Hrvatska je po sigurnosti u prometu među najgorima u Europi - Monitor.hr
17.03.2016. (08:34)

Hrvatska je po sigurnosti u prometu među najgorima u Europi

Udruga Sigurnost u prometu (SUP) jučer je organizirala okrugli stol na temu ”Stanje sigurnosti cestovnog prometa u RH i EU”. Povod je taj jer je u 2015. godini poginulo 358 osoba, što je čak 40 osoba (13.4 posto) više nego u 2014., a za 28 osoba više od očekivanog prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH (NPSCP). Ovime je ugroženo i ostvarivanje konačnog cilja NPSCP-a za 2020. godinu od 213 poginulih osoba. Ukupna brojka prometnih nesreća za prošlu godinu iznosi 32.531, što je za 3.6 posto više u odnosu na 2014.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za vozila Hrvatske. Okupljeni su kroz raspravu iznosili prijedloge o tome kako poboljšati trenutačnu situaciju.

“Nakon pozitivnog trenda koji bilježimo od 2008. kada su poginule 664 osobe u prometu, u prošloj smo godini nažalost zabilježili povećanje poginulih. Brojke su to koje nas ne vesele, ali isto tako mislimo da situacija još uvijek nije alarmantna. Nadam se da će to pokazati dobri rezultati iz ove godine. Nastavljamo s povećavanjem kontrola, a posebno bih želio upozoriti vozače i putnike da se vežu pojasom, on ne služi da se izbjegne kazna, nego zato da bi se zaštitio život”, rekao je Miron Huljak iz Ministarstva unutarnjih poslova.

U 2015. poginulo 93.5 % više mladih vozača

Najveći broj osoba pogine u prometnim nesrećama koje su se dogodile zbog brzine neprimjerene uvjetima. Tijekom 2015. u tim je nesrećama poginulo 140 osoba, 14 više nego 2014. Povećan je i broj nesreća koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola za 6.9 posto. Tijekom 2015. najviše je poginulo vozača, njih 224 što je 21.1 posto više nego 2014. Poginula su 62 putnika u vozilima, a jednako toliko je poginulo pješaka. Na milijun stanovnika 81 pogine u prometnoj nesreći. Zabrinjava podatak u 2015. da je mladih vozača (do 24. godine) poginulo 60, u odnosu na 31 iz godine prije, što je porast za 93.5 posto. Poginulo je 11 pješaka manje nego 2014., a to je jedan od rijetko pozitivnih elemenata.

“Kroz analizu koju smo proveli je važno istaknuti da je u nesrećama koje su se dogodile prigodom vožnje u zavojima smrtno stradalo 124 osoba, 15 više nego 2014. (109 poginulih). Izuzetno ranjiva kategorija sudionika u prometu su vozači bicikala, mopeda i motocikala. Poginulo je 58 motociklista, 14 više u odnosu na 2014. Najviše brine gotovo nevjerojatan podatak o 34 poginula biciklista, što je 15 više u odnosu na godinu prije”, rekli su Georg-Davor Lisicin, Milan Pajnić i Željko Marušić iz Udruge Sigurnost u prometu.

347.126 neispravnih automobila, prosječna starost 13.5 godina

Tijekom 2014. godine na cestama Europske unije je smrtno stradalo 25.846 osoba što je za 0.6 posto manje od broja poginulih u 2013. Podaci su zabrinjavajući jer se Akcijskim planom EU predviđa godišnje smanjenje od 6.7 posto da bi se dostiglo 50 posto manje poginulih do 2020. Svakoga dana na cestama EU pogiba 70 osoba. Najmanje poginulih na milijun stanovnika imaju Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i Malta (manje od 30). Hrvatska je što tiče stanja sigurnosti u prometu 25. od 28 zemalja članica EU.

