Hrvatska volontira - činim pravu stvar za sebe i zajednicu

Hrvatska volontira – činim pravu stvar za sebe i zajednicu

Hrvatska mreža volonterskih centara i Mreža mladih Hrvatske organiziraju manifestaciju „Hrvatska volontira“ kojom se na nacionalnoj razini nastoji mobilizirati velik broj organizatora volontiranja i volontera kako bi se istaknuo ogroman značaj volontiranja za razvoj suvremenog demokratskog društva. U njemu, svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni i vrednuje.

„Hrvatska volontira“ ove će se godine održati od 18. do 23. svibnja 2015., a uključit će veliki broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki koje će kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promovirati volontiranje (popis volonterskih centara).

Hrvatska mreža volonterskih centara i Mreža mladih Hrvatske pozivaju sve organizacije civilnog društva da se prijave za sudjelovanje u manifestaciji te da uključe volontere u svoj rad – bilo da se radi o njihovim već postojećim, redovnim aktivnostima ili o onima koje će osmisliti samo za ovu prigodu.

Ovogodišnjom manifestacijom žele podsjetiti koliko dobroga volontiranje donosi svakom pojedincu, zajednici u kojoj živi, a time i društvu u cjelini. Volonteri jesu pomagači, ali su oni i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji zajednica u kojima se osnažuju pojedinci i ima sve manje „gladnih“ i ranjivih.

Brojni su živi dokazi oko nas da se kroz volontiranje razvija niz osobnih i profesionalnih kompetencija koje nam osiguravaju bolje i lakše snalaženje u raznim poslovima i u našoj svakodnevnici. Volontiranjem stečene kompetencije potrebne su i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, veću zapošljivost te osobni razvoj.

Prošlogodišnja kampanja u tjedan dana održavanja okupila je rekordnih 6.222 volontera koji su kroz 317 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili ukupno 45.622,5 sati. Osim volonterskih sajmova, akcija uređenja škola te čišćenja i uređenja prostora namijenjenih djeci i mladima, volontiranje u pučkim kuhinjama i domovima za nezbrinutu djecu, radionica informatičke pismenosti i tečajevi stranih jezika, u 2014. na tisuće volontera odazvalo se prikupljanju humanitarne pomoći za Slavoniju i poplavljena područja u cijeloj regiji te su time pokazali zajedništvo i veliko srce.

Projekt “Prema punim potencijalima – Volontiranje osnažuje ljude i zajednice” provodi Mreža mladih Hrvatske u partnerstvu s Volonterskim centrom Zagreb i Sveučilištem u Rijeci. Opći cilj projekta je doprinijeti socijalnoj i ekonomskoj koheziji u zajednicama diljem Hrvatske kroz uključivanje većeg broja volontera i podizanje kvalitete volonterskih programa unutar organizacija mladih i onih koji rade s mladima.

Osim toga, projektom se nastoje osnažiti organizacije mladih za provedbu kvalitetnih volonterskih programa i rada s mladima, podići razinu javne svijesti o važnosti volontiranja te njegovim dobrobitima za pojedince i zajednice te doprinijeti priznavanju kompetencija stečenih volontiranjem.

volontiranje

Umjesto team buildinga – volontiranje. Praksu usvojili i u jednom hrvatskom “jednorogu”

team building volontiranje

Volonterski programi za besplatno ljetovanje na Jadranu

Na web stranici Parkovi Hrvatske objavljeno je nekoliko poziva za volontiranje na moru, uz besplatni smještaj i hranu. Između ostalog, ljeto možete provesti na Telašćici kao dio eko patrole, na Mljetu kao restaurator suhozida ili njegovatelj tradicijskog bilja ili kao istraživač mišljenja u NP Krka.

volontiranje

Volontiraj i proputuj svijet: Od vrtlarenja u Hong Kongu do čišćenja okoliša u Zanzibaru

volontiranje

Uzmi ili ostavi

Najvelikodušnije države svijeta – Burma i SAD

Prema Gallupovom izvješću o Globalnoj građanskoj angažiranosti 2016., od 7,4 milijardi ljudi na svijetu, njih 1,4 milijarde donira novac u dobrotvorne svrhe, milijarda ljudi volontira i 2,2 pomaže neznancima. Dobrotvorni duh najviše živi u budističkim zemljama Burmi i Šri Lanki te u protestantskim SAD-u, Australiji i na Novom Zelandu, no gdje je kultura dobročinstva ipak više povezana s civilnom angažiranošću nego religijom. BBC

dobrotvorne svrhe doniranje građanska uključenost volontiranje

Na papiru

Je li u Hrvatskoj moguće volonterski upravljati gradom?

