13/03/2026 - Monitor.hr
13.03. (23:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Što sve nastaje iz jednog barela nafte: 170 litara različitih derivata

Barel nafte standardna je mjera koja iznosi 159 litara sirove nafte. Tijekom prerade velike molekule nafte razbijaju se na manje, pa se volumen povećava i iz jednog barela nastaje oko 170 litara različitih proizvoda. Najveći dio čini benzin (oko 73 litre), zatim dizel (oko 40 litara) i kerozin (15,5 litara). Ostatak uključuje ukapljeni naftni plin, asfalt, petrokemijska ulja, koks i butan. Naftni derivati ne koriste se samo kao gorivo, nego i u brojnim proizvodima poput guma, kozmetike, sapuna, igračaka i leća. Revija HAK

13.03. (23:00)

Kad geolozi glasaju, svemir ima zadnju riječ

Znanstvenici potvrdili: krater Silverpit ispod Sjevernog mora nastao udarom asteroida

Novo istraživanje potvrdilo je da je krater Silverpit, skriven oko 700 metara ispod dna južnog dijela Sjevernog mora, nastao udarom asteroida prije 43 do 46 milijuna godina. Tim znanstvenika predvođen dr. Uisdeanom Nicholsonom sa Sveučilišta Heriot-Watt kombinirao je seizmička snimanja, analizu uzoraka stijena i računalne simulacije. Ključni dokaz bili su „šokirani“ kristali kvarca i feldspata koji nastaju samo pri ekstremnim pritiscima tijekom udara svemirskih tijela. Procjenjuje se da je asteroid promjera oko 160 metara izazvao golem stup vode i megacunami viši od 100 metara koji se proširio cijelom regijom. tportal

13.03. (22:00)

Brze i kratke

  • Prema procjenama američke Obrambene obavještajne agencije, Iran u svom arsenalu ima više od 5000 pomorskih mina, već je zaprijetio trgovačkim brodovima i napao tankere u Perzijskom zaljevu, čime je ozbiljno ugrozio promet kroz Hormuški tjesnac (tportal)
  • Grad Zagreb produžio je za tri godine građevinsku dozvolu za projekt “Mali Manhattan”, kontroverzni kompleks sedam nebodera i hotela uz Jadranski most. Odluka ponovno otvara jednu od najvećih političkih kontroverzi mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je ranije tvrdio da je na realizaciju projekta pristao zbog prijetnje odštetom od 30 do 50 milijuna eura, javljaju Index Istrage. (Index)
  • Hrvati među najaktivnijim online kupcima u Europi (Lider)
  • Dubai je postao jedan od najvećih i najbogatijih svjetskih financijskih centara zahvaljujući jednostavnoj ideji: unatoč tome što je smješten u vrlo nestabilnom području, stvorio je sliku sigurne oaze netaknute konfliktima i korupcijom, međutim, rat s Iranom svima im je pomrsio račune i poljuljao uvjerenje da je luksuz koji su stvorili u Perzijskom zaljevu neprobojan, piše The Wall Street Journal. (Jutarnji)
  • Objavljena studija za izgradnju novog stadiona na mjestu Poljuda u Splitu, uz rekonstrukciju lokacije Brodarica kao zamjenskog (tportal)
13.03. (21:00)

Jazz, bunt i jedan vrlo tvrdoglavi klavir

Köln 75: Kako je tinejdžerica organizirala najvažniji koncert Keitha Jarretta

Priča o Veri Brandes, jednoj od najzaslužnijih njemačkih promotorica jazza svih vremena, ujedno je priča o tome kako je jazz u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj pronašao jako utočište, tj. u vremenu dok je u ostatku zapadnog svijeta drmao rock and roll. Njena dramatična borba za afirmaciju na polju na kojem je dotad bilo malo ili gotovo nimalo žena, posebno maloljetnih djevojki odlično je protkana sa životnom i zdravstvenom dramom „odmetnutog“ klavirističkog genija koji je dvaput odbijao Milesa Davisa da se pridruži njegovom bendu, kao što se uz to prikazuju i situacije pod kojim uvjetima su tada jazz glazbenici radili i živjeli na europskim turnejama, koje bi danas vjerojatno s prijezirom odbili mnogi mladi bendovi koji su možda na Bandcampu objavili jedan EP.

