Giethoorn, nizozemska Venecija, mjesto bez cesta - Monitor.hr
09.05.2016. (14:19)

Selim se istog trena

Giethoorn, nizozemska Venecija, mjesto bez cesta

Selo Giethoorn u Nizozemskoj posebno je po tome što umjesto cesta ima kanale kojima stanovnici prometuju čamcima sa nečujnim motorima. Mjesto zato nazivaju i nizozemskom Venecijom. Svi posjetitelji svoje aute moraju ostaviti van mjesta i doći do njega pješke. BoredPanda.com


Slične vijesti

05.09.2024. (17:00)

Jedino što ti može zatrubiti iza leđa je – patka u čamcu

Selo bez cesta i automobila: Mještani se kreću biciklima, čamcem ili pješice

https://www.youtube.com/watch?v=XWMYn71MEZ4

Giethoorn, selo u Nizozemskoj, jedinstveno je po tome što nema cesta ni automobila, a mještani i posjetitelji kreću se biciklima, čamcima ili pješice. Kuće sa slamnatim krovovima raspoređene su po otočićima, povezanima s 176 mostova. Selo, čije ime potječe iz 13. stoljeća, poznato je po očuvanju okoliša i privatnosti, a broj turista je reguliran kako bi se izbjegao masovni turizam. Bez prometa i zagađenja bukom, Giethoorn je mirno i ekološki prihvatljivo mjesto koje pokazuje da je skladan život s prirodom moguć i u modernom svijetu. Green

13.06.2023. (21:00)

Osim ako vam netko ne ukradne biciklo (jer ga nisi dobro vez'o lancom)

Možda i Hrvatska jednog dana bude kao Nizozemska

Jedna je čitateljica Lidera ispričala kako se u jednoj tamošnjoj tv emisiji jedan student požalio kako u zgradi nema mira za učenje jer mu susjedova djeca buče. Iz očaja je otišao u mjesni ured toga kvarta gdje je živio s molbom mogu li oni nešto učiniti, da bi oni intervenirali tako da natjeraju susjeda da si ugradi bolju izolaciju stana i još mu naplate kaznu za remećenje javnog reda i mira, dok su studentu smanjili stanarinu. Općenito, za Nizozemsku kažu da je riječ o uređenoj državi koja štiti svoje građane. Nizozemske bi se sjetila sa sjetom kad god bi pomislila na svoj slučaj u Hrvatskoj koji joj se čini nerješiv. Lider navodi primjer i iz Hrvatske nakon kojeg ćete zakolutati očima i najradije poželjeti otići u Nizozemsku.

04.06.2023. (12:00)

Hladno more, jak vjetar, meduze u plićaku, ali svejedno uživam

U Nizozemsku na more, nije šala

Tako smo se svi raspričali, sve dok Nizozemac Jan nije rekao kako svake godine isključivo ide u Zeeland na odmor, i to tri tjedna, koje provodi u bungalovu na plaži. Pitam ga kako je bilo zadnji put, a on  kaže „Dva tjedna je padala kiša pa smo uglavnom na plažu izlazili u čizmama, a u bungalovu se kartalli, ali je treći tjedan bio fenomenalan i baš smo uživali“. U kancelariji je zavladao tajac jer bismo svi ostali takav odmor smatrali propalim, dok Jan uopće nije tako mislio jer je njemu stvarno bilo lijepo, što zbog navika, što zbog ljubavi prema svojoj zemlji, a najviše zbog toga što u Nizozemskoj ljudi znaju biti zadovoljni s malim stvarima, uzimajući sve od života što im se pruži i koristeći svaku priliku. Aljazeera

31.05.2023. (19:00)

Koliko para, toliko muzike

Nizozemska uvodi fleksibilnu isplatu mirovina vezujući njihov iznos uz rezultate ulaganja

Gotovo sve europske zemlje imaju „dodatnu“ mirovinu - Sindikat umirovljenika Hrvatske