Ivan Hanžek (SDP) gradonačelnik je Zaboka koji je u mirovini i dužnost obavlja volonterski, ali za to prima naknadu od oko 6 tisuća kuna, što zajedno s mirovinom čini 15 tisuća kuna. On tu ne vidi ništa nelegalno, a kaže i kako ga građani biraju jer dobro radi svoj posao. Željko Lacković je gradonačelnik Đurđevca i ne prima nikakvu naknadu za posao, primanja ostvaruje u svom odvjetničkom društvu. Drago Prahir (HDZ), gradonačelnik Svete Nedjelje, radi za plaću. Deutsche Welle

grad volontiranje

Who watches the watchmen?

Tko brine za volontere u organizacijama za socijalnu pravdu?

Libela skreće pozornost na zanimljiv tekst koji se bavi problematikom rada u organizacijama koje se zalažu za socijalnu pravdu. Radi se o apsurdu da upravo organizacija koja se zalaže za određena prava ne primjenjuje ista na svoje radnike (volontere i honorarce). Naime, kada se radi iz uvjerenja, za određeni cilj, vrlo je lako upustiti se u prekomjeran rad koji otvara put eksploataciji i raznoraznim psihičkim poteškoćama.

honorarni posao volontiranje

Piši kući, ali istinu

Kako je jedna volonterka naljutila cijelu zemlju

Škotska glumica Louise Linton posjetila je 1999. godine Zambiju gdje je volontirala, a po povratku je o svom iskustvu napisala knjigu. No mnoge je njeno pisanje naljutilo jer se postavila, kao i mnogi, u ulogu ‘bijelca spasitelja’ te u knjizi spominje sve stereotipe u vezi Afrike – HIV, siromaštvo – predstavljajući se kao jedina koja može pomoći. Čak je i izmislila neke detalje, poput navodnog napada pobunjenika, koji se nikada nije dogodio.

Afrika bijelci volontiranje

A little help from my friends

Koliko se isplati volontiranje?

Volontiranje u Hrvatskoj u porastu je – prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, 2010. volontiralo je oko 14.000 ljudi, dok se 2014. ta brojka popela na gotovo 46 tisuće. Velik doprinos volonteri su dali za vrijeme poplava u Slavoniji i za izbjegličke krize. A iz Volonterskog centra tvrde da su i poslodavci počeli obraćati pažnju na tu crticu u biografijama te da sve više vrednuju volontiranje – 89% njih u provedenom istraživanju Centra. Al Jazeera Balkan

volontiranje

Volonterski Oskar dobiva službenu statuu

Volonterski centar Zagreb (VCZ) ostvario je suradnju sa Studijem dizajna u osmišljavanju i izvedbi idejnog rješenja za službenu statuu nagrade, a čija je provedba započela u prosincu 2015. godine.

Studenti prve godine Studija dizajna u sklopu kolegija Industrijski dizajn dobili su zadatak dizajnirati službenu nagradu za volontera/ku godine koju VCZ dodjeljuje od 2009. iznimnim pojedincima koji volontiraju u Gradu Zagrebu. Samoj razradi ideja prethodilo je istraživanje simboličke uloge nagrade te upoznavanje s temom volonterstva, a studentima tijekom cjelokupnog procesa mentorsku podršku pružaju profesori Mladen Orešić, Zlatko Kapetanović i Andrea Hercog.

O konačnom izboru dizajna službene nagrade odlučivat će stručna komisija sastavljena od profesora Studija dizajna i predstavnika Volonterskog centra Zagreb krajem siječnja 2016. godine.

U četvrtak, 4. veljače s početkom u 16 sati, u galerijskom prostoru Studija dizajna bit će održana prezentacija svih idejnih rješenja te će biti predstavljen rad odabran od strane stručne komisije za službenu nagradu natječaja Volonterski Oskar.

Svečana dodjela nagrada, finalistima i ostalim nominiranim volonterima održat će se krajem veljače u Staroj gradskoj vijećnici. Dodjeljivanjem nagrade želi se istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Zagrebu. Natječaj se provodi u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te je sufinanciran iz proračuna Grada Zagreba.

Volonterski Oscar volontiranje

Dobro je činiti dobro

Milenijalci eksperimentiraju s novim religijskim formama

35 posto milenijalaca (osoba rođenih između 1981. i 1996. godine) nema vjerska uvjerenja i obavljaju vjerske obrede samo kako bi umirili roditelje. U isto vrijeme i ljudi koji nemaju religijska uvjerenja i pripadnici postojećih vjerskih institucija eksperimentiraju s novim oblicima duhovne prakse i zajednica. Hrane beskućnike, pomažu siromašnim radnicima i ulaze u humanitarni teritorij tradicionalno definiranih religijskih denominacija. Kroz pokrete kao što #blacklivesmatter stvaraju rituale koji kritiziraju nepravdu i pokušavaju izliječiti društvo i pojedinca. Ova spremnost na eksperimentiranje s vjerskim uvjerenjima i oblicima ranije je stvorila katolički radnički pokret, piše Salon.

milenijalci volontiranje