HBO serija 'Najtraženiji: Haker tinejdžer' portretira samodopadnog sociopata koji negira svoje zločine - Monitor.hr
21.09. (23:00)

Kada tipkovnica postane oružje

HBO serija ‘Najtraženiji: Haker tinejdžer’ portretira samodopadnog sociopata koji negira svoje zločine

Četverodijelna HBO Max serija „Most Wanted: Teen Hacker“ prati uspon i pad finskog hakera Juliusa Kivimäkija, kojeg je FBI proglasio jednim od najopasnijih na svijetu. Kroz svjedočanstva žrtava, stručnjaka i samog Kivimäkija, gledatelji ulaze u um mladića koji je s lakoćom i bez kajanja izazivao globalne poremećaje. Serija istražuje kako kombinacija tehničkog znanja, socijalnog inženjeringa i potpune odsutnosti empatije može iz virtualnog svijeta preliti kaos u stvarni život. Rezultat je uznemirujući portret digitalne moći u pogrešnim rukama. Bug


Slične vijesti

30.06. (14:00)

Ispričali su samo ono što im ide u prilog

Rašeta: Ima li pilota u Afganistanu?

Seriju “American Manhunt: Osama bin Laden” – dokumentarni projekt koji rekonstruira potjeru za Osamom bin Ladenom nakon napada 11. rujna 2001. – publika je izvrsno primila. Dramatična, atraktivna montaža u kojoj nema dugih tonova, a kadrovi su sami po sebi spektakularni, može biti uzor našim dokumentaristima. Ipak, ima i nedostataka: gotovo uopće ne spominju američku potporu mudžahedinima u Afganistanu tijekom sovjetske okupacije. Fokalna točka je teroristička prijetnja i potraga za bin Ladenom, ali serija ne istražuje šire geopolitičke uzroke događaja koji su promijenili svijet. Boris Rašeta osvrće se i na ostalo što se nedavno moglo (ili može) pogledati na TV-u, za Novosti.

31.03. (12:00)

True crime od polja do stola

Rotten: Serijal koji otkriva kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice tržišta hrane

Netflixova serija “Rotten” koja istražuje probleme globalne proizvodnje hrane, od avokada do ribe, na trenutke izgleda kao mješavina kriminalističke produkcije ili detektivske drame u kojemu u središtu priče nije zločin, nego hrana. Povremeni prijestupi, iako je ovo umanjenica, koje dokumentira više nalikuju na trgovinu narkotika, nego na legalne poslove s hranom. No proizvodnja hrane je oduvijek bila povezivana uz trgovinu, politiku i moć. Valjda još od starih Egipćana. Tako se doznaje kako, primjerice, većina češnjaka dolazi iz Kine, gdje se često dobiva prisilnim radom, zatim čak 20% američkih pilića zapravo je pod kontrolom brazilske korporacije čiji su vlasnici upleteni u skandale podmićivanja i trgovine povlaštenim informacijama. Podijeljena u dvanaest epizoda, šest po sezoni, svaka se bavi jednim proizvodom, istražujući (ne)skrivene probleme prehrambene industrije, otkrivajući kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice globalnog tržišta hrane. Agroklub

07.03. (11:00)

Koja li je tajna zdrave kose?

Mi volimo Meghan: Vojvotkinja od Delulua

Nema drugih riječi kojima bi se opisao novi Netflixov show With Love, Meghan, u kojem Meghan Markle ili Meghan, vojvotkinja od Sussexa, kroz osam epizoda proživljava svoj delulu moment u kojem kriminalno neuvjerljivo izigrava supersposobnu kućanicu koja drži sva četiri zida kuće. Uglavnom, Meghan nema pojma što radi. U kuhinji se snalazi taman toliko koliko biste očekivali od nekog tko u njoj nije proveo više od tjedan dana – koliko se vjerojatno i pripremala za ovu prometnu nesreću od emisije.

Njeni trikovi uključuju budalaštine koje kao da su izašle iz Đurinih kućnih čarolija, pa na momente djeluje kao da se netko zajebava s njom dok mi u čudu gledamo seriju bizarnih skečeva. Ukratko, ovo je kulinarska emisija žene koja ne zna kuhati u kojoj u goste zove prijatelje koji joj to nisu. Ovo je uprizorenje psihičkog sloma. Ovo je Shutter Island s Meghan. Hrvoje Marjanović za Index. Komentiraju je i na Kokošinjcu.

10.02. (16:00)

I 'Svi su sve znali'

‘Diddyjev pad’ – mučna dokuserija koja otkriva nove detalje o Diddyjevu nasilju i kriminalu

U dokuseriji se otkrivaju neki incidenti koji dosad nisu bili poznati ili barem nisu bili naširoko poznati. Od toga da je Diddy, čini se, zataškao i mitom umanjio svoju ulogu u pucnjavi u newyorškom klubu, preko silovanja djevojke svojeg suradnika i prijetnji novinarki jednog časopisa, pa sve do toga da je Combs još krajem osamdesetih, dok još nije bio ni moćan ni bogat, nego student, zlostavljao svoje partnerice jer je viđen kako na faksu remenom mlati svoju djevojku. Serija je bez ikakve sumnje važna, premda bi, kao i u slučaju mnogih takvih, možda mogla doći malo ranije, a ono što u njoj posebno upada u oči jest razlog iz kojeg su mnogi svjedoci, pa i žrtve, progovorili tek sada. Zrinka Pavlić za tportal.

