Hrvati u kriznoj godini uštedjeli 20 milijardi kuna - Monitor.hr
04.12.2020. (16:30)

Tople čarapice

Hrvati u kriznoj godini uštedjeli 20 milijardi kuna

Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, u prvih osam mjeseci ove godine bankovni depoziti hrvatskih građana i tvrtki narasli su za gotovo 20 milijardi kuna i tako premašili iznos od 322 milijarde kuna. Mjesečni je rast hrvatske štednje iznosio prosječno 3,2 milijarde kuna, a do kraja godine očekuje se da će se štednja povećati bar još koju milijardu. Večernji


Slične vijesti

11.03. (18:00)

Plaća se odsad može isplaćivati na transakcijski račun po izboru klijenta

Na snazi su važne promjene oko računa, a banke se nisu potrudile ovu informaciju dati klijentima

Svaki četvrti stanovnik Rijeke klijent Hrvatske poštanske banke - Novi list

Od 1. siječnja ove godine više ne postoji obveza isplate pojedinih primitaka građana na različite račune (tekući i žiro) već se oni mogu isplatiti na bilo koji račun u banci, ovisno kako klijent želi. Nitko im doduše ne brani da zadrže oba računa, ako im je tako draže. Dobar dio ljudi uopće ne zna za novu regulativu, a mogli bi uštedjeti ukoliko bi ugasili jedan od spomenutih računa. Naime, banke za vođenje računa, ovisno o odabranom paketu, naplaćaju godišnje naknade, koje sežu i do 15 eura. – To obuhvaća sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitka – ističu u Ministarstvu financija te podsjećaju kako su se, do 1. siječnja, samo plaće, mirovine i određene vrste primitaka mogle isplaćivati na tekući račun, dok su se svi ostali primici morali isplaćivati na žiro račun. Sad može sve na isti račun. Slobodna

23.12.2022. (08:00)

Nadam se da će uvažiti

Stručnjak za GDPR: Utjerivači dugova više vas neće moći maltretirati pozivima

Agencije za naplatu potraživanja otkupljuju dugove loših kredita od banaka i teleoperatera i potom ih same naplaćuju. Oni kojima je dug prodan žale se na postupanje tih agencija, no nitko im ne može pomoći jer su agencije osnovane kao trgovačka društva, a ne kao kreditne institucije. B2 Kapital većinom je otkupljivao loše kredite od banaka. Nakon afere najvećeg curenja podataka, iz AZOP-a su započeli istragu. Kako god završilo, ishod ovog slučaja malo će postrožiti zakonske regule. Dok je nedvojbeno da je agencija za naplatu potraživanja odgovorna za curenje podataka, banka je instanca koja je provodila nezakonitu obradu podataka broja mobitela. Ako je točna pretpostavka da banke imaju manje-više slične ili iste politike privatnosti, to znači da će ubrzo sve banke u RH morati mijenjati svoje politike privatnosti. Index

10.10.2022. (19:00)

Još ta banka ni propala dok mi ne pričamo

Nobelova nagrada za ekonomiju Bernankeu, Diamondu i Dybvigu za istraživanje o bankama

Švedska središnja banka dodijelila je Nobelovu nagradu za ekonomiju američkim ekonomistima Benu Bernankeu, bivšem guverneru Feda, Douglasu Diamondu i Philipu Dybvigu za istraživanje o bankama u financijskoj krizi. Suvremena bankarska istraživanja pojašnjavaju zašto imamo banke, kako ih učiniti manje ranjivima u krizi i kako njihova propast pogoršava financijsku krizu, stoji u priopćenju. Njihova analiza pokazala je ipak da su banke ranjive na glasine o skoroj propasti. Ako veći broj štediša zbog glasine požuri podići novac, glasina se može pretvoriti u samoispunjujuće proročanstvo i banka može propasti. Lider 

20.07.2022. (10:00)

