Hektar zemljišta u Nizozemskoj 22 puta skuplji nego u Hrvatskoj - Monitor.hr
22.03.2018. (11:29)

Pa kad sade drozu...

Hektar zemljišta u Nizozemskoj 22 puta skuplji nego u Hrvatskoj

Najviša prosječna cijena hektara obradive zemlje u Europskoj uniji 2016. godine bila je u Nizozemskoj, gotovo 63.000 eura, dok je u Hrvatskoj u prosjeku iznosila 2.809 eura, što znači da je u Nizozemskoj 22 puta veća, podaci su Eurostata (ovdje izvještaj, mali, na 3 stranice PDF-a). Najjeftiniji hektar obradive zemlje bio je u Rumunjskoj – 1.958 eura. Kad se gleda po regijama, najskuplji hektar bio je 2016. u talijanskoj Liguriji, u prosjeku 108.000 eura po hektaru, a najjeftiniji u jugozapadnoj regiji Bugarske – 1.165 eura. Poslovni


Slične vijesti

09.06. (13:00)

Alat, a na oružje

Apsurd lošeg prijevoda: Poljoprivrednicima zabranjena motika

Ako ima motike, nema potpore. Prema novoj mjeri u ekološkoj poljoprivredi od korisnika se očekuje da korov uklanja priključnom opremom poput malčera, četke i drugih traktorskih priključaka, što je kod posebno gustih redova gotovo nemoguće. Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano” tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije. To će, smatraju, velikim proizvođačima ponovo otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati 4 različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70% površina. Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike, a rascjepkat će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju da se uključe u ekološku proizvodnju ili održavaju ekološki važna staništa. Agroklub

20.05. (12:00)

Samo Tomo Vinković

Teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu

Poljoprivredna mehanizacija je napravila pravu revoluciju u poljoprivredi. Omogućila je razvoj ovog sektora, obradu većih površina i više prinose uzgajanih kultura. Pored pozitivne strane javile su se i mane, a jedna od njih je zbijanje zemljišta. Švedski znanstvenici su objavili analizu u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS) kojom tvrde da je teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu. Osim gubitka plodnosti, ova pojava dovodi do pojave poplava. Dugoročnim terenskim proučavanjima je dokazano da zbijanje tla teškom mehanizacijom može dugoročno narušiti njegovu funkcionalnost. Analizirani su utjecaji težine kombajna i poljoprivrednih guma, a pokazalo se da je tzv. stres tla na površini skoro konstantna od 1960-ih do danas, dok se stres u podzemlju, tj. u zoni korijena biljaka, stalno povećava. Agroklub

13.05. (15:00)

Ništa nam ne ide na ruku

Ukrajina posijala manje jarina, Tursku muči suša, a Rusija najavljuje rekorde

Ukrajina je u ovoj godini zasijala oko sedam milijuna hektara jarih usjeva, što je 25 do 30 posto manje nego u istom razdoblju 2021., a uvjetovano je, osim ratom i vremenskim prilikama. S obzirom da Ukrajina i Rusija pokrivaju 29 posto svjetskog izvoza pšenice, nesumnjivo je da će zbog čitave situacije koja je svakim danom sve gora, doći do prehrambene krize. Tim više što se i za ovu godinu prognozira suša. Proizvodnja ječma u Turskoj je gotovo prepolovljena, na 4,5 milijuna tona u marketinškoj 2021/22 godini, a sve zbog suhog vremena. Rusija predviđa da će u 2022. požnjeti 87 milijuna tona pšenice, u odnosu na rekordnih 86 mil. t proizvedenih u 2017. godini. Agroklub

06.05. (22:00)

Bit će hrane, ali ne baš jeftine

Iz EU kritiziraju širenje straha zbog nestašice hrane

Iako je rat u Ukrajini izazvao ozbiljne probleme na tržištima pšenice i kukuruza, kao i logističke i financijske probleme, u priopćenju Europske Komisije o sigurnosti hrane, objavljeno još u ožujku, zaključuje se da ne postoji rizik od nestašice hrane u EU. Oni koji nisu na početku voljeli Farm to Fork (Od polja do stola), iskoristili su rat kao izgovor da se vrate na svoje stare pozicije i pokušaju spriječiti provođenje ciljeva Strategije. Iz EK ističu kako treba shvatiti da je Strategija pokušaj da se oporavi poljoprivreda, a ne da ju se kažnjava razornim efektima gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a koje imaju na globalnu proizvodnju hrane. Agroklub

