Hrvatska skočila za četiri mjesta u izvješću održivog ekonomskog razvoja, sad smo 39. - Monitor.hr
31.07.2019. (15:30)

Održiva urica

Hrvatska skočila za četiri mjesta u izvješću održivog ekonomskog razvoja, sad smo 39.

Od ukupno 143 zemlje svijeta 39. mjesto Hrvatske na indeksu SEDA je solidan rezultat sveukupnog blagostanja svojih građana. Najveći napredak zabilježen je u području ravnopravnosti u društvu (26. mjesto), dok je najveći pad u odnosu na ostale zemlje zabilježen u ekonomskoj stabilnosti (43. mjesto). Poslovni


Slične vijesti

18.05. (15:30)

'Biti i mniti zelenopolisno'

Novo istraživanje pokazuje koji su najodrživiji gradovi na svijetu

Količine zelenih prostranstava, kvaliteta zraka, javni prijevoz i izvor energije samo su neki od parametara istraživanja kojeg je objavila britanska stranica Unswitch, čime su željeli utvrditi koji su svjetski gradovi najučinkovitiji u svojoj održivosti i provođenju “zelenih” politika. Na temelju nekoliko čimbenika, kao što su energija, prometna infrastruktura, pristupačnost, zagađenje, emisije CO2 i postotak zelenih površina, u top 10 “najzelenijih”, odnosno prema održivosti najučinkovitijih, gradova na svijetu ušli su: Canberra, Madrid, Brisbane, Dubai, Kopenhagen, Frankfurt, Hamburg, Prag, Abu Dhabi i Zürich. Green.hr

 

17.05. (19:30)

Kulturni srednji prst koroni

Kad ti život pruži pandemiju, ti otvori kazalište u šumi

Englezi znaju uživati u kulturi pa je tako u grofoviji Suffolk, uz dopuštenje vlasnice, niknulo kazalište na otvorenom u amfiteatru koji je nastao eksplozijom bombe u Drugom svjetskom ratu te tako stvorio prirodnu kulisu za ekološki prihvatljivo kazalište koje se odupire pandemiji. Ovog ljeta u njemu će zaigrati i prve predstave, a predviđen je šarolik repertoar. Goste će posluživati domaćim proizvodima lokalaca, a imat će priliku napraviti i piknik u šumi uz obvezu da svoje smeće ponesu sa sobom. Osim minimalnog ugljičnog otiska postignutom gradnjom od drvene građe iz šume, Thorington Theater diči se i prilazom za invalide. Green.hr

09.09.2020. (22:00)

Proboj zvučnog zida i državne blagajne

Mazzocco: Treba li Hrvatskoj zaista 12 aviona dok se ekonomija raspada?

Projekcija ukupnog pada do kraja ove godine iznosi nešto manje od 10 posto. Hrvatski BDP prošlih je godina rastao između dva i pol i tri posto godišnje što znači da nas je 2020. godina i sve nevolje koje je donijela vratila tri ili četiri godine unatrag… Zaneseni iz prsta isisanom procjenom da će hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini rasti po stopi višoj od 6 posto, u vladi su zaključili da se to silno bogatstvo negdje mora potrošiti… Što Hrvatska radi sada, kada joj je gospodarstvo vitalno kao pacijent na respiratoru? Pa kupuje vojne avione. Potpuno logično, zar ne? – piše Vojislav Mazzocco za Index. Vezano uz to:

  • Igor Tabak, analitičar: Nabava vojnih aviona veći je posao od Pelješkog mosta. Riječ je o milijardama (N1, video)
  • Otkriveni su detalji ponuda: Nove nude Švedska – Gripen i SAD – F-16 blok 70, a rabljene Francuska – Rafal i Izrael (opet?) F-16 blok 30 (Telegram)
  • Usput kad se već kupuje, ministar održivog razvoja (i gospodarstva) Ćorić kaže da su konzultanti procijenili vrijednosti Ine i da otkup neće opteretiti proračun (Telegram)
21.10.2018. (22:05)

Danska – zemlja u kojoj se građani ne boje sanjati o održivom razvoju i energetskoj transformaciji

07.02.2018. (13:12)

7 veličanstvenih

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

07.02.2018. (13:03)

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura za održivi razvoj, o čemu je danas potpisan Sporazum o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Zagrebu 115 milijuna, Puli 20 milijuna

Projekte su gradovi sami odabrali sukladno tematskim područjima koje mehanizam pokriva, a redom Zagrebu je na raspolaganju iz fondova EU 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura, za projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana.

ITU mehanizam je mehanizam Europske unije za razdoblje 2014.-2020. godine čiji je cilj promicanje održivog urbanog razvoja, jačanje uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja i suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave te razvoj administrativnih kapaciteta gradova, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.

Za pametne, održive i uključive gradove

Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma podijeljene su u tri tematska područja: „pametni“ gradovi – gradovi kao pokretači održivog i tehnološkog gospodarskog rasta, održivi gradovi – gradovi koji se bore protiv klimatskih promjena promicanjem energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te uključivi gradovi – gradovi koji se bore protiv siromaštva te zalažu za socijalnu integraciju. Cilj ulaganja je omogućiti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva, povećati učinkovitost sustava toplinarstva, obnoviti brownfield lokacije (bivša vojna i/ili industrijska područja), povećati zapošljavanja i turističke izdatke kroz unaprjeđenje kulturne baštine te porast broja putnika u javnom prijevozu.

20.04.2017. (22:17)

Dok se nije srušilo

Održivi turizam ne funkcionira – što se može poduzeti?