Nakon višegodišnje rasprave nizozemski Senat odobrio je prijelaz na sustav definiranih doprinosa. Prema novim propisima, oko 180 nizozemskih mirovinskih fondova precizno će radnicima i umirovljenicima navesti koliki je njihov udio u zajedničkom fondu i kakve beneficije realno mogu očekivati. Novi sustav fondovima će olakšati isplatu većih iznosa mirovina i beneficija u slučaju boljih rezultata ulaganja, odnosno manjih iznosa u slučaju slabijih prinosa. U planu su i mehanizmi solidarnosti kako bi se ublažio utjecaj loših godina i osigurala doživotna isplata mirovina. Novi propisi stupit će na snagu do 2028. godine. Tportal

16.05.2023. (01:00)

U današnjem svijetu promijenjen je koncept doma, a shodno tome i ideja egzila

Arhiva Dubravke Ugrešić darovana je Muzeju Allard Pierson u Amsterdamu

Large sinan

Na dan smrti Dubravke Ugrešić, 17. ožujka 2023. osnovana je, po želji same Ugrešić, izražene u oporuci, fundacija koja nosi njeno ime i čije je sjedište u Amsterdamu. Ljubaznošću fundacije dobio sam dozvolu da objavim izjavu Dubravke Ugrešić o odluci da svoju arhivu pokloni muzeju Allard Pierson u Amsterdamu, piše Sinan Gudžević.

  • Dio nizozemske književne zajednice mogao bi moju arhivsku “gestu” smatrati kulturno “neprikladnom”, zato što ne pišem na nizozemskom (dakle nisam nizozemska spisateljica). Međutim, tradicionalna ideja pripadnosti (najčešće zasnivana na autorovom državljanstvu ili etničkoj pripadnosti) mijenja se. Mnogi današnji pisci ne žive u svojim “zemljama” ili “domovinama”. Usto, promijenjen je koncept doma, a shodno tome i ideja egzila. Dom više nije dom, egzil nije više egzil, mnogi od nas su postali “migranti” ili “potencijalni migranti”. Ova nova konstelacija mora pokrenuti novu artikulaciju ili reinterpretaciju uloga ili smjernica mnogih književnih “institucija”. Primjera radi, čija je spisateljica Jhumpa Lahiri, Indijka rođena u Londonu, državljanka SAD-a koja je nedavno odlučila pisati – na talijanskom? Koja će “arhivska” institucija primiti njen arhiv kao poklon ili ga otkupiti (što je praksa u SAD): indijska? engleska? američka? Ili talijanska?
  • Moja se biografija sastoji od iskustva nekoliko kulturnih krugova: ruskog (zbog moga akademskog bavljenja ruskom književnošću), jugoslavenskog (jedinstveno iskustvo pisanja na jednom jeziku koji je nasilno rascijepan na četiri jezika, i još na četiri književnosti: hrvatsku, bosansku, srpsku i crnogorsku), te balkanskog, europskog i američkog iskustva. Danas bi moj spisateljski “život” mogao biti smatran nedostatkom, a sutra već prednošću. Čini se da je današnja kultura “migracijska”. Ja sam “samoizgnana” autorica koja živi u globaliziranom svijetu. Novosti
13.12.2022. (11:00)

Nekoć trgovci robljem a danas...

Rasizam u nizozemskom MVP-u: Tamnopute kolege zanemarivali, ismijavali i nazivali pogrdnim imenima