Dojam samog Jarrettovog koncerta izvedenog i snimljenog tog sudbonosnog 24. siječnja 1975. godine Fluk je dodatno pojačao time što nije uzeo ni ton s njega, čime je primijenio taktiku mahanja čuturicom vode pred žednima u pustinji, jer nakon gledanja jednostavno morate posegnuti za tim djelom s obzirom koliko vas film u svom finalu napuni emocijama. Zoran Stajčić za Ravno do dna

13.03. (20:06)

Morrissey otkazao koncert jer se nije mogao naspavati

13.03. (20:00)

Bukač u finijem odijelu

Ivančić: Pljuvačnica Croatia

Što bi to uopće bilo “pljuvanje po Hrvatskoj”? Tustu frazu nije moguće ni isporučiti ni usvojiti bez pomoći imaginacije koja se rutinski dijeli s drugim ispravnim članovima zajednice, jer je ista sa službene instance propisana kao zamjena za realnost. Kazati da netko “pljuje po Hrvatskoj”, onako kako to papagajski ponavlja Dario Zurovec, znači upotrijebiti lozinku za ulazak u klub kreatora društva koje će voditi brigu o sebi metodom odstranjivanja nepoželjnih, s tim da sâm korisnik lozinke automatski potvrđuje status poželjnoga.

Najprije je tu “Hrvatska” kao mistični entitet, objekt kolektivnog obožavanja, kult nad kultovima, intaktna svetinja pod koju se može podvesti što god se kome prohtije, a zatim “pljuvanje” kao retoričko pomagalo kojim se ozloglašava i diskvalificira bilo kakva kritika. Kritiziraš li vlast, fašist u njenom sastavu reći će da “pljuješ po Hrvatskoj” i time tvome postupku pridati težinu epskog zla. Napišeš li, recimo, da je Dario Zurovec beskarakterna bitanga, također “pljuješ po Hrvatskoj”, jer bitange utvrđuju kriterije po kojima nešto jest, a nešto nije društveno poželjno. To kaže Viktor Ivančić za Novosti.

13.03. (19:00)

Garsonijera pod mostom: Prvi red do hladnoće

Beskućnikom se ne postaje samo zbog osobnog neuspjeha, već zbog kombinacije sustavnih nejednakosti

Smještajni kapaciteti za beskućnike u Hrvatskoj imaju oko 450 ležajeva. Službeni podaci iz 2024. govore da kod nas ima oko 800-injak beskućnika, iako je ta brojka vjerojatno puno veća, procjenjuje se da je oko 2 tisuće ljudi bez krova nad glavom i oko 10 tisuća ljudi koji ne žive u adekvatnim uvjetima. Najčešći profil beskućnika je muškarac u 50-ima, narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, srednje stručne spreme i radno nesposoban. Međutim, taj profil se širi zbog gubitka posla, rasta najamnina, bolesti i prekida obiteljskih odnosa. Osim nedostatne evidencije, u Hrvatskoj nema sustava pomoći takvim osobama pokraj hitnih i privremenih reakcija. Zgradonačelnik nudi rješenja: od povećanja fonda priuštivih stanova, snažnijeg sustava prevencije do kontinuirane edukacije stručnjaka i partnerstva institucija.