Vlasti Barcelone izglasale su zakon koji je ograničio nove turističke smještajne kapacitete, stanovnici Venecije optužuju turiste za uništavanje njihovog grada, na Galapagosu se događa masovni turizam koji prijeti uništenjem životinjskog svijeta, a i na Antarktiku su turisti navalili kao na posljednje mjesto netaknute prirode, piše Mashable povodom UN-ove Međunarodne godine održivog turizma za razvoj. Smatraju da trenutno održivi turizam ne funkcionira u praksi i nude savjete kako da proradi. Balkan Insight donosi srodan članak – o UNESCO-ovim znamenitostima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji kojima prijeti oduzimanje ovog statuta zbog masovnog turizma koji uništava i ta mjesta i njihov okoliš.

13.07.2016. (15:33)

Čovjek je prirodi vuk

Dobrović: Devastacija Plitvičkih jezera je odraz društva u kojem živimo

“Naše društvo danas nema alternativu, održivi gospodarski razvoj je jedini siguran način da zaustavimo odlazak tolikih obitelji u inozemstvo. Devastacija Plitvičkih jezera je odraz stanja svijesti društva u kojem živimo, no Hrvatska još uvijek ima priliku. Prekomjerna gradnja i betonizacija nisu rješenje, uz promociju ideje apartmanizacije – malobrojni dobivaju dok mi ostali kao društvo gubimo sve”, priopćio je ministar Slaven Dobrović povodom apel ravnatelja Plitvičkih jezera Anđelka Novosela o upozorenju UNESCO-a da će Plitvice skinuti s popisa zaštićene baštine.. Index

08.04.2015. (14:07)

Za održivi razvoj i čist okoliš u EU fondovima osigurana 21 milijarda kuna

„Za zaštitu okoliša osigurana je čak 21 milijarda kuna u EU fondovima. To je velika prilika za razvoj. I to održivi razvoj temeljen na cirkularnoj ekonomiji i učinkovitom upravljanju resursima koji su ugrađeni i u sve politike i mjere Europske unije. Sve što radimo tiče se okoliša. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša. I zato zaštita okoliša zadire u sve sektore. Okoliš imamo samo jedan, ponosni smo time što je očuvan, a sada imamo 21 milijardu kuna da osiguramo da tako i ostane. Svaka ta kuna potencijal je koji se može direktno pretvoriti u zeleni rast i razvoj i nova radna mjesta, a uz nikad veća europska sredstva koja su nam na raspolaganju ta radna mjesta su i ostvariva“– rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas u Rijeci na predstavljanju mogućnosti ulaganja iz EU fondova.

„Hrvatskoj je za razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, koje našoj zemlji otvaraju velike mogućnosti u zapošljavanju, posebice mladih, stvaranju konkurentnog gospodarstva, ravnomjernom razvoju svih hrvatskih krajeva i osiguranju dugoročno održivog gospodarskog rasta. To su naši ciljevi, odredili smo prioritete ulaganja, započeli cijeli niz projekata, a sad je na nama svima da zajedno iskoristimo sve mogućnosti koje nam se pružaju iz EU fondova“ – istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

„Našim je poduzetnicima u narednom razdoblju na raspolaganju 7,4 milijarde kuna, što je neusporedivo najveći iznos bespovratnih potpora koji im je ikad bio dostupan. Već ovaj tjedan otvaramo prvi javni poziv ukupne vrijednosti 1,13 milijardi kuna namijenjenih za izgradnju proizvodnih kapaciteta i opremanje. Kroz bespovratne potpore poduzetnicima želimo omogućiti da lakše razvijaju svoje proizvode i usluge, da povećaju produktivnost, a time otvore i nova radna mjesta. Želimo da svaki, i najmanji poduzetnik bude upoznat s mogućnostima koje mu se nude iz EU fondova i da tu priliku iskoristi za vlastiti uspjeh, ali i uspjeh gospodarstva u cjelini“, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Ove godine s radom kreću dva centra za gospodarenje otpadom, ŽCGO Marišćina za Primorsko-goransku županiju i ŽCGO Kaštijun za Istarsku županiju. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat će potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije i njihovih 504.000 stanovnika. Vrijednost svih 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih u Hrvatskoj biti, procjenjuje se na oko 5 milijardi kuna, a za njihovu izgradnju osigurano je 90% sredstava, i to 70% sredstava iz EU fondova te ostatak do 90% iz nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Europska sredstava, među ostalim, koristit će se i za sanaciju visoko-onečišćene lokacije Sovjak u Općini Viškovo vrijednosti 365 milijuna kuna, a za koju je u tijeku priprema dokumentacije.

Do sada je u infrastrukturne projekte uloženo oko 200 milijuna kuna. U razdoblju do 2020. na raspolaganju je 830 milijuna kuna. Četiri projekta su spremna za financiranje, ukupne vrijednosti od 150 milijuna kuna. To su Eko kampus Puljani u Nacionalnom parku Krka, Podzemni grad Velika Paklenica u Nacionalnom parku Paklenica, Info centar Geo parka Voćin u Parku prirode Papuk i posjetiteljski centar Poklon u Parku prirode Učka. Još 11 projekata procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna je u fazi projektiranja.

Zaštita zraka i ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena također su jedno od prioritetnih područja. Sa 232 milijuna kuna na raspolaganju za prilagodbu klimatskim promjenama modernizirat će se meteorološka mreža kako bi se povećala dostupnost podataka o klimatskim promjenama. Sljedeće godine započinje veliki projekt nadogradnje i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka vrijedan oko 153 milijuna kuna. Uz sve navedeno, gotovo 4 milijarde kuna namijenjeno je za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.