Hrvatska se zadužila za 3 milijarde kuna, ali povoljno, kaže ministarstvo - Monitor.hr
06.07.2017. (08:21)

Nije užasno, samo loše

Hrvatska se zadužila za 3 milijarde kuna, ali povoljno, kaže ministarstvo

Ministarstvo financija izdalo je na domaćem tržištu kapitala obveznicu od 3 milijarde kuna, s dospijećem 2032. godine. Kamatna stopa je 3,25 posto, a prinos 3,30 posto. Kažu iz Ministarstva da su ovo “iznimno povoljni uvjeti financiranja”. Posuđeno će se potrošiti, prosto rečeno, za popunjavanje rupa u proračunu. Poslovni


Slične vijesti

24.03. (15:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

22.12.2023. (00:00)

Nemre više kredit sam tak

EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW

25.07.2020. (14:00)

Ne može bez kredita

Novih 660 miijuna zaduživanja, Marić kaže da su uvjeti vrlo povoljni

VLADA je u petak saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je o zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom covida-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva. Index

 

04.07.2020. (01:30)

Perspektive nemam, al jako sam ti drag...

Tko preuzme vlast čeka ga pakao: Novca ima još za srpanj

Planirani godišnji deficit od 25 milijardi kuna mogli bi probiti već sredinom srpnja, nakon isplata plaća i mirovina, piše 24 sata. Znači novca ima još za sršanj, što onda? Ovlasti tehničke vlade u zaduživanju su nikakve, a mogućnosti na međunarodnom tržištu su slabe. Da bi sve funkcioniralo i isplaćivale se plaće i mirovine svakog mjeseca država se mora zadužiti za pet milijardi kuna.

14.06.2019. (01:30)

Kako smo uštedjeli po' milijarde

Što stoji iza najnižih kamata na državno zaduživanje u povijesti?

Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.

13.02.2019. (13:00)

Jeftin novac: Ministar financija Zdravko Marić se zadužio za milijardu kuna uz kamatu od 0,09 posto za rješavanje prethodnog zaduženja

08.09.2016. (11:13)

Rujan Hrvatskoj donio pad prinosa na državnu euroobveznicu s rokom dospijeća do 2025. godine na razinu ispod tri posto – na 2,97 posto, dok je 31. prosinca 2015. bio na razini od 4,24 posto, dakle kamate pale za trećinu

30.08.2016. (18:00)

Država se zadužila za 556 milijuna kuna uz 0,8 posto kamata

Ministarstvo financija je na aukciji izdalo 406 milijuna kuna i 20,1 milijun eura vrijedne trezorske zapise, više od planiranoga, zahvaljujući obilnoj ponudi financijskih institucija. Na upis je bilo ponuđeno 400 milijuna kuna i 5 milijuna eura trezorskih zapisa, a financijske institucije podastrle su ponude čija je vrijednost dosegnula 931 milijun kuna i 22,1 milijun eura. Ministarstvo je prihvatilo 406 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,87 posto. Ujedno, Ministarstvo je odlučilo prihvatiti i 20,1 milijun eura vrijednih ponuda za trezorske zapise. T-Portal

24.08.2016. (00:05)

Nova runda

Država se zadužila 1,1 milijardu kuna uz 0,9 posto kamata

Ministarstvo financija u utorak je na aukciji izdalo 1,15 milijardu kuna novih trezorskih zapisa iskoristivši ih za refinanciranje dospjelog duga po tim vrijednosnicama. Kako je objavljeno iz ministarstva na upis je financijskim institucijama bilo ponuđeno milijardu kuna trezorskih zapisa, a one su podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula 1,55 milijardi kuna. Ministarstvo je prihvatilo 1,15 milijardi kuna vrijedne ponude banaka i ostalih financijskih institucija, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,91 posto. T-Portal

05.12.2015. (09:14)

Zdenko Škaroruki

Banke ucijenile vladu: Ili režite proračun ili nema kredita

Domaće će banke obustaviti davanje kredita državi dok god nova vlada ne smanji javni dug, zaprijetio je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, što Novi list ocjenjuje “epohalnim događajem” koji se posljednji put dogodio kad je umro Tito. Obustavom kreditiranja banke očito žele prisiliti buduću vladu da oštro krene u proračunska rezanja, a prije toga će porasti kamate na hrvatski dug. Moguće da bi vlada u ovoj situaciji reagirala ukidanjem drugog mirovinskog stupa. Novi list