“Prosječna starost svih vozila je 13,5 godina, a prosječna starost osobnih automobila 12,52 godina. U prošloj je godini bilo 45.000 novoregistriranih rabljenih vozila čija je prosječna starost bila veća od 9 godina, dok je novih automobila registrirano 32.000. Ukupno je bilo neispravno 347.126 automobila. Najviše grešaka na vozilima bilježe uređaji za kočenje i osvjetljenje. Prosječna starost vozila raste, to direktno utječe na njihovu neispravnost, a ovim putem apeliram na odgovorne da uvedu razne mjere ili poticaje kako bi se pomladio vozni park, a time i povećala sigurnost”, rekao je Igor Dorić iz Centra za sigurnost vozila Hrvatske.

FPZ sustavno radi na lociranju opasnih mjesta

Hrvatskoj ne nedostaje kvalitetnog kadra, a to potvrđuje ekipa s Fakulteta prometnih znanosti. Ona aktivno radi na podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa tako da snima primjenom specijalnog vozila opremljenog s kamerom i GPS uređajem. Prepoznati su već u Kataru i Engleskoj gdje rade na velikim projektima.

“Snimali smo dionicu državne ceste D3. Prilikom izrade videozapisa utvrđuju se prostorne koordinate svakog segmenta na promatranoj cestovnoj mreži, čime je omogućeno precizno lociranje svih potencijalno opasnih mjesta. Kroz aplikaciju FPZ Coding Tool unosimo 160 različitih atributa o geometrijskim, građevinsko-tehničkim karakteristikama cestovne mreže te postojećim karakteristikama i strukturi prometnog toka. Ovako možemo na svakoj prometnoj točki u Hrvatskoj znati svaku potencijalnu opasnost i djelovati”, kažu Marko Ševrović i Bojan Jovanović s FPZ-a.

Gubici od prometnih nesreća iznose 4.27 milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2014. su ukupni godišnji gubitci od prometnih nesreća iznosili oko 1,3 posto BDP-a ili 4.27 milijardi kuna.

“Jasno je da ljudski život nema cijenu. No, podaci kažu da se svakom nesrećom stvaraju veliki eksterni troškovi, a to će se najbolje smanjiti tako što ćemo povećati sigurnost, sustavno raditi na poboljšanju uvjeta. Nužno je na svim razinama objediniti baze podataka o cestovnim prometnim nesrećama, harmonizirati podatke i učiniti ih javno dostupnim”, rekao je Marko Slavulj s FPZ-a.

Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za napretkom kada je sigurnost cestovnog prometa u pitanju. Udruga Sigurnost u prometu uskoro će se s prijedlozima javiti nadležnim institucijama.

“Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te reorganizirati i konkretizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebno je izraditi nacionalnu strategiju za smanjenje društvene štete uzrokovane konzumacijom alkohola. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samotestiranja vozača. Lokalna uprava treba osigurati uvjete i omogućiti korištenje jeftinog taksija i javnog prijevoza u noćnim satima”, zaključak je sudionika okruglog stola.


Slične vijesti

26.05.2024. (20:00)

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index

27.03.2019. (09:30)

Držanje za desnu nogu

Od 2022. svi auti u EU morat će imati tehnologiju za ograničavanje brzine

Tehnologija radi tako da GPS locira vozilo i na upravljačku ploču informaciju o lokalnom ograničenju brzine. Dodatni način je kamera automobila koja detektira znakove o ograničenju brzine. Auto potom koristi ove informacije kako bi pomogao vozaču da zadrži brzinu ispod ograničenje. Jučer postignut dogovor o uredbi o općoj sigurnost predviđa i da do 2022. svi automobili, kombiji, kamioni i autobusi u Europskoj uniji imaju sustave za upozoravanje vozača u slučaju pospanosti i odvraćanja pozornosti, poput uporabe pametnih telefona tijekom vožnje, sigurnosni sustav za vožnju unatrag uz pomoć kamere ili senzora te uređaj za snimanje podataka u slučaju nesreće („crna kutija”). Svrha ovoga – spasiti ljude u prometu. T-Portal / BBC

16.03.2019. (15:30)

Nasmij se - kazna neće stići

U Zagrebu 468 kamera, ali vozače koji voze prebrzo ili kroz crveno – neće snimiti

