Glunčić o lošim rezultatima: U statistiku ušla djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine; demantiran - Monitor.hr
11.12.2016. (13:54)

Nismo mi loši, istraživanje je

Glunčić o lošim rezultatima: U statistiku ušla djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine; demantiran

Gostujući u emisiji Točka na tjedan HDZ-ov državni tajnik za obrazovanje Matko Glunčić pripisao je loše hrvatske rezultate na PISA-i sumnjivom uzorkovanju, insinuiravši da druge države varaju i da su hrvatski rezultati loši jer su u uzorak ispitanika ušla i djeca s posebnim potrebama te nacionalne manjine. Osporavanje samog istraživanja umjesto konstruktivne rasprave o rezultatima obilježili su i raspravu u Petom danu. Zbog izjave se javila i voditeljica istraživanja PISA u Hrvatskoj Michelle Braš-Roth s demantijem: ta djeca nisu bila uključena u istraživanje i samo uzorkovanje ne provodi Hrvatska već američki Westat. Index


Slične vijesti

30.05.2021. (21:30)

Hrvatska je mogla bolje

Pet godina nakon prosvjeda za reformu školstva, Boris Jokić komentirao stanje u obrazovnom sustavu

Pet je godina prošlo otkako je na desetke tisuća ljudi bilo na prosvjedima pod nazivom “Hrvatska može bolje”. Boris Jokić je u gostovanju za N1 televiziju komentirao što se promijenilo od tad i je li osjetan ikakav pomak. Kurikularna reforma koštala je državu oko deset milijuna kuna. Kad se govori o velikim novcima, to mi ide na živce. Možete imati najbolje sastojke za ručak, ako imate nevještog kuhara, to će biti katastrofalan ručak. Zašto to govorim? Novac nije garant uspjeha. U pet godina od već pripremljene kurikularne reforme nije napravljeno ništa, no isti su dokumenti i dalje upotrebljivi, zaključuje Jokić. Novi list

17.12.2019. (08:00)

Nije sramota prepisati od njih

Irski školarci su za razliku od naših pri vrhu PISA ljestvice. U 8. razredu imaju tek pet ili šest obaveznih i četiri izborna

U vrijeme kad se kao tinejdžeri trebaju odlučiti za daljnji obrazovni smjer, imaju prijelaznu godinu gdje mogu puno toga iskusiti da bi donijeli pravu odluku. U prijelaznoj godini učenici nemaju obvezu redovitog polaženja nastave, ali zato imaju druge obveze: moraju otputovati u stranu zemlju, nakratko se zaposliti, napraviti predstavu, volontirati… U Irskoj učenici imaju pet ili šest obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, strani jezik i tjelesni). Ostala četiri biraju od ponuđenih 26 predmeta, od domaćinstva i tehničke kulture do biznisa, geografije ili glazbe… Novi list

20.10.2019. (17:30)

Oblikovanje po narudžbi

Učenike se masovno indoktrinira nacijom i vjerom

Kurikularnom reformom nismo dobili koncept obrazovanja koji djecu odgaja da misle i sama se slobodno opredjeljuju, već servis za stvaranje populacije vjerne Crkvi i desnom političkom svjetonazoru. Ideološki pritisak osobito se osjeća kod hrvatskog jezika i povijesti. Boris Jokić kaže da ga šutnja i kukavičluk struktura ne iznenađuju kao građanina, ali brinu kao znanstvenika i roditelja. Index

09.09.2019. (14:30)

Jedi, uči, muči

Počinje školska godina i kurikularna reforma za 150.000 učenika

Kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik. Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo . Tportal

10.06.2019. (20:30)

Ne politizira, radi

Ministrica Divjak predstavila rezultate rada

Od jeseni kurikularna reforma ulazi frontalno u sve škole i to u I., V. i VII. razrede osnovnih škola, 1. razrede srednjih škola. Za edukaciju, opremu i udžbenike prvi put osigurano dvije milijarde kuna iz EU fondova i državnog proračuna. Doneseno je 40 novih kurikula, čime su izvan snage stavljeni nastavni planovi i programi gimnazija, stari čak 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina. Jutarnji

09.04.2019. (10:30)

Pamet u učionicu

Divjak: Dvije milijarde kuna za kurikularnu reformu

Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata…

05.04.2019. (20:30)

Samo da ne tjeraju prvašiće da izgovaraju "kurikularna reforma"

Ministrica Divjak: Od jeseni svi prvi razredi rade po novom kurikulumu

Od školske godine 2019./2020. prema novom kurikulu će se raditi u svim prvim razredima i petim razredima u osnovnim školama, a u 7. razredima prirodoslovne predmete biologiju, fiziku i kemiju. U srednjim školama gimnazijskog programa u prvim razredima i u strukovnim razredima četverogodišnjim novi su kurikuli ih hrvatskog, stranog jezika i matematike. Od školske godine 2020./2021. reforma ulazi u 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razred, a u srednjoj školi do 3. razreda, a 2021./2022. ulazi u sve razrede, kada će biti i nova državna matura (HRT). Ono o čemu djeca najviše pričaju su tableti, a s njima je situacija takva da će raditi po četvero učenika na jednom tabletu (T-Portal).

29.12.2018. (14:30)

Blaženka Revizijak

Divjak imenovala Hasanbegovićevu kandidatkinju da uredi kurikulum iz povijesti

Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki imenovani su u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Posao će im biti dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan je u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Novosti…

15.04.2018. (09:51)

Analiza kaosa

Boris Jokić: Više je ozbiljnosti u odabiru predsjednika kućnog savjeta nego voditelja ERS-a

U vrlo kritičnom intervjuu Boris Jokić govori o izboru za novog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu: “Od trenutka kada je ministrica Divjak preuzela dužnost, vlada paralelizam u upravljanju procesima u odgoju, obrazovanju i znanosti. To se najbolje očituje u slučaju kada premijer postaje predsjednik nekog povjerenstva, ministrica članica istog, a njezin državni tajnik kandidat za voditelja reforme. Svi su oni dio tima pod nazivom Vlada RH, koji bi trebao raditi zajedno i skladno. Ministrica ne želi da državni tajnik, čovjek koji bi trebao biti od njezina najvećeg povjerenja, uopće bude povezan s reformom. U televizijskom intervjuu, tijekom natječajnog postupka, javno kaže da on neće biti izabran. Premijer istodobno javno govori da je državni tajnik najbolji kandidat.”