Možda i Hrvatska jednog dana bude kao Nizozemska - Monitor.hr
13.06.2023. (19:00)

Osim ako vam netko ne ukradne biciklo (jer ga nisi dobro vez'o lancom)

Možda i Hrvatska jednog dana bude kao Nizozemska

Jedna je čitateljica Lidera ispričala kako se u jednoj tamošnjoj tv emisiji jedan student požalio kako u zgradi nema mira za učenje jer mu susjedova djeca buče. Iz očaja je otišao u mjesni ured toga kvarta gdje je živio s molbom mogu li oni nešto učiniti, da bi oni intervenirali tako da natjeraju susjeda da si ugradi bolju izolaciju stana i još mu naplate kaznu za remećenje javnog reda i mira, dok su studentu smanjili stanarinu. Općenito, za Nizozemsku kažu da je riječ o uređenoj državi koja štiti svoje građane. Nizozemske bi se sjetila sa sjetom kad god bi pomislila na svoj slučaj u Hrvatskoj koji joj se čini nerješiv. Lider navodi primjer i iz Hrvatske nakon kojeg ćete zakolutati očima i najradije poželjeti otići u Nizozemsku.


Slične vijesti

01.01.2021. (16:00)

Džepovi bez dna

Repecki: državi godišnje dajemo milijarde kuna, da bi se na kraju sami međusobno spašavali

Kako država raspolaže novcem koji joj građani stavljaju na raspolaganje kako bi obavljala javne, općekorisne funkcije, odlično se vidi na primjeru zdravstvenog sustava. Bolnica u Sisku teško je stradala u potresu. Većina zgrada i odjela te bolnice nakon potresa nisu upotrebljivi. Iako građani samo za zdravstvo svake godine državi stave na raspolaganje 30 milijardi kuna, ona nije u stanju izgraditi ni bolnice koje bi mogle izdržati jače potrese, kakvi se na području Hrvatske itekako mogu očekivati – piše Marko Repecki.

24.10.2020. (11:03)

Plaća sjeda 9. u mjesecu

Za državu u Hrvatskoj radi 235 tisuća ljudi

U državnim tijelima (ministarstva itd.) radi 33.105 ljudi, u MUP-u 25.425 ljudi, u  javnim službama 170.915 (od toga najviše u zdravstvu i školstvu), 2.235 ljudi je zaposleno u dva ili više resora, a 3.626 ljudi radi u domovima za starije. To je sve država, a još 59.269 ljudi je zaposleno u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu. Telegram

07.08.2017. (19:37)

Komentar: Narod vs. država

“Bilo da glasno traže nešto tako jednostavno kao što je puko provođenje važećeg zakona, bilo da hrle u pomoć proračunski zanemaroj javnoj vatrogasnoj službi pa skupa s njom brane urbanistički devastirane, infrastrukturno degradirane, siromašne splitske kvartove, navijači ne nastupaju protiv, nego umjesto države: kao korektiv njene samonametnute nemoći. Ako dakle s jedne strane preuzimaju osnovne zadaće države, a s druge do ekstrema izvode nacionalizam prethodno upisan u njene zakone, onda kontradikcija možda i nije na strani navijača: možda je u temelju Republike Hrvatske”, piše Bilten.

21.02.2017. (15:52)

Banke imaju novaca, al daju ga rijetko kome...

Država se zadužila za još 1,5 milijardu kuna, ali jeftino – za 0,5% kamate

Ministarstvo financija na aukciji je izdalo gotovo 1,5 milijardi kuna novih trezorskih zapisa, uz kamatnu stopu od 0,50 posto, što je 0,09 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, održanoj 31. siječnja. Rok dospijeća je godinu dana. Kako su analitičari uoči aukcije i očekivali, s obzirom na izdašan višak kunske likvidnosti u domaćem financijskom sustavu, nastavljen je trenda pada prinosa. Seebiz

17.01.2017. (12:10)

Samostalnost po visokoj cijeni

Jelena Lovrić: Država ne može sama sebi biti cilj

“Ima neke simbolike da 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske radnici Ine u Sisku slave spremni da vlastitim tijelima zaustave prijevoz nafte u Rijeku i posljedično gašenje svoje rafinerije. Svečani prijemi državnog vrha, misa zahvalnica i prigodni koncerti državna su pompa. Realna Hrvatska prisiljena je braniti ostatke ostataka kompanije koja je još u jugoslavenskoj državi bila ponos nacije. Četvrt stoljeća samostalnosti hrvatska je država dočekala ekonomski temeljito očerupana”, piše Jelena Lovrić. Jutarnji

18.05.2016. (21:48)

Puna riznica

8 najvećih tvrtki i HNB državi daju 3 milijarde kuna

Vlada je donijela odluku da se 60% ostvarene čiste dobiti većine tvrtki u državnom vlasništvu mora uplatiti u proračun, a uz dividendu, porez na dobit i HNB to znači – više od 3 milijarde kuna. Najviše će u proračun uplatiti HEP (456 milijuna kuna) i HNB (483 milijuna). HAC, Hrvatske ceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro i Zračna luka Dubrovnik izuzeti su od obveze isplate dobiti. Večernji

06.05.2016. (10:57)

Naši i vaši

Jesu li u Hrvatskoj ugrožena prava vjernika ili sekularnost države?

Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.

14.01.2016. (11:51)

Sve životinje na broju

‘Državu treba voditi poput štale’

“Zanemarimo li samo naivnost Mostove kandidatkinje koja misli da ljudi na čelnim pozicijama dosad nisu smatrali da imaju posla sa stokom, mora se priznati da do sada nitko iskrenije i hrabrije nije odredio budući smjer javnih politika. I nema ništa loše u tome: gnoj podiže temperaturu, pa je u štali toplo, a svi ovise o vlastitim mogućnostima. Tko daje dovoljno mlijeka i ne muče ili ne mekeće preglasno, ostat će u toplom toru i preživat će cijeli dan. Da bi ostali u štali, dovoljno je biti poslušan i vrijedan. Naravno, onaj tko je preglasan ili ne daje mlijeka, dobar je samo za mesara, al’ opet je i to dobro, barem je dokaz da ima tržišnu cijenu”, piše Forum.

28.10.2015. (21:15)

Velike obmane

Kako država siromaši građane i uništava radna mjesta

Državni službenici se često hvale kako su narodu nešto dali, ili su ‘poticali’ gospodarstvo. Ipak, to što ‘daju’, negdje i uzmu, pa ni u startu nisu ništa dali, piše Nenad Bakić. Tako se hvale da stvaraju radna mjesta, a u stvarnosti mogu samo zaposliti u javnom sektoru, dok istovremeno uništavaju tvrtke koje mogu stvarati radna mjesta. Isto tako, upravo je država ta koja je kriva za visoke kamate na stambene kredite. Eclectica.hr

12.10.2015. (21:51)

Napisano sitnim slovima

Sporove korporacija i država rješavat će investicijski sud?

Prema prijedlogu Europske komisije, sustav rješavanja sporova između korporacija i vlada u okviru TTIP-a više ne bi bio ozloglašeni pravni mehanizam ISDS-a, već bi se trgovinski sporovi rješavali na novom Investicijskom sudu. Prema ISDS-u, korporacije bi moble zaobići nacionalne pravne sustave i tužiti državu ako im ugrozi poslovanje promjenama zakona. Slobodna