22.01. (18:00)

Napokon da ukažu i na tu vrstu zagađenja

Prst u oko: Nova dokumentarna serija o vizualnom zagađenju u javnom prostoru

Dokumentarni serijal ‘Prst u oko‘, koji se od večeras prikazuje na prvom programu HRT-a srijedom od 20:15, aktualizira temu vizualnog zagađenja propitujući koliko je ono promijenilo lica gradova i utjecalo na gubitak identiteta, te kako borba za pažnju utječe na kvalitetu života u hrvatskim gradovima. Kroz šest epizoda ‘Prsta u oko’ vodi nas voditelj Daniel Bilić koji će u razgovoru s profesionalcima iz različitih područja koji se bave javnim prostorom, arhitektima, urbanistima, oglašivačima, dizajnerima, psiholozima, psihijatrima, neurolozima, sociolozima, filozofima, povjesničarima umjetnosti i grafiterima, pokušati ukazati na fenomen vizualnog zagađenja. Pretjerano oglašavanje, ilegalno grafitiranje, pretjerana signalizacija, amatersko oglašavanje na ulicama i institucijama, samo su neke teme koje će se obraditi. tportal

24.06.2024. (16:00)

Dosta je bilo pogrešnog učenja

Rašeta o seriji Partizani: U jednom gradu pola srednjoškolaca misli da je Hrvatska izgubila Drugi svjetski rat. Zato nam treba ova serija

“Partizane” u Hrvatskoj nitko nije htio producirati a vjerojatno neće ni reemitirati, ako to ne učini Klasik TV. Unatoč tome što je napravio dvije odlične serije – “Hrvatsko proljeće” i “NDH” – Hrvoje Klasić na Prisavlju nema prođu. Povjesničari vele da je zadnji doktorat o Holokaustu i ustaškim zločinima obranjen prije nekih 15 godina. Rezultat? Prema jednoj anketi, čak i u Varaždinu više od polovine srednjoškolaca misli da je Hrvatska izgubila Drugi svjetski rat. Klasić je snimio čak 30 povjesničara i u vrlo kratkom roku montirao odličnu seriju, s puno dobre arhivske slike (koju Prisavlje papreno naplaćuje). Boris Rašeta za Novosti donosi i pregled ostalog što se da i ne da pogledati na TV-u.

17.06.2024. (17:00)

Užasi povijesti, kolorizirano

Rašeta o novoj seriji na Netflixu: Obojano zlo

Nova Netflixova serija “Hitler i nacisti” ne donosi ništa spektakularno novo, ali je vrijedna gledanja jer je značajan dio arhivskih snimki koloriran, pa Hitlera, Goebbelsa, Röhma, Hossa i druge doživljavamo kao suvremenike – crno-bijele snimke zavaravaju jer subliminalno sugeriraju da je radikalno zlo dio prošlosti. Nije, ono je suvremeno. Boris Rašeta za Novosti.

16.06.2024. (10:00)

Jer memeovi nisu dovoljni

Novi Netflixov dokumentarac o Hitleru namijenjen je mlađim generacijama

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

13.06.2024. (23:00)

Povijest nije samoposluga

Novinarka i producentica: Klasićeva TV serija o partizanima izazvat će kontroverze, a zašto ju je HRT odbio – ne znam

U pozadini svih tih rasprava je antifašizam. Smatram da je antifašizam i danas vrlo važan. Zašto? I danas smo izloženi totalitarnim ustrojima. Vidimo da i u demokracijama postoje ti elementi. Iako sam svjesna da je našim gledateljima, kao i vašim čitateljima, važno kakva je situacija o toj temi u Hrvatskoj, ne bih posebno izdvajala Hrvatsku. Svjedočimo tome u cijelome svijetu. Kritika, naravno, uvijek može biti pa očekujem da će ih biti, ali isto tako mi je jasno da pod „kritikom“ u projektu ovakve tematike bude i mnogo ideoloških napada koji nemaju veze ni s obradom teme ni s televizijskom izvedbom.

Kao novinarka izuzetno sam zadovoljna time što u seriji o svim područjima koja su obrađivana govore povjesničari iz cijele Europe, a za većinu tih ljudi ne mogu naći razloga da budu na bilo koji način pristrani – govori Tanja Novak, šefica podružnice Al Jazeere u Zagrebu, ujedno i producentica nove dokumentarne serije, za Nacional.

05.06.2024. (21:00)

Kraj je počeo puno prije nego što se misli

Rašeta o Legendi o Varteksu: Krojači kraja

Jagoda Bastalić pravovremeno je, u jeku Varteksove krize – koja bi se mogla pokazati fatalnom, odnosno letalnom – gledateljstvu isporučila sjajan dvodijelni dokumentarac. Na svom je vrhuncu Varteks (bivši Tivar) zapošljavao 12.000 ljudi (zahvaljujući čemu su radnici izgradili oko sedam tisuća kuća i stanova), a propast je počela, naravno, privatizacijom i pretvorbom. Josip Tot, ozbiljan čovjek koji već na prvi pogled ulijeva povjerenje, opisao je noć u kojoj je začeta tragedija. Tot je od 1965. do 2005. bio direktor Varteksovih tvrtki u Stockholmu, Londonu i Ženevi.

“Ideja je bila da privatizaciju iznesu Varteksovi radnici. Koliko znam, u prvom naletu je upisano 5.192 radnika, koji su htjeli biti dioničari Varteksa, što je za nas bila velika stvar. Međutim, u tom trenutku pojavio se gospodin Anđelko Herjavec, kao direktor Levisa, zajedno sa Josipom Gucićem.” Josip Gucić, od ranije poznat policiji, spetljao se s Herjavcem i digao 42 milijuna maraka kredita u Privrednoj banci… Boris Rašeta za Novosti donosi pregled tv tjedna, ali tamo od prije dva tjedna.