100254 | OSCE

Nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova ispričalo se nakon izvješća koje ga optužuje za institucijski rasizam jer su  neki zaposlenici nazivani “majmunima” ili su udaljeni s posla zbog boje kože. Neovisno izvješće koje je naručio pokret Black Lives Matter otkrilo je da su se tamnoputi zaposlenici nerijetko osjećali isključeni i zanemareni u društvu kolega bijelaca. Često su bili izloženi verbalnoj agresiji slušajući kako kolege vrijeđaju ljude zbog njihove boje kože, religije i podrijetla. Stanoviti broj zaposlenika je, navodi se u izvješću, rekao da su ljudi “više puta nazivani ‘majmunima’, ‘crnčugama’, ‘krampusima’ i ‘bokitosima'”, kako se zvala gorila koja je 2007. pobjegla iz nizozemskog zoološkog vrta. U izvješću se ističe da su rezultati “nametnuli pitanje postoji li institucijski rasizam. Mislimo da postoji”. Nizozemska se dugo promovirala kao liberalno i multikulturno društvo, ali zemlja se zadnjih godina suočava sa svojom povijesti kolonijalne sile i trgovca robljem. Index

16.11.2022. (13:00)

Lučki gradovi imali su veliku ulogu u razvoju kapitalizma

Pepijn Brandon: Amsterdam je bio duboko umiješan u ekonomiju ropstva

Unforgettable private guided walking tour Amsterdam

Postoji vrlo jaka tradicija koja u osnovi tvrdi da kapitalizam ide ruku pod ruku s razvojem moderne države, koja je birokratska država. Rat pokreće razvoj takve države, a birokratska je država posebno učinkovita u vođenju rata. Međutim, nedavna povijest rata i kapitalizma pokazuje nam da ne postoji jasna granica između državne birokracije i privatnih kompanija u organizaciji ratovanja. To mi je bilo očito kada sam počeo pisati knjigu, u jeku američke invazije na Irak, kada se mogla vidjeti uloga velikih privatnih organizatora rata. No takve vrste institucija bile su prisutne kroz čitavu povijest kapitalizma, a u Nizozemskoj su bile posebno dominantne. Amsterdam je bio jedno od glavnih središta organiziranja globalnog komercijalnog ropstva, mjesto agresivne kolonijalne moći. Njegovi gradonačelnici itekako su intervenirali u kolonijalnu politiku. U 17. stoljeću Amsterdam je posjedovao trećinu nizozemske kolonije Surinam izravno, a ne preko neke kompanije. Novosti

09.11.2022. (19:00)

Bubble barrier

Brana od mjehurića rješava problem onečišćenja kanala u Amsterdamu

Climate Action Stories

Koso postavljena cijev s brojnim rupicama na dnu kanala ima snažan dovod zraka te se stvara gusta zavjesa od mjehurića koja zaustavlja plutajući otpad na putu prema otvorenom moru. Razni organski ostaci, lakši plastični predmeti, pakiranja klize niz zavjesu prema velikom metalnom spremniku, tj. kavezu na kraju cijevi. Otpad redovito prikupljaju i sortiraju tegljači na rijeci, a privatni i turistički brodovi, ribe i životinje uvijek mogu nesmetano proći ovu branu. Istraživanja pokazuju da se ovom metodom uklanja 87 posto otpada iz vode. Nacional

 

22.09.2022. (20:39)

Kako bi djecu naučili o recikliranju i ponovnoj upotrebi, nizozemski učenici skupljaju elektronički otpad od vrata do vrata

18.01.2021. (00:30)

Obiteljsko nasilje

Nizozemska vlada pala zbog – dječjeg doplatka

Desetak tisuća nizozemskih obitelji moralo je vraćati novce Nizozemskoj koje su dobili na ime dodatka na dječji doplatak, zbog čega su se mnogi razvodili, prodati kuće, gubili posao ili reputaciju. U Nizozemskoj se dodatak na redovnu dječji doplatak uplaćuje paušalno, a onda je na roditeljima dokazivanje da imaju pravo na njih . Tko napravi neku grešku u papirologiji, sudski izvršitelja ih kontroliraju, a upravo su oni obiteljima slali neosnovana upozorenja o dugovanjima koja su iznosila i po više desetaka tisuća eura, što je tamošnja vlada odavno znali, ali nije reagirala. Deutsche Welle