Hoćemo li čitati?

To read or not to read

Istraživanje je pokazalo da se Hrvatska nalazi na samom evropskom dnu kada je u pitanju razina pismenosti građana, odnosno čitateljske navike. Stoga se Ministarstvo kulture 2013. bacilo u pripremu Nacionalne strategije za poticanje čitanja, koja bi trebala biti uskoro objavljena. No ono što je jasno i bez konačnog nacrta jest da će biti teško do nemoguće radikalno promijeniti bilo što u ovom anti-intelektualnom društvu u kojem živimo, piše Booksa.

čitanje

TikTok ili Tolkien? Izbor između skrolanja i čitanja

Iako dječje izdavaštvo cvjeta, udio mladih koji čitaju iz užitka dramatično pada

Od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji „nikada ne čitaju“ porastao je s 8% na 31%, dok je broj svakodnevnih čitatelja pao s 35% na 14%. Uzroci su društvene mreže, pametni telefoni, preopterećenost školskim obavezama i smanjena važnost beletristike u obrazovanju. Ipak, grafički romani i platforme poput BookToka pokazuju da strastveni čitatelji još postoje. Preporučuju se knjige poput Harryja Pottera, Narnije, Elmera i blagdanskih priča za poticanje ljubavi prema čitanju. Index… komentiraju na Forumu

čitanje knjige

Bitno je da čitaš – format je samo začin

Knjiga na papiru jača mozak, e-čitač ubrzava oči, a audioknjiga mazi uši

Način na koji unosimo tekst – čitanje knjige, e-čitač ili audioknjiga – utječe na različite kognitivne procese. Papirnate knjige potiču „duboko čitanje“, empatiju i razvoj teorije uma, uz dokazane zdravstvene koristi. E-čitači olakšavaju pristup, ali često potiču površnije čitanje, dok audioknjige nude slično razumijevanje uz emocionalni sloj pripovjedača, no bolje prate multitasking nego analitičko razmišljanje. Kombinacija čitanja i slušanja pomaže početnicima i učenicima, ali zbunjuje iskusne čitatelje. Ključna razlika ipak nije u mediju, nego u pažnji: najvažnije je da mozak dobiva priče i ideje, bez obzira na format. Igor Berecki za Bug

čitanje e-knjige Igor Berecki

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

čitanje knjige književnost Noć knjige Noć knjige 2025

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

čitanje mozak

Čita se manje, ali se zato odabire popularno i dokumentarno štivo

Čitanje knjiga je u padu, no ne previše značajno, raste popularnost publicistike

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal

čitanje knjige publicistika

Čitaj više, gledaj manje – knjige za brzo uranjanje u drugi svijet

Knjige ispod 200 stranica ako tražite nešto brzo, a kvalitetno za čitanje

Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
- Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
Pad – Albert Camus
- Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
- Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
Životinjska farma – George Orwell
- Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
Vrli novi svijet – Aldous Huxley
- Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal

čitanje knjige romani

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider

čitanje Generacija Z knjige književnost

E-knjiga ne miriše na papir

Tiskane knjige će preživjeti digitalnu revoluciju, iako je odnos s njima drugačiji nego prije

Iako digitalno doba mijenja način na koji čitamo, knjige ostaju važan dio našeg života. Antikvarijati poput onog obitelji Brala, otvorenog 1989., nude utočište ljubiteljima tiskanih knjiga. Unatoč napretku tehnologije, ljubitelji knjiga i dalje cijene fizičku prisutnost knjiga zbog mirisa, dodira i osobnih priča vezanih uz njih. Iako je popularnost digitalnih sadržaja u porastu, knjige kao fizički predmeti imaju posebnu vrijednost i, prema riječima urednika Andrije Škare, opstajat će i u budućnosti, jer svaki čitatelj uživa u svojoj jedinstvenoj vezi s knjigom. HRT

antikvarijati čitanje knjige prodaja knjiga

Knjige koje su protresle stoljeće – sada u 5 koraka

Top 5 najboljih knjiga 21. stoljeća prema New York Timesu

Cijelu listu svih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća možete pročitati ovdje. Journal donosi top 5:

“Genijalna prijateljica” – Elena Ferrante
Proglašena najboljom knjigom stoljeća, ovaj roman donosi snažnu priču o dugogodišnjem prijateljstvu dviju djevojčica u Napulju, istražujući složenosti odrastanja, društvenih klasa i politike kroz dirljive likove.
“The Warmth of Other Suns” – Isabel Wilkerson
Ova monumentalna povijesna knjiga o migraciji Afroamerikanaca transformira suhoparne povijesne činjenice u uzbudljivo narativno putovanje koje se čita poput fikcije, ali je duboko ukorijenjeno u stvarnim događajima.
“Wolf Hall” – Hilary Mantel
Povijesni roman koji vas uvlači u intrige tudorskog dvora i pokazuje kako se Thomas Cromwell uzdiže iz sjene, osvajajući ljubitelje povijesti i fikcije bogatim prikazom Engleske 16. stoljeća.
“The Known World” – Edward P. Jones
Složen roman koji duboko zadire u moralne dileme vlasništva robova, dok bivši rob postaje vlasnik plantaže i suočava se s teškim pitanjima ljudske slobode i moralne odgovornosti.
“Korekcije” – Jonathan Franzen
Ova obiteljska saga duboko i satirično promišlja o američkom društvu, odnosima i osobnim krizama, ostavljajući čitatelje s pitanjima o modernom identitetu i kulturi.

čitanje knjige književnost najbolje knjige

Kad priručnici postanu bestselleri, a čitatelji skrenu na YouTube

Ivanković: Čitanje knjiga pada, ali možda problem leži u hiperprodukciji, ne u Facebooku

Prema Eurostatu, samo 42% Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, što je potaknulo rasprave o budućnosti čitanja. Autor članka zagovara tezu da hiperprodukcija knjiga, posebice priručnika i površne publicistike, smanjuje kvalitetu književnog tržišta. Izdvaja studije i znanstvene knjige kao ključne za očuvanje dubinskog pristupa temama koje ne mogu biti adekvatno obrađene u video sadržaju ili kratkim internetskim formatima. Digitalno doba ne mora značiti kraj knjiga, ali zahtijeva redefiniranje onoga što smatramo kvalitetnom knjižnom produkcijom i kritikom. Željko Ivanković za Mrežu

čitanje knjige Željko Ivanković

To read or not to read