U Zagrebu je na 156 lokacija postavljeno 468 kamera u nadležnosti Prometnog redarstva koje je ovlašteno samo sankcionirati nepropisno parkirana vozila, dok ih se za otkrivanje prebrze vožnje ili prolazaka kroz crveno ne može koristiti pa je prošlotjedni vozač (a zapravo manijak) koji je vozio 234 km/h kroz Zagreb otkriven jer je objavio snimku na Instagramu. Postoje na cestama lokacije za mjerenje brzine, ali njih je tek 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se izmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine. T-Portal

17.11.2018. (12:30)

Pa nek puše na biciklu

Promet: Tko dvaput napuše 0,5 promila – oduzimanje auta

Prolazak kroz crveno na semaforu, vožnja 50 kilometara iznad ograničenja, dvije vožnje u suprotnom smjeru – treba kažnjavati s pola do dvije godine oduzimanja vozačke prijedlog je novih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Blendanje na autocesti kažnjavalo bi se s 1 do 6 mjeseci bez vozačke i 2.000 kuna, a predlaže se i povećanje maksimalne brzine vožnje na autocestama sa 130 na 140 kilometara na sat. Jutarnji

02.01.2018. (18:31)

Crna kronika svaki dan

Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

05.10.2017. (22:15)

Zanimljivija nego stražnja svjetla auta ispred

Znanstvenici: Moderna tehnologija u autu ometa vozače

Šareni touchscreenovi i ostala moderna tehnologija koju se gura na upravljačku ploču novih automobila odvlači pogled vozača s ceste na opasno duga razdoblja, poručuju znanstvenici koji su provjerili više od 30 novih auta te utvrdili da jedna obična komanda na touchscreenu odvuče pozornost vozača na 24 sekunde. Komande vezane uz navigaciju su najgore – one ometu vozača na 40 sekundi. Statistika kaže da odvraćanje pogleda s ceste na samo dvije sekunde udvostručuje rizik od sudara. Dodatni je problem to što većina vozača misli da je ova tehnologija sigurna i jednostavna za korištenje, kad se već nalazi u autu, a očito nije. Mashable

13.03.2017. (11:10)

Jedak klik što spašava

Akcija policija EU ovaj tjedan: Korištenje pojasa i dječjih sjedalica

Od danas pa do nedjelje (13.-19.3.) policije zemalja Europske unije provodit će akcije vezane uz sigurnost prometa na cestama, a jedan od fokusa bit će korištenje sigurnosnog pojasa tijekom vožnje. Zagrebačka policija će u srijedu, 15. ožujka provesti ovu akciju, kontrole korištenja pojasa na prednjim sjedlima, na stražnjim sjedalicama, kao i dječjih sjedalica. Index

18.02.2017. (13:08)

Dimna bomba

Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

Treba odrediti područja uz autocestu sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, piše prometni stručnjak Željko Marušić u osvrtu na jučerašnju prometnu nesreću na autocesti A1 kod odmorišta Zir gdje se sudarilo sedam vozila, uključujući kamione (ovdje snimka sudarenih vozila, ovdje video dima na cesti). Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. Monitor

18.02.2017. (13:01)

Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

Sreća je spriječila tragediju u lančanom sudaru, koji ukazuje na teške propuste u upravljanju autocestama, posebice kriznim situacijama, te neodgovoran nedostatak sustavnog praćenja i sankcioniranja razmaka među vozilima.

Sreća je često važnija od svega ostaloga, no samo se neodgovorni i nerazumni uzdaju u nju. Jer nakon što u jednom slučaju pomogne, u drugom sve vrati s kamatama.

Lančani sudar koji se dogodio jučer na 205. kilometru autoceste A1 u pravcu Splita, kod čvora Gornja Ploča, pukom je srećom završio bez teže ozlijeđenih i unesrećenih. U ponovljenim bi sličnim okolnostima, s manje sreće, moglo biti više od deset poginulih i osakaćenih.

Pametni i odgovorni detaljno analiziraju svaku tragičnu nesreću, a posebice situacije u kojima su samo srećom izbjegnute tragedije. Iz toga proizlaze zaključci koji iniciraju sustavno uklanjanje uočenih propusta.

