Govor mržnje posljedica je deinstitucionalizacije - Monitor.hr
05.10. (18:00)

Govor mržnje postaje pravilo

Govor mržnje posljedica je deinstitucionalizacije

Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije naziv je nedavno održane konferencije. Jedan od glavnih govornika na konferenciji bio je i Paolo Mancini, redoviti profesor na Odsjeku političkih nauka Sveučilišta u Peruggi, autor mnogih knjiga i članaka iz područja komunikacijskih znanosti. U razgovoru za Kulturpunkt govorio je o izazovima opadanja utjecaja društvenih institucija poput države, političkih partija i medijskih organizacija na medijske sustave koji nastupaju uslijed tehnoloških promjena. Rekao bih da je govor mržnje proizvod, a ne dimenzija iz koje se može pokrenuti studija. Govor mržnje je posljedica polarizacije, a također je i posljedica deinstitucionalizacije. Ako kontrola ne postoji, ako nitko nije odgovoran ni za što napisano ili rečeno u novim medijima, govor mržnje postaje sve rasprostranjeniji. Iako pesimističan, nada da se govor mržnje suzbije i dalje postoji, i to u individualnoj odgovornosti, u čemu veliku ulogu ima obrazovni sustav.


Slične vijesti

27.07. (20:30)

Dolijalo malicioznim flejmerima

Za govor mržnje u komentarima masne kazne stizat će njihovim autorima

Iz Ministarstva kulture i medija stižu dobre vijesti za vlasnike i novinare. Za komentare u kojima se nalazi govor mržnje neće odgovarati mediji i autori sadržaja, nego će kazne stizati na račune korisnika koji takve sadržaje proizvode u svojim komentarima. Prihvaćen je time prijedlog medijskih radnika, a na njima je da registriraju svoje korisnike te ga jasno i uočljivo upozore na pravila komentiranja i kršenje odredbi propisanih Zakonom o elektroničkim medijima koji će na glasanje na prvoj sjednici  Vlade. Poslovni dnevnik

27.07. (16:30)

Kraj ustaša i četnika

Bajruši: Treba, i na neviđeno, pozdraviti zakon koji će napokon pokušati suzbiti govor mržnje na portalima

Taj zakonski prijedlog možda će, ako ne zaustaviti, onda barem ozbiljno reducirati količinu mržnje koja bukti na društvenim mrežama. Zato ga pozdravljamo i na neviđeno. Ubuduće će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori. Zauzvrat vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će potpuno promijeniti pravila igre za svoje čitatelje-komentatore. Morat će registrirati korisnika i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i na kršenje propisanih pravila… Piše Robert Bajruši za Jutarnji list

23.07. (23:30)

Protiv hejtera

Stiže novi zakon, ljude koji šire mržnju u komentarima čekaju ozbiljne kazne

Novi zakon o elektroničkim medijima je spreman i vlada će ga prihvatiti na idućoj sjednici. Prihvaćene su kritike novinara, urednika i vlasnika medijskih kuća te kazne za govor mržnje u komentarima neće snositi oni, već osobe koje ih pišu. Zasad nije poznato koliko će kazne iznositi. U prvoj verziji zakona, bila je predviđena kazna u rasponu od 100 tisuća do milijun kuna. Jutarnji

16.04. (11:30)

Neke stvari se ne mijenjaju

Ljudska prava u Hrvatskoj: I dalje najviše diskriminirane LGBTIQ osobe, Srbi, Romi i izbjeglice

Govor mržnje i dalje je prisutan u javnom prostoru, pogotovo na internetu, pokazuje izvješće o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi, koji se suočavaju s preprekama u zapošljavanju i obrazovnom sustavu. Mnogi Srbi povratnici žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, prometno izolirani i u lošim životnim uvjetima te još uvijek nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji. Jutarnji

10.04. (16:00)

Di ste pederi?

Stop govoru mržnje

Bosanskohercegovački magazin Buka na svom YouTube kanalu objavio je video ‘Hejt, SLOVEni, još ste živi?’. Video je sastavni dio Kampanje protiv govora mržnje, koju Buka realizira proteklih mjeseci.

Spot je napisao i režirao zagrebački režiser i pisac Predrag Ličina (autor zombie komedije ‘Posljednji Srbin u Hrvatskoj’), a glavne likove igraju Severina, Hristina Popović i Goran Bogdan.

25.02. (14:30)

Lajkamo takvo hejtanje

Odvjetnica Alaburić: Uvredljivi izrazi usmjereni ka vlasti nisu govor mržnje

Koliko god uvredljive izraze usmjerili ka vlasti, to nije govor mržnje. Onaj tko kritiku vlasti, pa i tako žestoku, izjednačava s govorom mržnje – trivijalizira govor mržnje i otupljuje osjetljivost javnosti na teme koje su stvarno sporne s aspekta govora mržnje – izjavila je odvjetnica Vesna Alaburić, specijalizirana za medijsko pravo, o sukobu riječkog vlasnika kafića Tomislava Kovačevića i premijera Plenkovića. Kritika vlasti i njihovih poteza nikada ne spada u govor mržnje, čak ni kada sadrži elemente mrzilačkog govora.

20.11.2020. (10:30)

Tko je odgovoran za govor mržnje?

Izdavači razmatraju ukidanje online komentara zbog rigoroznih kazni koje predviđa novi zakon

Udruga novinskih izdavača protivi se prijedlogu novog zakona o elektroničkim medijima kojim se propisuje odgovornost izdavača za komentare korisnika. Izdavači traže odgodu primjene te odredbe do dvije godine, a u protivnom ističu da je ukidanje komentara vrlo izvjesno. Kazne izdavačima za ‘neprikladne’ komentare iznosile bi od 100.000 do milijun kuna. T-portal

30.10.2020. (15:30)

Lockdown komentara

Dežulović: Dobro jutro, kolege

Ne postoji zakonska, profesionalna ni uopće ikakva druga obaveza izdavača i urednika da objavljuju komentare ispod tekstova na internetskim portalima. Komentare pod svoje tekstove ne samo da posve dobrovoljno, pri zdravoj pameti omogućuju, dopuštaju i objavljuju, već ih i ustrajno potiču. To je sve. Za govor mržnje u anonimnim ili neanonimnim komentarima na portalima odgovorni su samo i isključivo vlasnici i urednici tih portala. Ne krivi, već odgovorni, piše Boris Dežulović o akciji HND-a.

27.10.2020. (10:16)

Što je uopće govor mržnje i kako se kažnjava?

22.10.2020. (12:30)

Spriječiti pa eventualno liječiti

Govor mržnje na Internetu – Hrvatskoj treba prevencija, a na kazne

Deutsche Welle se, potaknut pucnjavom na Banske dvore, bavi problemom govora mržnje na Internetu u Hrvatskoj.  Cvijeta Senta, voditeljica Centra za mirovne studije, izjavila je ključnu stvar: “Treba nam kudikamo ozbiljniji pristup državnih institucija, jer nam je društvo očito veoma zapušteno. Nedostaje nam građanski odgoj o temeljnim ljudskim pravima, te svakako politička i medijska pismenost“.