13.03. (18:00)

Teologija rata

Beck: Čudna je ideja da se nosač aviona stavlja pod zapovjedništvo arkanđela Mihaela, ali mislim da će doći i čudnije stvari

Izraelski pisac Amos Oz je u knjizi “Kako izliječiti fanatika” rekao da je srž fanatizma želja da se drugi prisilno promijene za njihovo dobro; fanatik će vas promijeniti i po cijenu da vas ubije, i u zadnjim nemirima u Iranu nije smrtno stradalo manje od 3000 prosvjednika. Engleski filozof i matematičar Bertrand Russell smatrao je da je za poraz Njemačke u Drugom svjetskom ratu kriv fanatizam nacista. Dok su Saveznici postupali racionalno, kaže on – hitlerovci su srljali u borbu oduševljeno, zaneseno i iracionalno. Ako se dvoje ljudi ne slažu oko činjenica, mislio je Russell, mogu ih provjeriti; ali ako se dva fanatika ne slažu oko vrijednosti rase ili volje vođe, spor mogu riješiti jedino ratom.

Je li fanatizam nekih današnjih režima samo krinka prema van i unutra, da osiguraju svoju vlast, ili su zbilja spremni žrtvovati sve, pa i sebe, za svoje iracionalne ciljeve? Da je i SAD inficiran fanatizmom, dokazuju pritužbe vojnika i časnika da im zapovjednici govore o operacijama protiv Irana kao o dijelu Božjeg plana i pospješivanju ponovnog dolaska Isusa Krista. Nadahnjuje ih biblijska knjiga Otkrivenja koja opisuje duhovnu borbu dobra i zla na kraju svijeta, koju Amerikanci shvaćaju kao konkretan i stvarni rat, i s tim u skladu očekuju od predsjednika da povede američku vojsku u metafizički boj na Bliskom istoku. Boris Beck za Večernji (i za Narod).

13.03. (17:00)

Ajmo rukice gore, tko je sve za?

Kriza vladajuće koalicije izazvana proustaškim pjevačkim nastupom okončanom jačanjem parlamentarne većine

Plenković je potpuno normalizirao “kupovinu” parlamentarnih zastupnika zarad očuvanja vlasti, u kakvom god to bilo neskladu s izbornom voljom glasača. Ta rabota nije zabranjena i svaki zastupnik u Saboru može raditi sa svojim mandatom što ga je volja, no to jest obesmišljavanje izbora i moralno srozavanje politike koje se prelilo na sve pore društva i života, s tendencijom potopa, kaže Ivica Đikić za Novosti, istaknuvši kako je Dabro sad samo DP-ov problem, koji više nema ucjenjivački potencijal glede HDZ-ove većine. Iako Zurovec prostački vrijeđa inteligenciju građana misleći kako se mudro dosjetio domoljubnog opravdanja za ostvarivanje svojih prizemnih političkih interesa, prije da je procijenio kako mu je kombinacija s HDZ-om najlakši put do dugoročnijeg preživljavanja na višim političkim razinama.

13.03. (16:00)

Brze i kratke

  • Sirene u NATO-ovoj bazi u Turskoj. Iran: Ne isključujemo napade na baze u Europi (Index), Putinov izaslanik: ‘SAD priznaje da globalno tržište nije stabilno bez ruske nafte‘ (Sky News), Trump misli da je novi iranski vrhovni vođa živ, ali ozlijeđen, Wall Street oštro pao, cijene nafte snažno porasle (Jutarnji)
  • Emirati kazneno gone ljude koji su snimali iranske napade na Dubai (tportal)
  • Cijena osvajanja prvenstva: Prema informacijama Germanijaka, Dinamo će, bude li prvak, isplatiti više od dva milijuna eura bonusa, nagrada ili premija zaslužnima, a ako se dogodi dvostruka kruna, iznos će doći i do tri milijuna (Sport klub)
  • Tesla ulazi na tržište struje: Musk dobio dozvolu za opskrbu u Velikoj Britaniji (Bug)
  • Iako će država od 1. siječnja ukinuti obvezu da umirovljenici plaćaju porez na dohodak, iz Stranke umirovljenika traže da se to učini odmah (tportal)
  • Gospodar oluje prvi je holivudsko-hrvatski film! Donosi epsku avanturu snimanu na jadranskim otocima (Journal, HRT)
13.03. (14:00)

