Homo industrialis: evolucija na “tehnološkom dugu” - Monitor.hr
Jučer (16:00)

Kad grijanje i Wi-Fi rade više nego mi

Homo industrialis: evolucija na “tehnološkom dugu”

Industrijalizacija i tehnologija zamijenile su prirodne selekcijske pritiske koji su milijunima godina oblikovali ljudsku biologiju. Glad, hladnoća i patogeni više ne testiraju naš organizam; umjesto toga, okoliš se adaptira ljudima, stvarajući nesklad životnog okružja i tehnički dug ljudske biologije. Moderna civilizacija amortizira biološku krhkost, ali povećava ovisnost o tehnologiji, što vodi do metaboličkih poremećaja, kroničnih upala i autoimunih bolesti. Imunosni sustav funkcionira u “sterilnoj sobi”, dok mozak eksternalizira kognitivne funkcije na digitalne proteze, stvarajući neurološku regresiju u dubokom fokusiranju i prostornoj orijentaciji. Poput aksolotla, čovjek ostaje u “larvalnom” stanju: fiziološki i psihološki krhak, ali tehnološki podržan. Budućnost ljudske vrste ovisi o sposobnosti kombiniranja tehnološke udobnosti s elementima prirodnog pritiska kako bi se spriječila potpuna fragilnost. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

29.03.2024. (07:00)

GMO krava

Novi proboj u biotehnologiji: Krava proizvodi ljudski inzulin

Genetski modificirana krava iz Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign postala je ključni akter u revolucionarnom istraživanju. U svom mlijeku, ova krava je proizvela proteine potrebne za ljudski inzulin. Kroz umetanje segmenta ljudske DNK koji kodira proinzulin u stanične jezgre kravljih embrija, istraživači su stvorili transgeno tele. Iako koncept proizvodnje inzulina u govedima nije nov, ovo je prvi put da je ljudski inzulin proizveden na ovaj način. Ovo otkriće donosi nadu u rješavanje globalnih problema s opskrbom inzulinom. Zanimljiv pregled tjednih vijesti iz znanosti donosi Bug.

15.11.2021. (00:00)

Pametni zagađivači našeg mora

Bioračunalo od Escherichije coli može svašta

Bakterija koja živi u probavnom sustavu imala je veliku ulogu u razvoju biogoriva, istraživanjima DNK, pa i Pfizerovu cjepivu protiv koronavirusa, a može i riješiti klasični računalni problem labirinta i to dijeleći potrebne izračune između različitih tipova genetski modificiranih stanica. Još prije 12 godina biolozi su od te najpopularnije bakterije napravili živi kompjuter koji može riješiti složene matematičke probleme, a sada je tim koji je vodio biofizičar Instituta za nuklearnu fiziku u Indiji malo promijenio pristup multitalentiranoj bakteriji i došao do impresivnih rezultata. Dokazao je načelo distribuiranog računanja između stanica, pokazujući kako se složeniji i praktičniji računski problemi mogu riješiti na sličan način. Nastavi li se nestašica poluvodiča, bioračunalo od E. coli moglo bi postati brutalna konkurencija hardveru i softveru današnjih računala i pametnih uređaja te postati nova igračka u rukama proizvođača. Lider

03.10.2021. (21:00)

Život vječni kakvom se niste nadali

Biotehnologija u fokusu investitora – Nakon cijepljenja slijedi pomlađivanje

Nakon buma (dionica) ponajprije Pfizera/BioNTecha i Moderne zbog ekspresnog razvoja cjepiva protiv COVID-19 u žarište interesa ulagača i aktivista dospjele su još neke biotehnološke kompanije koje kotiraju na burzama, pa i tehnološki ‘startupovi‘ čije su ideje u povojima. Plešu po rubu tragajući za rješenjima koja vode u dugovječnost, ako ne i besmrtnost. Otkrivanje tajne gena i razvoj genske terapije danas je uobičajeno, a koliko su takva istraživanja donedavno bila intrigantna toliko je danas spektakularna potraga za lijekom protiv starenja. Za vječnim životom trenutačno je u potrazi i američka kompanija Altos Labs, a kao ulagač spominje se i Bezos. Oni razvijaju tehnologiju biološkog reprogramiranja – pomlađivanja stanica, što bi s vremenom poslužilo kao formula za produljenje ljudskoga života. Lider