HRejting: 53,4 posto građana protiv uvođenja eura, SDP-ovi birači više protiv nego HDZ-ovi - Monitor.hr
24.04. (10:30)

Suverenisti

HRejting: 53,4 posto građana protiv uvođenja eura, SDP-ovi birači više protiv nego HDZ-ovi

53,4 posto anketiranih građana protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku europsku valutu njih 39,3%. Neodlučnih je 7,3%. Zanimljivo da je 56,3% birača SDP-a protiv uvođenja eura, dok je 48,8% HDZ-ovih birača protiv.



Slične vijesti

09.07. (11:30)

Pa mi ga uveli, samo što ovi to ne znaju!

Promjene za uvođenje eura: Prodaja 90 državnih tvrtki, manje političara u javnoj upravi…

Hrvatska se obvezala na provođenje niza promjena kako bi uvela euro: izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u (propisi o omjeru kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjeru kredita i prihoda dužnika, dužini trajanja kredita, amortizacijskim kriterijima), zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje, Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o objedinjenom registru računa, novu organizacija Državnog zavoda za statistiku, preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija, donošenje 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja, nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, dereguliranje rada ljekarni, HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije… Jutarnji

05.07. (20:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

05.07. (10:30)

A, jel smijemo, iz štosa, euro zvati Đuro?!?

Hrvatska poslala pismo namjere, euro možemo uvesti 2023.

Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić jučer su potpisali pa poslali pismo namjere ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što prethodi uvođenju eura kao službene valute. Da bi se uvelo euro treba provesti reforme u šest područja; jačanje supervizije bankovnog sustava suradnjom s Europskom središnjom bankom; uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce: jače sprečavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Najranije euro možemo uvesti 2023.

08.06. (14:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.

19.05. (12:30)

Euro sa šlagom

Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika

06.03. (18:30)

Ekonomski lab: Eurobarometar i ankete – podržavaju li građani uvođenje eura?

Anketna pitanja često oblikuju odgovore. U ovom tekstu na temelju guvernerove prezentacije o anketama o uvođenju eura a puno grafikona Ivica Brkljača i Velimir Šonje analiziraju trendove stavova građana u vezi uvođenja eura. Jedna zanimljiva stvar – u zemljama koje imaju euro potpora EMU kontinuirano raste, dok u zemljama koje nemaju euro potpora kontinuirano pada. Ekonomski lab

03.03. (14:27)

Otvoreno-zatvoreno

Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

27.02. (23:00)

Jesmo li spremni za euro odgovaraju Ljubo Jurčić (nije oduševljen, “njemački euro vrijedi 120 centi, a grčki 70”) i zamjenica guvernera Sandra Švaljek [video_icon]

26.02. (12:30)

Brojanje eurocenta

Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

18.02. (09:30)

Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab