Hrvati najviše žele ulagati u znanje i zdravlje - Monitor.hr
25.07.2021. (13:30)

Društvo u doba pandemije

Hrvati najviše žele ulagati u znanje i zdravlje

Stanovnici Hrvatske, njih 82 %, najviše bi ulagali u znanje a samo samo 16,7 % ispitanih tvrdi da žele vratiti svoj društveni život, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Ipsosa i Nultog kvadranta agencije Media Val, piše Večernji. Isto je istraživanje bilo provedeno i prošle godine, kada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sada je taj postotak znantno porastao. Tako znanje postaje naša najjača valuta, a po pitanju stanja tijekom ove epidemije ljudi teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno. Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani. N1


Slične vijesti

30.04. (12:00)

Hrana iz plastike, mozak od plastike

Potvrđeno je: Mikroplastika dospijeva i u mozak

Jutarnji list - Počinje prvo istraživanje u Hrvatskoj o učinku mikro i nanoplastike na zdravlje

Jedan od najvećih ekoloških problema današnjice predstavljaju sitne čestice plastike koje putem hrane dospijevaju i u naše tijelo. Studija Medicinskog sveučilišta u Beču prvi put objašnjava kako mikroplastika i nanoplastika uspijevaju prijeći krvno-moždanu granicu te dospjeti i u mozak. Istraživački tim ustanovio je da se prisutnost sitnih čestica polistirola može dokazati u mozgu već dva sata nakon uzimanja. Bečki su znanstvenici sada pomoću računalnih modela otkrili da je za prijenos čestica plastike u mozak presudna njihova površinska struktura. Sličnu zaštitnu stijenku kao mozak ima i crijevo, svoju crijevnu sluznicu, koju kako znanstvena istraživanja pokazuju sitne čestice plastike također mogu prijeći. Čestice nanoplastike i mikroplastike u probavnom sustavu tako su dovedene u vezu s lokalnim upalnim i imunološkim reakcijama te s pojavom raka. Green

29.04. (21:00)

U zdravim društvima karakter je rezultat obrazovanja

“Tajni kurikulum” obučava studente medicine da imaju sve manje empatije

Liječnik iz covid bolnice: "Situacija je lošija nego lani kada u ovo vrijeme nismo imali nijednog covid pacijenata" - Poslovni dnevnik

Empatija je temeljna vještina koju studenti medicine trebaju. Međutim, “tajni kurikulum” na fakultetima može smanjiti empatiju studenata medicine. Nova studija, objavljena u BMC Medical Education, prva je koja sustavno pokazuje zašto empatija opada tijekom medicinskog obrazovanja i postavlja važna pitanja o prioritetima takvog školovanja. Poznato je da suosjećanje i razumijevanje smanjuju bol kod pacijenata i poboljšavaju njihovo zadovoljstvo njegom, ali i sprječavaju burnout kod liječnika. Ipak, razine empatije kod studenata medicine često opadaju kako njihova edukacija napreduje. Kada studenti medicine prijeđu iz prve faze medicinske škole koja se uglavnom temelji na predavanjima, u drugu fazu koja je više klinička i okrenuta pacijentima, susreću se sa “skrivenim” neformalnim nastavnim planom i programom. Kurikulum je strukturiran tako da stvara stresno radno opterećenje i promiče utjecaj uzora koji često i sami pokazuju malo empatije prema ljudima. N1

15.04. (15:00)

Brojnost stanovništva nije glavni uzrok klimatskih promjena, već su to potrošačke navike superbogatih

Do kraja stoljeća moglo bi nas biti dvije milijarde manje nego danas

Indija će uskoro prestići Kinu, svijet bi do studenoga trebao imati osam milijardi ljudi

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, čovječanstvo je u studenome prošle godine probilo granicu od osam milijardi ljudi, što je glasno zvono za uzbunu. No, studija koju je naručila neprofitna i neformalna organizacija Rimski klub pokazuje da ćemo do kraja ovog stoljeća pasti na samo šest milijardi, odnosno da će čovječanstvo u preostalih 77 godina izgubiti gotovo dvije milijarde ljudi. Kako se navodi, broj Zemljana rast će do sredine stoljeća, kad bi trebali dosegnuti oko 8,6 milijardi, a onda će se u idućih pedesetak godina strmoglaviti. Dinamika će biti različita u različitim dijelovima svijeta, najbrži rast broja stanovnika i dalje će biti u Africi. Pad broja ljudi značit će starenje populacije i smanjenje udjela radno aktivnog stanovništva, što će mladim ljudima nametnuti još veći teret financiranja zdravstvenog sustava i mirovina. Brojnost stanovništva nije glavni uzrok klimatskih promjena, već visoke potrošačke navike najbogatijih slojeva stanovništva. Tportal

04.04. (17:00)

Preživjeli, ali kako?

