Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju - Monitor.hr
17.11. (12:00)

Nije svatko za ratnika

Gotovo 20 tisuća Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje da izbjegne mobilizaciju

Otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka. Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli. Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina – 14.313 – pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju. Index


Slične vijesti

26.10. (13:00)

Samo da rata ne bude (onog velikog)

Bačva baruta Bliski istok: strah od velikog rata

Scenarij strave izgleda ovako: izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više skupina i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija. Hamas računa na veliki broj ccivilnih žrtava, što bi moglo uvući Iran u sukob. Još uvijek nije krenula kopnena ofenziva Izraela u Pojas Gaze, a mnogi državnici, uključujući i Joea Bidena, nadaju se da do nje neće ni doći. Ona bi mogla pokrenuti lančanu reakciju, počevši s napadima Hezbollaha. Jedino je malo vjerojatan upliv Rusije, kojoj rat na Bliskom istoku odgovara zbog prebacivanja fokusa s rata u Ukrajini. DW

17.10. (20:00)

Bez pokore

Neki ruski svećenici su razriješeni dužnosti i novčano kažnjeni na sudu jer su govorili protiv rata u Ukrajini

Oko 300 svećenika – manje od 1% ukupnog broja svećenika Ruske pravoslavne crkve – potpisalo je javno pismo u kojem se poziva na prekid “bratoubilačkog rata” u Ukrajini. Nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. veljače 2022. ruski zakonodavci usvojili su zakon prema kojem je kažnjivo “diskreditiranje” ruske vojske iznošenjem antiratnih osjećaja ili informacija koje se razlikuju od službene ruske državne retorike. Neki od svećenika koji su osudili službeni stav bili su lišeni obavljanja službe i sudovi su ih novčano kaznili zbog diskreditiranja ruske vojske. I dok neki svećenici u razgovoru za DW kažu da su se izvukli, nisu svi imali tu sreću.

14.10. (11:00)

Sve će povući sa sobom

Širenje rata na Bliskom istoku moglo bi uništiti globalno gospodarstvo

Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7 posto. Riječ je o recesiji koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje. Sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki. Današnje svjetsko gospodarstvo izgleda zaista ranjivo. Lider

20.09. (12:00)

:(

Rat Armenije i Azerbajdžana – ponovno aktiviran “zamrznuti” sukob

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorij Azerbajdžana, ali ima većinom armensko stanovništvo koje se odupire azerbajdžanskoj vlasti više od jednog stoljeća. Godine 1991. ova regija s oko 150 tisuća ljudi proglasila je neovisnost i od tada ima samoupravu uz armensku potporu kao nepriznata Republika Artsah. Trzavice su u ovom području prisutne oduvijek, no u vrijeme Sovjetskog saveza nije bilo sukoba. Nakon desetljeća povremenih sukoba Azerbajdžan je 2020. godine započeo vojnu operaciju koja se pretvorila u drugi rat u Nagorno-Karabahu, brzo probivši armensku obranu. Tijekom 44-dnevnog sukoba vratio je kontrolu nad sedam okruga i oko trećine samog Karabaha. Azerbajdžan je većinski muslimanski, a Armenija većinski kršćanska, a neki s obje strane nastojali su sukob prikazati u vjerskim terminima, iako analitičari kažu da je takvo gledište pretjerano (Azerbajdžan, na primjer, održava jake obrambene veze s Izraelom). Index

25.03. (21:00)

"Najiskusniji su, krvlju su platili naučene lekcije!"

Mišljenje stručnjaka: “Ukrajinska vojska trenutačno je najbolja na svijetu”

Ukrajinska vojska napreduje ka anektiranim oblastima, ruski gubici očigledni u oslobođenom Limanu

Umirovljeni australski general bojnik Mick Ryan ovog je tjedna rekao da je ukrajinska vojska trenutno najbolja vojska na svijetu, piše Newsweek. “Najiskusnija je u modernom ratovanju. To je pokazala tijekom posljednjih 13 mjeseci”, rekao je Ryan. Prema njegovu mišljenju, ukrajinska vojska sazdana je od nekoliko bitnih elemenata. “Imate jedinice koje čine njihovu Teritorijalnu obranu, mješavinu profesionalnih starijih vojnika i nedavno mobiliziranih mladića. Čini se da u njoj djeluje dosta nezavisnih jedinica. A tu su i strani vojnici. Vojska im se brzo povećala i trebalo je uskladiti sve te bojne. S time bi se najbolji generali mučili i u mirnodopskim uvjetima, a kamoli u ratnima.”, smatra Ryan. Jutarnji

