uvjetuje načine njihove međusobne interakcije. Vox Feminae