Psi iz Černobila drukčiji su od ostalih skupina pasa

Stray dogs living in Chernobyl may have EVOLVED to thrive in deadly exclusion zone - World News - Mirror Online

Danas stotine slobodnih pasa žive u području oko mjesta katastrofe, poznatom kao zabranjena zona. Lutaju napuštenim gradom Pripjatom i spavaju na visokokontaminiranoj željezničkoj stanici Semihod. Znanstvenici su proveli istraživanje DNK životinja koje je pokazalo da su psi iz Černobila genski različiti od čistokrvnih pasa, kao i od drugih skupina pasa koji se slobodno razmnožavaju, objavljeno je u časopisu Science Advances. Projekt je rezultat suradnje znanstvenika iz Sjedinjenih Država, Ukrajine i Poljske kao i Clean Futures Funda, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u koja radi u Černobilu. Psi iz elektrane genski su drukčiji od onih iz grada Černobila, otkrili su istraživači. Čini se da postoji mali protok gena između dvije skupine, što sugerira da su se rijetko križale. Usporedba DNK sekvenci pasa iz elektrane, pasa iz Černobila i čistokrvnih ovčara koji žive u neradioaktivnim sredinama mogla bi pomoći istraživačima u utvrđivanju promjena u genomu povezanih s radijacijom. Tportal

08.03. (17:00)

Nerealni standardi ljepote i poneki kompleks

Kako izgleda “savršeni muškarac” u različitim zemljama diljem svijeta

Studija je angažirala 11 žena i osam muškaraca u 19 zemalja da sliku fotografa iz New Yorka urede u Photoshopu kako bi prikazali verziju privlačnog muškarca iz svoje zemlje. Pojavila su se tri tipa idealnog muškog tijela: snažni, vitki i mišićavi. Snažni muškarac je idealan tip u: Egiptu, Nigeriji, Rusiji, Srbiji, Južnoj Africi, Americi i Venezueli. Mršaviji tip je idealan u: Kini, Hrvatskoj, Makedoniji, Filipinima i Ujedinjenom Kraljevstvu. Muškarac s definiranim trbušnjacima idealan je u: Egiptu, Makedoniji, Filipinima, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, SAD-u i Venezueli. Istraživači se nadaju da će gledanje ovih slika pomoći ljudima svih spolova da preispitaju svoje percepcije o tome što znači imati “savršeno” tijelo, steknu zdrave navike i više samopouzdanja. 24sata

22.02. (22:00)

Ne, nije političar

Istraživanje otkrilo koje zanimanje Hrvati najviše pretražuju na internetu

Evo koja su zanimanja najpopularnija u svijetu, a koja u BiH – Jabuka.tv

Kompanija Remitly istražila je što ljudi najčešće guglaju kad je o poslovima riječ. Pokazalo se da je na globalnoj razini zanimanje pilota daleko najzanimljivije s više od 930.000 guglanja tog zanimanja. Na drugom mjestu je zanimanje pisca/autora, a na trećem su – plesači.U prvih deset su još ušli: youtuberi, poduzetnici, glumci, influenceri, programeri, pjevači i učitelji. Za zanimanje pilota najviše su se zanimali stanovnici Kanade, SAD-a, Velike Britanije i Australije. Kinezi najviše guglaju kako postati dijetetičari, Austrijanci bi u glumce, a Libanonci maštaju o tome da postanu komičari. Dok je u Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji zanimanje iz snova ono pisca/autora, Hrvati, Poljaci i Bosanci sanjaju o tome da postanu developeri. Crnogorci nemaju tih briga, oni lebde među oblacima kao “piloti”. Index

25.12.2022. (21:00)

"Radila sam do 12 sati dnevno, svaki dan, vikendom, bez godišnjeg. Neto prosjek: 5500 kuna mjesečno"

Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja: 12 sati prevođenja, 24 sata potplaćenosti