Stiže proljeće, a s njim i više svjetla

Festival svjetla ponovno osvjetljava Zagreb: 26 instalacija na 21 lokaciji

Festival svjetla Zagreb održava se od 18. do 22. ožujka i ponovno pretvara grad u veliku pozornicu svjetlosnih instalacija. Osmo izdanje donosi 26 instalacija na 21 lokaciji, a sve se može razgledati besplatno svakog dana od 18:30 do 23 sata. Novost je mobilna aplikacija FOL Zagreb koja pomaže posjetiteljima u planiranju obilaska i pregledavanju lokacija instalacija. Festival će službeno biti otvoren 18. ožujka u 19 sati na platou Gradec uz 3D mapping instalaciju posvećenu zaštiti mora u suradnji s WWF Adria. Posjetiteljima su predložene i tri pješačke rute kroz grad, a jedna od najatraktivnijih vodi kroz Gornji grad – od Trg bana Josipa Jelačića do šetnica i parkova poput Strossmayerovog šetališta i Dubravkinog puta, gdje svjetlosne instalacije stvaraju posebnu proljetnu atmosferu. Journal

13.03. (13:00)

Preživjeli smo i gore stvari

Petak 13.: veliki praznovjerni mit koji Amerikance košta milijarde, a Hrvate jedva dotiče

Petak 13. smatra se jednim od najpoznatijih praznovjernih datuma, povezan s kršćanskim mitovima o Isusovoj smrti i Judinom mjestu na Posljednjoj večeri te povijesnim događajima poput progona templara 1307. Iako se vjerovanje o nesreći toga dana pojavljuje tek u 19. stoljeću, popularna kultura – posebno horor-franšiza Petak 13. – dodatno ga je učvrstila. U SAD-u čak 20 milijuna ljudi osjeća strah od tog datuma, a procjenjuje se da gospodarstvo gubi oko 900 milijuna dolara zbog odgađanja putovanja i velikih kupnji. U Hrvatskoj takav učinak ne postoji; statistike pokazuju da potrošnja i broj računa ostaju isti kao i drugih dana. Goran Litvan za Lider

13.03. (12:00)

Nemamo se kamo sakriti

Europa zapustila civilna skloništa, a EU ima vrlo ograničene ovlasti za njihovu obnovu

Inspekcije na Cipru nakon napada dronom u blizini britanske baze RAF Akrotiri otkrile su da je oko 200 od 2.500 registriranih civilnih skloništa neupotrebljivo, što je ponovno otvorilo pitanje zapuštene infrastrukture civilne zaštite u Europi. Većina skloništa izgrađena je tijekom Hladnog rata i danas je zapuštena ili prenamijenjena. Europska unija ima vrlo ograničene ovlasti jer je civilna zaštita u nadležnosti država članica. EU može koordinirati pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite i rescEU rezerve, ali one uključuju privremena skloništa za raseljene osobe, a ne bunkere za zaštitu civila. Razlike među državama su velike – od dobro pripremljene Finske do zemalja s gotovo nikakvom pokrivenošću. N1, tportal

13.03. (11:00)

Izmislili su ga zato što se Talijanima dizao tlak

Prvi espresso aparat izumio ljuti poslodavac kojemu su smetale preduge pauze kod radnika


Povijest espressa počela je u 19. stoljeću iz čiste potrebe za brzinom. Talijanski inovatori, od Morionda koji je osmislio prvi glomazni parni stroj, do Bezzerea i Pavonija, pretvorili su kuhanje kave u inženjersku umjetnost. U 18. i 19. stoljeću kava je bila najpopularnije piće, ali je njezina priprema trajala “čitavu vječnost”. Bezzera ga je izumio zato što su mu radnici zbog kave radili preduge pauze na poslu. No, prvi aparat patentirao je Moriondo, vlasnik hotela i kafića, koji je bio frustriran gledajući kako mu gosti cupkaju od nestrpljenja ili čak odlaze iz lokala dok čekaju svoju kavu. Revoluciju je 1947. donio Gaggia uvođenjem klipnog mehanizma koji je stvorio legendarnu kremu (crema), dok je Faema E61 1961. elektrificirala proces. Danas, od kućnih “prosumer” uređaja do preciznih digitalnih strojeva, evolucija se nastavlja. Iako su kapsule donijele praktičnost, pravi espresso ostaje trijumf ljudske vještine, pritiska od 9 bara i talijanske strasti prema savršenoj šalici. Coffeeness