U Hrvatskoj se, nažalost, nitko sustavno ne bavi sigurnošću cestovnog prometa, a trebalo bi Ministarstvo prometa, zbog čega su hrvatske ceste razmjerno 60 posto smrtonosnije od EU-prosjeka, premda smo u njih, prema broju stanovnika i BDP-u, uložili najviše.

Zbog toga je nužno ukazati na tri teška, potencijalno tragična propusta, proizašla iz ove nesreća, zbog kojih bi netko trebao upaliti alarm.

Prvo, odgovorno upravljanje autocestama, a na sigurnost podjednako je važno okruženje kao i sam kolnik, trebalo bi u startu sasjeći mogućnost da netko neodgovorno pali korov u bližem i daljem okruženju autoceste. Nekontrolirano paljenje korova problem je za opću sigurnost, ali ono što utječe na sigurnost prometa autocestom, trebalo bi, dodatno, biti u zoni odgovornosti Ministarstva prometa.

Ova nesreća ukazuje da odmah treba odrediti, odnosno ograničiti područja uz autocestu, za koja vrijede posebna pravila, sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, što treba tretirati ne kao prekršaj, nego kazneno djelo. Sustavno treba provoditi protupožarni nadzor, a pogotovo prevenciju, koja uključuje i čišćenje najugroženijih područja.

Drugo, desio se teški propust u upravljanju kriznim situacijama na autocesti, odnosno zakašnjelo zatvaranje autoceste A1, zbog požara i dima, između čvorova Gospić i Sveti Rok u oba smjera. Za to su podjednako odgovorni u policiji i HAC-u.

Treće, Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta, na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. A to je podjednako opasno, često i opasnije za tragične lančane sudare na autocesti, po scenariju koji je jučer bio na autocesti A1 kod čvora Gornja Ploča.

U Njemačkoj na Autobahnu, primjerice, nema općeg ograničenja brzine, ali ako vas kamera uhvati, a postavljene su na gotovo svakom nadvožnjaku, da vozeći 200 km/h držite razmak od vozila ispred manji od 100 metara, ne poštujući pravilo ‘Halber Tacho’, bit ćete kažnjeni s više od tisuću eura (ovisno o brzini).

Udaljenost u metrima treba biti pola iznosa brzine u km/h. Dakle, pri 100 km/h treba se udaljiti 50 metara, a pri 140 km/h – 70. U većini europskih zemalja, uključujući Sloveniju (pazite!), vrijedi malo strože ‘Pravilo 2 sekunde’, koje određuje da se trebate udaljiti onoliko koliko vaše vozilo, pri konkretnoj brzini, prijeđe u dvije sekunde. Pri 100 km/h sigurnosni razmak treba biti 55,6 m, a pri 140 km/h 77,8 m.

Kontrola je jednostavna, senzorima i kamerama na nadvožnjacima i stupovima uz autocestu. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s problemom manjkave sigurnosti cestovnog prometa, da odgovornost i upravljanje prenesemo u Ministarstvo prometa. Prva bi mjera trebala biti postavljanje sustava cjelovite kontrole brzine i udaljenosti među vozilima.

Sigurnost bi se drastično povećala, a presretači bi se prvenstveno, dakle u znatno manjoj mjeri, trebali koristiti za nadzor opće sigurnosti te prevenciju kriminala i terorizma, završava Željko Marušić svoju analizu.

16.09.2016. (14:20)

Strpljenje, pamet i sigurnost

Hrvatska na užasnom trećem mjestu po poginulim na cestama u EU

Hrvatska se nalazi na trećem mjestu zemalja EU-a po broju poginulih u prometu. U 2015. godini u Hrvatskoj su poginule 82 osobe na milijun stanovnika, čime smo se smjestili odmah iza Rumunjske i Bugarske (95 poginulih). S obzirom na to da se iduće srijede, 21. rujna, slavi prvi Europski dan bez poginulih u prometu, MUP je građane pozvao da se priključe projektu Edward i pridonesu povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu. Index