Como superar a síndrome do burnout | El País Semanal | EL PAÍS Brasil

Megapopularnost serija poput Netflixovog “Squid Gamea” ili “La Casa de Papel” prije godinu je dana u stranim medijima uzburkala debatu o upitnoj kvaliteti engleskih titlova koji brojnoj publici diljem svijeta mogu uvelike narušiti gledalačko iskustvo. Međutim, na prozivke da nedostaje kvalitetnih audiovizualnih prevoditelja ubrzo su se oglasila brojna međunarodna strukovna udruženja i ukazala na iznimnu potplaćenost i prekarnost ovih nevidljivih radnika i radnica. Time su prevoditelji još jednom podcrtali dobru staru i široko poznatu činjenicu da iza vapaja da “fali radnika” obično stoje neizdrživi radni uvjeti. U međuvremenu, dio udruženja audiovizualnih prevoditelja organizirao se u prikupljanju podataka kojima mogu potkrijepiti ono o čemu su do tada govorili. Naše Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) ove je jeseni objavilo rezultate ankete o radnim uvjetima AV prevoditelja u Hrvatskoj, koju su proveli u suradnji s Odsjekom za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu krajem 2021. godine. Bilten

25.12.2022. (12:00)

Uvjeri me, ako možeš

“Mandelin efekt” i kolektivna lažna sjećanja

The Mandela Effect | Reach Every Voice

Početkom 2008. na internetu su se počela pojavljivati sjećanja ljudi o npr. crtanim filmovima, igračkama i slatkišima iz djetinjstva. Pokazalo se da mnogi od tih proizvoda ili filmova nikada nisu postojali ili su bili posve drukčiji nego što ih ljudi pamte. Ispostavilo se da se milijuni ljudi sjećaju stvari koje nisu postojale i globalnih događaja koji su se u zbilji drukčije odigrali. Anketa iz 2015. pokazala je da se od 3000 anketiranih Amerikanaca njih više od 2500 jasno sjeća da je Nelson Mandela, južnoafrički lider i borac protiv aparthejda umro u zatvoru potkraj osamdesetih. Neki su čak naveli da se sjećaju njegova pogreba “na kojem su bili mnogi svjetski uglednici”. U stvarnosti, Mandela je pušten iz zatvora 1990., izabran je za predsjednika Južne Afrike od 1994. do 1999. i umro je 2013. Istraživači i psiholozi su takve slučajeve “kolektivnog lažnog sjećanja” nazvali “Mandelinim efektom”. Aljazeera/Zvjezdarnik

16.12.2022. (18:00)

I oni se vole kockat

Gorile i orangutani koji žive u kavezima pokazuju sposobnost racionalnog odlučivanja

Tim istraživača proveo je dva eksperimenta na orangutanima i gorilama u zoološkom vrtu u Baselu u Švicarskoj. U prvom eksperimentu životinjama su dane dvije šalice. Jedna šalica sadržavala je sigurnu opciju koja je bila poznata životinji, ili su mogle odabrati drugu šalicu kao riskantnu opciju koja bi mogla sadržavati veću nagradu od sigurne opcije ili nikakvu nagradu. Životinje su prvo morale naučiti iz svakog pokusa da je sigurna nagrada uvijek predstavljena u sigurnoj čaši, dok je rizična nagrada mogla biti predstavljena u rizičnoj čaši. Životinje su morale naučiti, kroz povratnu informaciju, vjerojatnost i mogući dobitak veće nagrade ispod riskantne čaše. Istraživači su primijetili da su i orangutani i gorile sklonije riziku, budući da su prepoznali da im tu postoji mogućnost veće nagrade od sigurne opcije. IFL Science

13.12.2022. (19:00)

Prvi put u povijesti

Američki znanstvenici uspješno proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije

Korak-ka-dokazu-da-nuklearna-fuzija-moze-da-postane-neogranicen-izvor-energije | Nauka | Prirodne Nauke

Prvi put u povijesti američki znanstvenici iz National Ignition Facility u Nacionalnom laboratoriju “Lawrence Livermore” u Kaliforniji uspješno su proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije, potvrdio je za CNN izvor upoznat s projektom. Očekuje se da će Ministarstvo energetike SAD-a danas službeno objaviti otkriće. Ishod eksperimenta bio bi veliki iskorak u desetljećima dugoj potrazi za oslobađanjem beskonačnog izvora čiste energije koji bi mogao pomoći u odmaku od ovisnosti o fosilnim gorivima. Istraživači su desetljećima pokušavali stvoriti nuklearnu fuziju – replicirajući energiju koja pokreće sunce. Projekti fuzije uglavnom koriste elemente deuterij i tricij – oba su izotopi vodika. Deuterij iz čaše vode, s dodatkom malo tricija, mogao bi napajati energijom jednu kuću godinu dana. Index