20.03. (11:00)

Shell shock generacija

Ljudi posljedice rata osjećaju desetljećima

Ratna iskustva mogu imati velike posljedice za radne sposobnosti onih koji su bili pogođeni ratom, ali se one često ispoljavaju tek pri kraju radnog vijeka. To je rezultat jedne nove studije Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW), u okviru koje su analizirani podaci o ranjenima, zatočenima i progonjenima tijekom Drugog svjetskog rata. Ljudi koji su bili ranjeni u ratu u starijoj dobi manje rade, vjerojatno zbog toga što tada zdravstvene tegobe pojačano izlaze na vidjelo. Na poslovni uspjeh ratne ozljede nisu imale utjecaja, navodi se u studiji. I vojnici kojima je, primjerice, amputiran dio tijela ili koji su oslijepili uspjeli su nakon povratka iz rata pronaći posao. „No kod tih ljudi zdravstveni problemi u starijoj dobi dolaze ranije do izražaja i jače, tako da njihova radna sposobnost znatno opada nakon 50. godine”. DW

13.03. (21:00)

Nekom rat, nekom brat

Europa se masovno naoružava

Države Europe znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina, a udio SAD-a u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Analizirali su sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. SAD i Rusija bili su u protekla tri desetljeća najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju. Prijašnja izvješća pokazala su kako je Europa počela s povećavanjem arsenala od ruske invazije Krima. Index

23.11.2022. (20:00)

Kako biti siguran da je rat stvarno počeo?

Slavenka Drakulić: Rat je svugdje isti

main image

Zovu me prijatelji Amerikanci koji bi ovih dana trebali putovati u Zagreb i Dubrovnik. Kažu da State Department ne preporučuje putovanje u ove krajeve i pitaju me je li kod nas počeo rat? “Ma kakav rat, u New Yorku je opasnije nego ovdje. Slobodno dođite”, odgovaram samouvjereno. Njihovo me direktno pitanje ipak zateklo, jednako kao i vlastiti, već spreman odgovor. Kako biti siguran da je rat stvarno počeo? Paradoksalno, iako su ovom zemljom protutnjala dva svjetska rata, čini se da taj trenutak nije lako prepoznati. Bila je subota, sunčan dan. Sjedili smo u Maloj kavani. Nijemci su neko vrijeme šutke promatrali ljude kako mirno šeću trgom, čekaju tramvaj, kupuju narcise i novine, vraćaju se s placa, razgovaraju… Sudeći po subotnjem dopodnevu, ne događa se ništa. Ljudi ne izgledaju ni uznemireno niti depresivno – zaključili su u čudu. Ne znam što su očekivali da će vidjeti. Jer naravno da se nešto događa, ali istovremeno postoji i uobičajeni subotnji red stvari: tržnica, kava, ručak, posjet prijateljima… Ali sve dok smo u stanju rutinom se oduprijeti tjeskobnoj stvarnosti, donekle smo sigurni. U najtežim životnim situacijama spas je u održavanju rutine, u prividu normalnosti – svjedoči Nadežda Mandeljštam. Slavenka Drakulić

 

 

14.07.2022. (14:00)

O opasnim filozofijama i ljudima

Žižekov najbolji put u pakao

Čini mi se evidentnim da su, koliko nepoznavanje historije, toliko i selektivan pristup učiteljici života, opasni u svakom tekstu koji se odnosi na temu rata i(li) mira, a ove, 2022. godine i na tragediju ukrajinsko-ruskog rata. Naravno, ono opasni je lako zamjenjivo poželjnim. Nije Žižek od juče, on je javna ličnost koja poznaje težinu izgovorenog i napisanog. Žižek odlično zna i gdje treba napisati/opisati udarnu stvar. Dakle, na početku. A za početak napada na pacifizam. Sve u svemu, treba li da nas čudi kad Žižek istrgne iz konteksta pjesme „Imagine“ stih o svijetu koji će živjeti kao jedan i proglasi ga putem prema paklu? Lenon je sanjao o parametrima, barem nekim, koji bi svijet mogli učiniti boljim i pravednijim svim stanovnicima Planete. Žižek ne sanja, on razmišlja, a to čini politički korektno. Toliko korektno da čitalac njegovog članka može pomisliti da nema razlike između filozofa i ratnih huškača, koji uživaju na putevima svog Raja. Reakciju na jedan od zadnjih Žižekovih tekstova za Lupigu, piše Božidar Stanišić.