Himna generacije, sklonimo se od inflacije

Najavljeno dodatno oporezivanje elektroenergetskih kompanija i banaka

Španjolska vlada objavila je da će u iduće dvije godine oporezivati ekstra profit elektroenergetskih kompanija, a najavila je i novi porez bankama, kako bi prikupila sedam milijardi eura za pomoć građanima u razdoblju visoke inflacije. Europska središnja banka najavila je da će u srpnju podići kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, a možda još i više u rujnu. Inflacija, koja je u velikoj mjeri potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, ujedno je i najveći izazov za Španjolsku, usporediva je s “ozbiljnom bolešću gospodarstva koja osiromašuje sve, a posebno najranjivije skupine” u društvu. Green

25.02.2022. (10:00)

Bankomati za bankomat

Slijedi nam novi val poskupljenja bankarskih naknada

Na službenim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuju ove godine. Neke su banke već povećale svoje namete, a neke to najavljuju kroz idućih par mjeseci. Provizija koju narod plaća da bi dizao vlastiti novac tako će i ove godine obilato uvećavati bankarske prihode, a prihodovni uzlet te vrste krenuo je još pri početku pandemije. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj je 2020. godini samo na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna. Valja ovdje primijetiti i da su pandemijski solidarno u zadnje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene na leđa potrošača, dok su ranije te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima bi bio ugovoren takav model plaćanja – za njih najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača. Novosti

21.09.2020. (11:00)

Kriminalci vole ići u banku

Prljavi novac godinama nesmetano prolazi kroz najveće svjetske banke: Kako je “oprano” 2 000 milijardi dolara!

Pet velikih banaka, JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i Bank of New York Mellon, u istrazi Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara optuženo je da prebacuje sredstva osumnjičenih kriminalaca i nakon što se ispostavilo da su se bavili financijskim malverzacijama. Banke su tako postale “vitalne arterije svjetskoga gospodarstva” za prljavi novac. Policija smatra da je objava ovakvih izvješća opasna za nacionalnu sigurnost SAD-a, a ali su ukazala i na nemoć regulatora u kontroli ovakvoga ponašanja iako institucije tvrde da su pojačale kontrole i regulacije. Na ovaj je način oprano 2000 milijardi američkih dolara. Novi list

 

 

12.08.2020. (17:30)

Scheiße

Korona može biti smrtonosna i za banke

Jedna od posljedica korone biti će velik broj kredita koji neće moći biti vraćeni. U slučaju da se gospodarstvo brzo oporavi, oko 6% volumena poslovnih kredita morat će biti otpisano kao gubitak, a ako se nevolje nastave – čak 28%. Gubitak banaka mogao bi biti 127 milijardi eura, u najgorem čak 627 milijardi. Najteže će pogođene biti ‘slabe’ među bankama, primjerice lokalne štedionice. Procjenjuje se kako bi do kraja slijedeće godine preko 20.000 tvrtki u Njemačkoj moglo nestati u stečaju. DW

27.05.2020. (16:30)

Zaduživanje kao luksuz

Banke postrožuju kriterije: Građani će do kredita dolaziti teže nego dosad

Iz izračuna prosjeka plaće u svrhu odobravanja kredita počinju se izuzimati razni dodaci, poput naknade za prijevoz, toplog obroka i slično, a postrožili su se i omjeri procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita koji se može dobiti. U očekivanju pada cijena nekretnina, banke prilagođavaju iznose koje mogu odobriti klijentima, jer ako se, primjerice, očekuje da će cijene nekretnina do kraja godine pasti 10 do 20 posto, onda je za očekivati da će se za toliko smanjiti iznos odobrenog kredita. Novi list

26.11.2019. (19:30)

Vaš novac je stavljen na internet, molimo Vas guglajte ga!

Banke u posljednjih godinu dana zatvorile stotinu poslovnica

Banke forsiraju mobilno i internetsko bankarstvo te bankomate, OTP i ZABA uveli su naknade za isplate nova na šalteru, što je najavio i PBZ, a najvidljivija promjena je gašenje poslovnica banaka kojih je u posljednjih godinu dana zatvoreno više od stotinu, i još će. Večernji