13.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Oštriji ton Zelenskog odražava rastuću frustraciju u Kijevu dok mirovni pregovori stoje, a financijska pomoć visi o koncu, no čak i suradnici bliski Zelenskom upozoravaju da takva retorika nosi rizik otuđenja partnera o kojima Ukrajina ovisi, piše Politico. (Index)
  • I Index piše o Dalićevoj vikendici na Dravi: iz Međimurske županije kažu kako u parku postoji više od 700 ilegalnih objekata, neki su tamo i dulje od 40 godina
  • Stanovnici Moskve posljednjih dana sve se češće suočavaju s iznenadnim prekidima mobilnog interneta, zbog čega su neki posegnuli za gotovo zaboravljenim oblicima komunikacije, poput walkie-talkie uređaja i pagera, vlasti dodatno pojačavaju nadzor nad internetom (tportal)
  • EU u Crnoj Gori financira autocestu koju je gradila Kina, mala država je, podsjeća se, upala u proračunske teškoće. Tako je 2020. zaduženost Crne Gore dostigla 104 posto BDP-a (DW)
  • Danas je petak 13… kako je zapravo nastao strah od njega? Povjesničari ga najčešće vežu uz 14. stoljeće, kada je francuski kralj dao uhititi više od stotine vitezova iz reda Templara optuživši ih za herezu, a broj 13 znakovit je i u Bibliji, starim nordijskim vjerovanjima i u antičkom Rimu… (Index)
13.03. (09:00)

Do kredita lakše nego do djeteline s četiri lista

Novi Zakon o potrošačkim kreditima pooštrava pravila i spaja dva postojeća zakona

Novi Zakon o potrošačkim kreditima spaja Zakon o stambenom potrošačkom kreditu i zakon koji regulira ostale kredite kako bi sustav bio pregledniji. Iz Ministarstva financija kažu kako zakon prenosi europsku direktivu i pooštrava nadzor nad kreditiranjem. Hrvatska narodna banka postaje središnje nadzorno tijelo, a nelicencirani zajmodavci bit će prijavljeni DORH-u. Cilj je bolje zaštititi građane, spriječiti prezaduženost i uvesti preventivno savjetovanje o dugu. Uvodi se i “pravo na zaborav” za osobe koje su završile onkološko liječenje prije više od 10 godina, čiji se podaci više ne smiju uzimati u obzir pri kreditiranju. Poslovni

13.03. (08:00)

Kad su “šašave” ideje stvorile Wi-Fi i mobitele

Kako je izmjenična struja omogućila radiovalove i bežičnu komunikaciju

Ideja izmjenične struje razvila se u 19. stoljeću zahvaljujući otkrićima elektromagnetske indukcije i radu znanstvenika poput Faradaya i Tesle. Generator prirodno proizvodi izmjenični napon, dok je istosmjerna struja zapravo naknadno dobivena ispravljanjem. Izmjenična struja omogućila je učinkoviti prijenos energije jer se napon može transformirati. U takvim krugovima ključnu ulogu imaju kondenzatori i zavojnice, čiji se otpor mijenja s frekvencijom. Njihova kombinacija stvara rezonanciju – stanje maksimalnog prijenosa energije. Upravo taj princip omogućuje nastanak i prijem elektromagnetskih valova, odnosno radiokomunikaciju na kojoj se temelje radio, Wi-Fi i mobilne mreže. Dario Hrupec za Bug