06.04. (10:00)

Kad priroda napravi odmazdu

Ogromni oblak nad usjevima u Slavoniji

Nekoliko poljoprivrednika iz Slavonije javilo se redakciji emisije ‘Plodovi zemlje’ žaleći se na golemu štetu koju divlje ptice rade na usjevima. Što posiju, ptice sve pojedu. I tako godinama. Divlje guske dolaze jer se u Oriovcu nalaze ogromni ribnjaci. Pod vodom je površina od oko 2 tisuće hektara. Tu je proglašen ornitološki rezervat za ptice žličarke. Iz godine u godinu, kaže Iva Ivezić iz obližnjeg Radovanja, dolazi ih sve više pa je i šteta na usjevima sve veća. HRT

24.03. (08:00)

Okrenimo se zemlji svi

Poljoprivreda globalno ulazi u veliku krizu

Zapadne sankcije Rusiji poremetile su isporuke tih ključnih sirovina diljem svijeta. Visoke cijene gnojiva natjerale su poljoprivrednike diljem svijeta da smanjuju upotrebu istog, a pritom smanjuju i količinu zemlje na kojoj sade. Globalne cijene gnojiva bile su visoke i prije ruske invazije. Svjetska banka je prošlog tjedna priopćila da se niz zemalja u razvoju suočava s kratkoročnim nedostatkom pšenice zbog velike ovisnosti o ukrajinskom izvozu. No kriza s gnojivima je u nekim aspektima još više zabrinjavajuća. Rusija predstavlja oko 22% svjetskog izvoza amonijaka, 14% svjetskog izvoza uree i oko 14% monoamonijevog fosfata – sve to su ključne vrste gnojiva. Advance

17.03. (00:00)

Kap po kap

Modernizacija sustava za navodnjavanje je neophodna

Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Najveći problem je deficit vode koji se definira kao razlika između potreba za vodom specifičnih za usjeve i one koja je raspoloživa kroz padaline. Pored smanjenih količina oborine sve veća je potreba za navodnjavanjem usjeva. Zbog smanjene količine padalina i potrebe iz drugih sektora potrebne su mjere prilagođavanja i integrirano upravljanje vodama, često na razinu sliva. Stopa zahvaćanja vode procjenjuje se na 24 posto za cijelu Europsku uniju. Prema podacima FAO, poljoprivreda je odgovorna za otprilike 70 posto ukupnog povlačenja tog resursa u svijetu. Agroklub

29.01. (06:45)

Ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao bi zbog klimatskih promjena za jedno desetljeće biti važan kao što je izvoz nafte i plina trenutno

19.01. (09:00)

Daleko smo mi još od mrava...

Što nas mravi mogu naučiti o poljoprivredi?

Te sićušne životinje iz porodice kukaca odavna su napravile promjenu i od lovaca sakupljača postale farmeri i to davno prije ljudi. Mravi su poljoprivrednici do te mjere da zajedno s nekoliko drugih vrsta, uzgajaju vlastitu hranu za konzumaciju. Zatim, uzgajaju različite gljive u južnoameričkoj džungli već 60 milijuna godina. Mravi koji uzgajaju gljive su loza insekata koja se za svoj opstanak oslanja na uzgojene gljive. U zamjenu za brigu o svojim gljivičnim usjevima, štiteći ih od štetnika i patogena, osiguravajući im stabilne uvjete rasta u podzemnim gnijezdima i opskrbljujući ih hranjivim gnojivima, mravi dobivaju stabilnu opskrbu hranom. Ovi sustavi uzgoja gljiva izraz su upečatljive kolektivne organizacije izbrušene svih ovih milijuna godina pripitomljavanja usjeva gljiva. Green